UN mjesecima odgađa objavu izvješća o zlostavljanju Ujgura, jasno je i zašto: ‘Peking radi sve da ga zakopa‘

Kina od UN-ove šefice za ljudska prava traži da ‘zakopa‘ željno iščekivan izvještaj o kršenju ljudskih prava u kineskoj pokrajini Xinjiang, može se iščitati iz pisma do kojeg je došao Reuters i čiji su sadržaj potvrdili diplomati iz tri zemlje koje su pismo primile.

Povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet suočena je sa žestokim kritikama civilnog društva zbog svog preblagog pristupa prema Kini tijekom posjeta toj zemlji u svibnju. Nakon kritika, Bachelet je kazala kako neće tražiti drugi mandat iz osobnih razloga.

No prije nego u kolovozu napusti funkciju, obvezala se objaviti izvješće o zapadnoj kineskoj regiji Xinjiang. Grupe za ljudska prava optužuju Peking za zlostavljanje pripadnika naroda Ujgur koji nastanjuju tu kinesku pokrajinu, što uključuje prisilni rad u kampovima za zadržavanje. Kina energično odbija takve optužbe.

U pismu koje je poslala Kina, izražava se ‘velika zabrinutost‘ u vezi izvješća o Xinjiangu te žele zaustaviti njegovo objavljivanje, kazala su četiri izvora - tri diplomata i stručnjak za ljudska prava koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni. Kažu kako je Kina pismo pustila u diplomatske krugove u Ženevi krajem lipnja i traži od zemalja da ga potpišu u znak podrške.

Kredibilitet na udaru

‘Ako izvješće o Xinjiangu bude objavljeno, to će pojačati politizaciju i sukobe unutar bloka o pitanjima ljudskih prava, potkopati kredibilitet Ureda povjerenice za ljudska prava (eng. Office of the High Commissioner for Human Rights - OHCHR) i naštetiti suradnji između OHCHR-a i država članica‘, kaže se u pismu.

‘Snažno apeliramo na gospođu Visoku povjerenicu da ne objavi izvješće.‘

Liu Yuyin, glasnogovornik kineske diplomatske misije u Ženevi, nije kazao je li pismo doista poslano, niti je želio odgovarati na pitanja o njegovom sadržaju.

Liu je rekao i da je skoro stotinu zemalja nedavno izrazilo svoju podršku Kini u vezi pitanja povezanih s regijom Xinjiang ‘kao i svoje prigovore o uplitanju u kineska unutarnja pitanja pod opravdanjem zaštite ljudskih prava‘.

Ta je podrška izražena kroz javnu izjavu na posljednjoj UN-ovoj konferenciji o ljudskim pravima održanoj u srpnju, te kroz ‘zajedničko pismo‘, dodao je Liu, koristeći termin koji označava Kinu i druge zemlje.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova kazao je Reutersu da je Bachelet svjedočila ‘pravom Xinjiangu i njegovom sigurnom i stabilnom društvu‘ kad je u svibnju posjetila tu regiju u sklopu svog putovanja u Kinu.

Dodao je i kako pokušaji nekih zemalja da ‘ocrne imidž Kine‘ koristeći temu Xinjianga, neće uspjeti.

Nije jasno je li i Bachelet primila pismo, a glasnogovornik OHCHR-a odbio je to komentirati.

Dodao je kako se izvještaj o Xinjiangu još dotjeruje prije objave te da to uključuje i standardnu praksu slanja jednog primjerka u Kinu kako bi oni dodali svoje komentare.

Izvješće bi se trebalo baviti odnosom Kine prema ujgurskoj manjini. Tim stručnjaka za ljudska prava prikuplja dokaze već više od tri godine, a objava izvješća se mjesecima odgađa iz nejasnih razloga.

Reuters nije mogao doći do podatka koliko je potpisnika pisma. Jedan od četiri izvora, diplomat sa sjedištem u Ženevi, na pismo je odgovorio pozitivno i izrazio podršku svoje zemlje.

U još jednoj verziji pisma koju je također vidio Reuters, izražava se kritičniji stav prema Bachelet, te kaže kako je izvješće o Xinjiangu načinjeno ‘bez ovlaštenja te predstavlja ozbiljno kršenje zadaća OHCHR-a‘, što narušava kredibilitet Visoke povjerenice.

Nije jasno tko je pismo uređivao i zašto. Diplomat koji je pismo potpisao kaže kako je blaža verzija ujedno i ona konačna.

Izravno lobiranje

Kina, baš kao i ostale zemlje, ponekad traži podršku za svoje političke stavove u Vijeću za ljudska prava u Ženevi, kroz diplomatske memorandume za koje mole podršku drugih.

To ponekad može utjecati na odluke Vijeća od 47 članova, čije odluke nisu zakonski obvezujuće, no mogu pokrenuti istragu o mogućim kršenjima ljudskih prava.

Dvoje diplomata iz Ženeve kažu kako kinesko pismo predstavlja rijedak primjer dokaza da Peking želi izravno lobirati kod Bachelet. Kažu kako se zemlje ponekad teško odlučuju odbiti Kinu kad su u pitanju ljudska prava zbog tijesnih ekonomskih veza s tom zemljom.

Pismo je stiglo u kritičnom trenutku kad je do kraja mandata visoke povjerenice Bachelet ostalo još nekoliko tjedana, a nasljednik nije imenovan. Michelle Bachelet (70) trebala bi napustiti ured 31. kolovoza.