Ukrajinska kriza dovela EU pred povijesni dogovor o migrantima, pakt je jako važan za Hrvatsku

Ministri unutarnjih poslova EU na sastanku u Luksemburgu danas su došli "vrlo blizu povijesnog dogovora" o paktu o azilu i migracijama. Dok je trajao sastanak povjerenica za unutarnje poslove, Ylva Johansson na Twitteru je objavila kako je učinjen "veliki napredak na sastanku ministara unutarnjih poslova o paktu o migracijama i azilu" te da je velika većina podržala dvije regulative o jačanju zaštite granica EU i o mehanizmu solidarnosti.

O "povijesnom dogovoru" govorio je i francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin, najavivši da će se sljedećih dana održati sastanci na kojima bi se "ovaj povijesni dogovor pretvorio u konkretne rezultate". Ovaj pakt je od velike važnosti za Hrvatsku koja ima najdužu kopnenu vanjsku granicu EU, a računa na skori ulazak u Schengen čime bi vanjske granice EU postale i vanjske granice Schengena. Francusko predsjedništvo Europske unije je dogovor o paktu o migracijama postavilo kao prioritet svog šestomjesečnog predsjedanja.

Na sastanku ministara unutarnjih poslova EU u Luksemburgu pokušao se postići kompromis oko tog prijedloga kojim bi se reformirao sustav zbrinjavanja izbjeglica po načelu solidarnosti. Cilj je bio da susjedne strane pomognu državama na rubu Schengena koje su na udaru izbjegličkih valova, a da se s druge strane ojača nadzor vanjskih granica kako bi se spriječile ilegalne migracije. Postrožile bi se mjere provjere migranata, uzimanjem otisaka prstiju i drugim metodama, kako bi se spriječile zloupotrebe prava na azil u EU.

Također, brojne zemlje EU žele sustav u kojem bi bilo jednostavnije razdvojiti azilante koji imaju razloga tražiti zaštitu u EU zbog progona, od ekonomskih izbjeglica. Europska komisija je prije skoro dvije godine objavila svoj prijedlog o promjenama pravila o migraciji i azilu, ali zemlje članice su dugo bile podijeljene oko tog pitanja. Zapravo je teško naći neko drugo pitanje unutar EU oko kojeg postoje veće podjele nego što su pitanja migracija i raspodjele tereta zbrinjavanja izbjeglica. Nakon migrantske krize 2015. EU je usvojila odluke o relokaciji izbjeglica, ali taj sustav je slabo djelovao i neke države su i nakon toga odbijale primati izbjeglice koje su se trebale relocirati iz Grčke ili Italije.

Ylva Johansson

John Thys/Afp

Francuska kao zemlja koja do kraja ovog mjeseca predsjedava Europskom unijom predložila je postupan pristup, korak po korak, u stvaranju jedinstvenog djelotvornog sustava EU. Jedan od važnih elemenata kompromisnog francuskog prijedloga je ideja o premještanju do 10 tisuća migranata godišnje, koji su pristigli mediteranskom rutom, u razne zemlje EU. Na početku bi ova mogućnost bila dobrovoljna i svaka država bi se mogla prijaviti za pomoć onim zemljama u koje je došao veći broj migranata kako bi im se smanjio teret. Mnogi su diplomati priznali da ideje o obveznim kvotama za prijem migranata zemalja EU više nemaju nikakve šanse. Međutim, diplomati se pribojavaju da će broj zainteresiranih zemalja biti mali.

Otežavajuća okolnost je i to što je u EU došlo oko četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine i, što dulje traje rat, to se više osjeća i teret njihova zbrinjavanja što uključuje i troškove za zdravstvene usluge, škole za djecu koja čine veliki broj ukrajinskih izbjeglica. Ali neki diplomati vjeruju da će upravo ukrajinska kriza utjecati na zemlje članice da shvate kako je nužno pronaći dugoročno rješenje za pakt o migraciji i azilu u EU.

Prema zadnjem prijedlogu koji je bio na stolu na sastanku stalnih predstavnika zemalja članica EU (Coreper), prije sastanka ministara, za one države koje ne žele primate izbjeglice iz drugih članica EU prema "mehanizmu solidarnosti" postoji mogućnost da sudjeluju u tom mehanizmu i putem financijskih doprinosa. Ministri su trebali raspravljati i o Frontexu, agenciji EU za zaštitu vanjskih granica, koja je trebala predstaviti i zadnje podatke o migracijama u EU. Donedavni direktor ove agencije Fabrice Leggeri bio je primoran podnijeti ostavku, a ova agencija je optužena da je sudjelovala u tzv. push backu, odnosno prisilnom ilegalnom vraćanju migranata.