U
Ž
I
V
O
Kako je ruski vladar Vladimir Putin, navodno, dao rok svojim vojnim zapovjednicima da istjeraju ukrajinske snage iz ruske regije Kursk - koju su Ukrajinci djelomično okupirali početkom kolovoza - do inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa 20. siječnja, na tom se ruskom teritoriju vode teške i neprekidne borbe.
U njima, pak, Kremlj nastavlja provoditi surovu taktiku ‘mljevenog mesa‘, gotovo neprekidnih valova samoubilačkih napada na ukrajinske položaje zbog kojih Rusija gomila enormne gubitke u ljudstvu, nastojeći iscrpiti ukrajinske branitelje. Ukrajina je prije nekoliko dana izvijestila da su ruske snage izgubile rekordnih 2030 vojnika u jednom danu, no to je podatak koji se ne može neovisno potvrditi. Brojne procjene govore o znatno više od 1000 poginulih ruskih boraca dnevno, brojke za koje u Moskvi, čini se, uopće ne mare.
CNN je razgovarao s ukrajinskim vojnicima koji se suočavaju s tim samoubilačkim ruskim napadima. Jedan takav u ranu zoru na ukrajinske položaje u Kursku, kako opisuje ukrajinski vojnik, nije ni doveo do razmjene vatre, ali posve vjerno oslikava intenzitet borbi u toj regiji.
Petorica Rusa krenula su naprijed, no, kako su pokazale termalne snimke bespilotnih letjelica, dron ih je ubio ili ranio dok su se pokušavali sakriti u drvoredu. "Imam dojam da imaju neograničen broj ljudi", rekao je Oleksandr, zapovjednik jedinice 225. jurišne bojne, opisujući obračun u ukrajinskom gradu Sumiju nekih 11 sati kasnije. "Šalju skupine (vojnika) i gotovo nitko ne ostaje živ. I sutradan, skupine opet nadiru. Idući Rusi, čini se, ne znaju što se dogodilo prethodnima. Odlaze u nepoznato. Nitko im ništa ne govori o tome i nitko se ne vraća", kaže Oleksandr.
‘Održite riječ i zaštitite nas‘
On i dvojica kolega slabo čuju od neprestanog granatiranja. Ta trojica boraca, piše CNN, pružaju rijedak uvid u gotovo četiri mjeseca dugu ukrajinsku okupaciju Kurska.
Invazija u kolovozu označila je rijedak taktički uspjeh i - kako se tada činilo - strateški dobitak za Kijev, iako je korištenje značajne količine ljudstva i oklopnih vozila u napadu dovelo do kritika da su manjkovi resursa na ukrajinskom bojištu nastali invazijom na rusku regiju, pridonijeli napredovanju ruskih snaga preko istočnog fronta u Donbasu.
Zagovornici operacije u Kursku, pak, smatraju da je ona Kijevu pružila vitalnu prednost za sve buduće mirovne pregovore - koje možda pokrene Donald Trump - što znači da Ukrajina mora zadržati uporište u tom području barem do proljeća.
Oleksandr je izrazio uvjerenje da njegova postrojba može izdržati, ali manje je siguran zašto i čemu to. "Ne znam koji je zapravo cilj", rekao je on. "Možda bismo trebali motati se ovuda četiri mjeseca pa se okrenuti i otići, primjerice... Ako je cilj zadržati se do određene vremenske točke, budemo", dodao je.
Upitan koja bi bila njegova poruka Trumpu, Oleksandr je od Zapada zatražio da podrži sigurnosna jamstva koja je dao Ukrajini u zamjenu za odustajanje Kijeva od svog nuklearnog oružja sporazumom iz 1994. poznatom kao Budimpeštanski memorandum, u kojem su Rusija, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Države Ukrajini, Bjelorusiji i Kazahstanu pružile sigurnosna jamstva za odustajanje od nuklearnog oružja iz sovjetske ere.
"Oduzeli ste nam nuklearno oružje? Obećali ste nam svoj krov nad glavom", rekao je Oleksandr, koristeći žargonsku riječ za zaštitu. "Održite riječ. Nas kolju, a vi se i dalje igrate, branite svoje interese. Morali ste dati sve od sebe da se ovaj rat završi u dva dana. Tko će vjerovati riječima SAD-a ili Engleske, koji su se upišali (od straha) pred Rusijom? Oprostite na mojem engleskom", rekao je kroz smijeh.
‘Napad je trajao gotovo 24 sata, bez spavanja‘
Nedavni ruski napadi na teritorij Kurska na kojem se on nalazi pokazali su se, kaže, jednako neučinkovitima koliko i skupima. S druge strane, ukrajinski dužnosnici priznali su da su Rusi od tada povratili 40 posto teritorija koje su ljetos zauzeli Ukrajinci. Oleksandrova jedinica nije spavala tri dana, kako kaže, niti je napustila bojišnicu osam mjeseci, a bila je uključena u žestoke borbe u ukrajinskim gradovima Bahmut, Avdiivka i Časiv Jar.
Navodi da su ruske snage s kojima su se Ukrajinci suočili u Kursku mješavina dobro obučenih padobranaca iz 76. brigade, ali i manje organiziranih Čečena i afričkih plaćenika. No, nije vidio ni traga od 12.000 sjevernokorejskih vojnika koji su, prema Pentagonu, poslani u Kursk. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je, pak, rekao japanskoj novinskoj agenciji Kyodo da su neke Sjevernokorejce ubile ukrajinske snage i da će ih Kremlj na kraju iskoristiti kao "topovsko meso".
"Kada ih uhvatimo ili vidimo tijelo, tada ću sigurno znati da su ovdje", rekao je Oleksandar.
Tri tjedna ranije, njegova se jedinica suočila s napadom 40 oklopnih vozila i oko 300 pješaka, rekao je. Njegov zapovjednik dronova, kodnog imena JS (Java Script), tvrdi da je jedinica ubila 50 Rusa tog dana. "Vozila koja su se uspjela provući iskrcala su pješaštvo, zatim smo dokrajčili to pješaštvo. I tako je to trajalo gotovo 24 sata, bez spavanja, a sutradan smo dokrajčili one koji su se prvi dan uspjeli sakriti od bombardiranja dronovima", ispričao je JS za CNN.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....