Ključni događaji:
- Ukrajinski dronovi pogodili Moskvu, 1 ozlijeđen, letovi obustavljeni
-
Ukrajina: U raketnom napadu na Sumi ubijen civil
-
Putin tvrdi da Rusija ne odbacuje mirovne pregovore s Ukrajinom
Medvedev: 'Ako Ukrajina uspije, morat ćemo upotrijebiti nuklearno oružje'
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da će Moskva morati upotrijebiti nuklearno oružje ako nastavak protuofenzive Kijeva bude uspješan.
Medvedev, koji je zamjenik predsjedatelja ruskog Vijeća sigurnosti, tijela kojim predsjeda predsjednik Vladimir Putin, rekao je u poruci na svojim službenim računima na društvenim mrežama da bi Rusija u takvom scenariju bila prisiljena odustati od vlastite nuklearne doktrine, izvijestio je Reuters.
Zamislite da je ofenziva, koju podupire NATO, bude uspješna i da nam otkinu dio zemlje, tada bismo bili prisiljeni upotrijebiti nuklearno oružje prema pravilima dekreta predsjednika Rusije. Jednostavno ne bi bilo druge mogućnosti. Stoga bi se naši neprijatelji trebali moliti za uspjeh naših ratnika. Oni ne dopuštaju da se globalni nuklearni požar rasplamsa.
Zelenski: Rat stiže u Rusiju
Rat stiže "u Rusiju, u njezina strateška središta i vojne baze", rekao je u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon što je dronom pogođena poslovna četvrt u Moskvi.
Rat postupno dolazi "na teritorij Rusije, u njezina kulturna središta i vojne baze, a to je neizbježan, prirodan i apsolutno pravedan proces", rekao je Zelenskij u sklopu svoga dnevnog obraćanja na marginama posjeta Ivano-Frankivsku na zapadu zemlje.
"Ukrajina postaje sve jača", dodao je.
Rusija je u nedjelju ujutro objavila da je tijekom noći odbila dva odvojena ukrajinska napada bespilotnim letjelicama. Cilj jednog od njih bio je anektirani poluotok Krim, a drugi Moskva.
U ruskoj prijestolnici, čija je međunarodna zračna luka nakratko bila zatvorena, lakše su oštećena dva poslovna tornja u glavnoj poslovnoj četvrti grada.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su u napadu na Moskvu sudjelovale tri bespilotne letjelice, od kojih je jedna oborena, a preostale dvije su "neutralizirane elektroničkim tipom ratovanja".
Papa pozvao Rusiju da obnovi sporazum o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora
Papa Franjo u nedjelju je pozvao ruske vlasti da ponovno razmotre sporazum koji je omogućavao izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora unatoč ratu, podsjetivši na milijune gladnih zbog prekida transporta.
"Nemojmo prestati moliti za mučeničku Ukrajinu u kojoj rat sve uništava, pa tako i pšenicu. To je teška uvreda Bogu, jer pšenica je njegov dar koji služi da se čovječanstvo prehrani, a prema nebu se uzdiže vapaj milijuna braće i sestara koji pate od gladi", rekao je nakon Angelusa, molitve tradicionalno nedjeljom izgovorene pred tisućama hodočasnika, vjernika i turista okupljenih na Trgu svetog Petra.
“Pozivam svoju braću, vlasti Ruske Federacije da se Crnomorska inicijativa obnovi kako bi se pšenica mogla ponovno sigurno transportirati”, kazao je argentinski papa.
Rusija je prije dva tjedna suspendirala ovaj sporazum, što je rezultiralo rastom cijena žitarica, a to posebno pogađa najsiromašnije zemlje.
Putin želi pregovore, Ukrajini zbog toga prijeti sukob dva najpopularnija čovjeka u državi!?
Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu poručuje gotovo pa kao da čeka pozive na pregovore i to bi moglo biti iskreno. Moskva je svjesna da u sadašnjim okolnostima njezina vojska nije u stanju ostvariti ikakav veći preokret na ukrajinskoj bojišnici pa je oportuna opcija sačuvati što se posjeduje.
Opširnije pročitajte OVDJE
Putin na smotri ruske mornarice, najavio 30 novih brodova u 2023.
Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je u nedjelju na smotri ratnih brodova i nuklearnih podmornica u svom rodnom Sankt Peterburgu i najavio da će ruska mornarica ove godine dobiti 30 novih brodova.
Četrdeset pet brodova, podmornica i drugih plovila sudjelovalo je u smotri povodom Dana mornarice koji tradicionalno služi za prikaz ruske pomorske moći, a održava se u Finskom zaljevu i na rijeci Nevi u Sankt Petersburgu.
Oko 3000 pripadnika ruske ratne mornarice također je sudjelovalo u mimohodu na kopnu, objavio je Kremlj.
Putin je, u pratnji ministra obrane Sergeja Šojgua i admirala Nikolaja Jevmenova, glavnog zapovjednika mornarice, pregledao neke od brodova s lansirnog čamca na Nevi prije nego što je održao govor.
"Danas Rusija samouvjereno provodi velike zadatke naše nacionalne pomorske politike i dosljedno jača snagu naše mornarice", rekao je Putin.
"Samo ove godine floti se pridodaje 30 brodova različitih klasa", dodao je.
U govoru se nije osvrnuo na rat s Ukrajinom.
Četiri šefa afričkih država nazočila su nedjeljnom događaju, a pet drugih afričkih zemalja poslalo je predstavnike, prema Kremlju.
Oni su ranije sudjelovali na Samitu Rusija-Afrika u Sankt Petersburgu koji je završio u petak, a na kojemu se razgovaralo o distribuciji žita i potencijalnim mirovnim pregovorima o Ukrajini.
TASS: Ukrajinski dronovi pogodili Moskvu, 1 ozlijeđen, letovi obustavljeni
Ukrajinski dronovi pogodilii su Moskvu rano u nedjelju, ranivši jednu osobu i oštetivši zgrade, a letovi u zračnoj luci Vnukovo obustavljeni su, objavila je novinska agencija TASS pozivajući se na službene izvore.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je ukrajinski dron uništen u zraku iznad okruga Odintsovo, a da su se dva druga srušila u Moskvi, prenosi TASS.
Jedna je osoba ozlijeđena u eksploziji u zgradi, rekao je TASS pozivajući se na hitne službe.
Zračna luka je zatvorena za dolaske i odlaske, priopćila je agencija.
Gradonačelnik Sergej Sobjanin rekao je ranije da su pročelja dviju poslovnih zgrada oštećena, ali da nije bilo žrtava, javlja TASS.
Ukrajinska vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Rusija je u ponedjeljak rekla da će oštro uzvratiti Ukrajini nakon što su dva drona oštetila zgrade u Moskvi, s jednim napadom blizu zgrade u kojoj vojska održava brifinge o onome što Rusija naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini.
Zamjenik ukrajinskog premijera Mihajlo Fedorov rekao je tada da će biti novih napada dronovima.
Kako je izgledao napad na Moskvu pogledajte OVDJE.
Ministar: Ukrajina će ove zime imati dovoljno energije
Ukrajinski ministar energetike u subotu je izrazio uvjerenje da će Ukrajina imati dovoljno energije tijekom nadolazeće zime.
Upitan u televizijskom razgovoru hoće li Ukrajina ostvariti cilj od 1,7 gigavata potrebne energije za sezonu grijanja, German Galušenko je odgovorio kako će „u tome uspjeti".
Rekao je kako ne može iznijeti detalje kako će do toga doći, pa dodao da Ukrajina to radi na potpuno nove načine.
„Veoma sam uvjeren da će simbioza ukupnog djelovanja dovesti do činjenice da ćemo uspjeti pouzdano osigurati opskrbu tijekom sezone grijanja”, kazao je Galušenko.
Ruski napadi dronovima i raketama na energetsku infrastrukturu Ukrajine prošle su godine uzrokovali nestanke struje i vode za milijune Ukrajinaca tijekom zime.
Galušenko je naglasio da je nemoguće predvidjeti raspon novih ruskih napada, no da će Ukrajina uspjeti izvršiti popravke ako do njih dođe.
Putin tvrdi da Rusija ne odbacuje mirovne pregovore s Ukrajinom
Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je rekao da bi afrička inicijativa za mir u Ukrajini mogla biti dobar temelj za mirovne pregovore, no da ukrajinski napadi otežavaju njezinu realizaciju.
Putin je govorio na konferenciji za medije nakon susreta s afričkim čelnicima u petak u Sankt Peterburgu na kojemu su poslani pozivi Moskvi da provede njihov plan.
„Postoje dijelovi mirovne inicijative koji se implementiraju”, rekao je Putin.
„No postoje i oni koji su teški ili nemogući za implementaciju”, dodao je.
Reuters je u lipnju pisao kako afričke države u svom posredovanju predlažu mjere izgradnje povjerenja, nakon čega bi uslijedio dogovor o prekidu vatre, pa pregovori između Rusije i zapada.
Putin je govorio o prekidu vatre.
„Ukrajinska vojska je u ofenzivi, napadaju, vode stratešku ofenzivnu operaciju na velikoj skali. Ne možemo prekinuti vatru dok smo pod napadom”, rekao je ruski predsjednik.
Na pitanje o početku mirovnih pregovora, Putin je rekao da ih Moskva ne odbija.
„Kako bi taj proces započeo mora postojati dogovor s obje strane”, kazao je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je ideju prekida vatre jer bi gotovo petina ukrajinskog teritorija ostala pod ruskom okupacijom, a Moskva bi dobila priliku da se pregrupira nakon 17 mjeseci rata.
Putin branio gušenje sloboda u Rusiji
Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je branio sve snažnije gušenje civilnog društva i kritičara unutar Rusije, kazavši da je to nužno zbog ruske ofenzive u Ukrajini.
„Mi smo u 2023. i Ruska Federacija vodi oružani sukob sa susjedom. Mislim da moramo imati određen pristup prema ljudima koji nanose štetu unutar zemlje“, rekao je Putin tijekom konferencije za medije.
„Moramo imati na umu da za uspjeh, uključujući i u sukobu, moramo poštovati određena pravila“, nastavio je ruski predsjednik.
Putin je odgovarao na pitanje novinara Kommersanta o nedavnom uhićenju politologa i kazališne redateljice, Borisa Kagarlitskog i Jevgenije Berković, prenosi agencija France Presse.
„Ti ljudi su uhićeni zbog izgovorenih i napisanih riječi, je li to normalno?“, upitao je novinar, usporedivši to sa staljinističkim progonima 1937. godine.
Kagarlitski, politolog specijaliziran za ljevicu u Rusiji, prošli je tjedan osuđen zbog „javnih poziva na terorizam“ te je zatvoren u Siktivkaru, gradu na sjeveru Rusije. On se javno usprotivio ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Berković je uhićena početkom svibnja zbog „podrške terorizmu“, radi predstave iz 2020. koja govori o ruskim ženama regrutiranim na internetu za brak s islamistima u Siriji.
Putin je rekao da „prvi put čuje njihova imena“ te da je o tom pitanju govorio općenito.
Rusija je od početka ofenzive uvela zakone koji brane kritiku ruske vojske. Niz ruskih medija je suspendirao svoje aktivnosti ili napustio zemlju, a tisuće ljudi je kažnjeno.
Ne ide na BRICS-ov skup
Putin je u subotu rekao kako neće fizički prisustvovati na skupu BRICS-a u kolovozu te da ne smatra da je to važnije od ostanka u Rusiji. Kremlj je prošli tjedan objavio da će Putin sudjelovati na tom sastanku putem videoveze, a u Johannesburgu će ga predstavljati ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Međunarodni kazneni sud izdao je tjeralicu za ruskim predsjednikom, što znači da su sve države koje su njegove potpisnice dužne uhititi ga – među njima je i Južnoafrička Republika, no njene vlasti najavile su da to neće učiniti.
Putin je na konferenciji govorio i o povratku boraca Azovskog bataljuna iz Turske u Ukrajinu ranije ovaj mjesec. Kazao je kako je s Turskom dogovoreno da će oni ostati na njenom teritoriju, dodavši da više neće komentirati tu temu. Moskva je ranije kritizirala Ankaru zbog kršenja sporazuma o razmjeni ratnih zarobljenika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....