UNATOČ TRUDU, KORUPCIJA JOŠ UVIJEK ŽIVA I ZDRAVA Izvješće o pokazalo da ima još puno mjesta za napredak

Globalizacija je pred trgovačka društva, više nego ikada prije, postavila značajne izazove vezane za njihovu usklađenost s politikama i pravilima suzbijanja podmićivanja i korupcije, pokazuje najnovije izvješće KPMG International-a .

Sve veći broj zakonodavstava širom svijeta učvršćuje postojeće ili uvode nove regulative vezano za suzbijanje podmićivanja i korupcije. Također, društva koja posluju na globalnoj razini, što često uključuje i poslovanje u područjima gdje je prisutan visok rizik korupcije, u tom se smislu više nego ranije oslanjaju na treće strane.

Analiza istraživanja provedena od strane KPMG International na ispitanicima diljem svijeta ukazuje da se trgovačka društva sve bolje nose s antikorupcijskom regulativom ali da, ipak, postoji značajan prostor za razvoj vlastite, interne infrastrukture potrebne za suzbijanje podmićivanja i korupcije.

Iako se izvješće više fokusira na korporativnu korupciju, kao primjere najvećih korupcijskih skandala navode primjer bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, kod kojeg je postupak zbog proceduralne greške vraćen na ponovno suđenje, zatim bivšeg češkog ministra zdravstva čiji slučaj je sad na žalbenom sudu, i bivšeg rumunjskog premijera koji je na izdržavanju kazne.

U izvješću „Suzbijanje podmićivanja i korupcije: Spremnost za nove izazove u doba globalizacije”, naglašeno je sljedeće:

“Iako su uloženi značajni napori kako bi se izgradili institucionalni okviri za potrebe suzbijanja podmićivanja i korupcije, jasno je da u njima postoje rupe,“ izjavio je Petrus Marais, globalni voditelj forenzičkih usluga u KPMG-u. “Problem je posebno izražen prilikom uspostavljanja odnosa s trećim stranama koje često djeluju kao kanal za davanje i primanje mita koji je teško slijediti. Ispitanici istraživanja priznaju kako navedeni problem predstavlja najveći izazov u području suzbijanja podmićivanja i korupcije, ali, međutim, istodobno navode i kako se ne radi dovoljno na razvijanju kulture usklađenosti među zaposlenicima društva u kojima rade, njihovih dobavljača i ostalih poslovnih partnera.“

U nastavku su navedeni glavni zaključci istraživanja 93 ispitanika iz CEE regije koja uključuje i ispitanike iz Hrvatske:

- Ispitanici ističu kako je jedan od najvećih izazova procjena rizika, koja počinje s vrha, iako bi ista pomogla društvima postaviti prioritete.

- Ispitanici se žale na nedostatak sredstava za upravljanje ovim rizicima.

- Radi sve značajnije globalizacije poslovanja trgovačkih društava, upravljanje odnosima s trećim stranama predstavlja jedan od najvećih izazova pri suzbijanju podmićivanja i korupcije, pri čemu se pravo na provedbu revizije usklađenosti s ugovornim obvezama ili provođenje dubinskog snimanja trećih strana koristi u manje od polovice slučajeva.

- Uz poteškoće praćenja poslovnog odnosa s trećim stranama, pola ispitanika priznaje kako nisu razvili formalne procedure za identifikaciju visokorizičnih trećih strana ili nisu svjesni da se navedena procedura provodi u njihovom društvu. Više od polovice ispitanika (63%) koji u svojim ugovorima imaju klauzulu koja im daje pravo na reviziju poslovnog odnosa s trećim stranama napominju kako ne koriste to pravo.

- Provođenje analitičkih procedura predstavlja sve važniji i troškovno učinkovit alat za kontrolu i suzbijanje podmićivanja i korupcije. Ipak, samo 28% ispitanika navodi kako takve alate koristi za prepoznavanje kršenja procedura, od kojih to svega 27% čini kontinuirano.

- Društva koja planiraju rast kroz spajanja ili akvizicija trgovačkih društava sa sjedištem u drugim zemljama ne pridaju značajan prioritet pitanjima suzbijanja podmićivanja i korupcije. Samo 20% ispitanika navodi kako se pitanja oko suzbijanja podmićivanja i korupcije uključuju u proces dubinskog snimanja prije dovršenja transakcije.

“Unatoč snažnijim kontrolama i politikama za suzbijanje podmićivanja i korupcije, trgovačka društva i dalje ne udovoljavaju propisima te radi toga bivaju značajno kažnjavana od strane regulatora“ izjavio je Jimmy Helm, globalni voditelj za pružanje usluga sprečavanja mita i korupcije u KPMG-u te voditelj forenzičke prakse KPMG-a u Srednjoj i Istočnoj Europi. “Mnogo se govori o ‘tonu sa vrha’, međutim glavnina nedostataka se otkriva na srednjoj i nižoj razini upravljanja, što dovodi do zaključka da ne postoji naglasak na ‘tonu u sredini’. Trgovačka društva mogu imati besprijekoran program suzbijanja podmićivanja i korupcije ali i dalje biti neuspješna u njegovom provođenju ukoliko ne unaprijede svoj način poslovanja.”

Globalnim istraživanjem obuhvaćeno je 659 ispitanika iz 64 zemalja iz raznih industrija od kojih su najzastupljeniji bankarski sektor s 20%, industrije povezane sa znanošću 12%, proizvodnja 10% te industrije povezane s energijom i ostalim prirodnim resursima 8%. Istraživanje je dovršeno u listopadu 2014. godine.

U posebnom izvješću pripremljenom od strane KPMG CEE analizirani su odgovori 93 ispitanika iz zemalja CEE regije (Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija), čiji vlasnički udjeli nisu uvršteni na burze ili su uvršteni na burze izvan Sjedinjenih Američkih Država ili Velike Britanije.