SARAJEVO - Jedan od najpoznatijih mudžahedina u BiH, Tunižanin
Karray Kamel bin Ali, pobjegao je iz zeničkog zatvora. Nije bilo spektakularnog bijega: jednostavno se nije vratio sa sedmodnevnog odmora.
Napadi na Hrvate
Karray je u BiH došao još početkom rata. Borio se u srednjoj Bosni i kao pripadnik odreda El Mudžahid Armije BiH odlikovan je najvećim odlikovanjem Armije BiH, Zlatnim ljiljanom. Iza rata ga se kao vođu mudžahedina u Gučoj Gori kod Travnika sumnjičilo za niz ubojstava i terorističkih napada na Hrvate u srednjoj Bosni, ali nikad za to nije optužen. Grupa islamskih ekstremista koju je on vodio na kraju je osuđena samo za držanje oružja.
Odslužio je kaznu samo za jedno ubojstvo mudžahedina u Zenici 1997., a sad je bio na odsluženju kazne od tri godine i deset mjeseci za razbojništvo, prijetnje tužitelju i nasilje u obitelji. Niz zločina naredao je u samo nekoliko mjeseci slobode.
Amerikanci ga smatraju opasnim teroristom, pa su mu vlasti u Sarajevu pod njihovim pritiskom 2007. oduzele bosansko državljanstvo u velikoj kampanji pokrenutoj nakon 11. rujna 2001., kad je gotovo 800 islamskih boraca izgubilo državljanstvo BiH. Karraya se sumnjičilo za terorizam i u Italiji, u rodnom Tunisu osuđen je na 12 godina zatvora.
Iz zeničkog zatvora trebao je biti pušten krajem ove godine, nakon čega je trebao biti izručen Tunisu.
Blaži režim
Iako na glasu opasnog kriminalca, koji je devedesetih tri godine bio u bijegu od bosanskog pravosuđa, Karray je od ožujka u Zenici, kad mu je istekla polovica kazne, bio pod blažim zatvorskim režimom zbog “primjernog vladanja”.
Nakon vijesti o bijegu uprava federalne policije objavila je da su prije nego što je Karrayu odobren jednotjedni “godišnji odmor” upozorili šefove zatvora da bi mogao pobjeći. Direktor Kazneno-popravnog zavoda Zenica Nihad Spahić pak kaže da ih je policija tek u ponedjeljak obavijestila da postoji mogućnost bijega. Tad je već bilo kasno. Ovo mu je bio šesti put da koristi pravo na izlazak iz zatvora, do sada se uvijek vraćao na vrijeme.
Isti nadimak
Karray Kamel bin Ali poznat je pod imenom Abu Hamza, što zbunjuje jer još nekoliko mudžahedina u BiH ima isti nadimak. Najpoznatiji Abu Hamza je Sirijac Imad al-Hussini, neformalni vođa mudžahedina u BiH kojeg vlasti u Sarajevu također pokušavaju deportirati.
Više stotina mudžahedina ostalo je u BiH nakon rata, mnogi s debelim kriminalnim dosjeom u zemljama EU i državama iz kojih potječu. SAD su 1995. nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma inzistirale na tome da sarajevske vlasti protjeraju strane borce povezane s Iranom, dok su im se vahabiti činili manje opasnima.
Nakon napada 11. rujna počinje lov na vahabite, sljedbenike manjinske ekstremne islamske grupe čije učenje dijeli i Osama bin Laden. Pod posebni nadzor dolazi BiH jer su u desetak godina od rata vahabiti proširili svoj utjecaj među lokalnim stanovništvom.
Pritisci Amerikanaca
Upravo zbog izručenja mudžahedina ovih bi dana pod snažnim pritiskom SAD-a trebao biti smijenjen dosadašnji ministar sigurnosti Tarik Sadović, kojem se zamjera da je opstruirao posao na oduzimanju državljanstva stranim islamskim aktivistima.
Sadović je danas objavio priopćenje u kojem optužuje američkog diplomata Raffija Gregorijana da je od njega tražio da se pitanje stranih boraca rješava nezakonito. Sadović kaže da on ne želi kršiti zakon, kako je to učinjeno s Alžirskom grupom, šestoricom mudžahedina koji su prvo izručeni u Guantanamo da bi sad vlasti SAD-a tražile od BiH da ih primi natrag.
Snježana Pavić
Napadi na Hrvate
Karray je u BiH došao još početkom rata. Borio se u srednjoj Bosni i kao pripadnik odreda El Mudžahid Armije BiH odlikovan je najvećim odlikovanjem Armije BiH, Zlatnim ljiljanom. Iza rata ga se kao vođu mudžahedina u Gučoj Gori kod Travnika sumnjičilo za niz ubojstava i terorističkih napada na Hrvate u srednjoj Bosni, ali nikad za to nije optužen. Grupa islamskih ekstremista koju je on vodio na kraju je osuđena samo za držanje oružja.
Odslužio je kaznu samo za jedno ubojstvo mudžahedina u Zenici 1997., a sad je bio na odsluženju kazne od tri godine i deset mjeseci za razbojništvo, prijetnje tužitelju i nasilje u obitelji. Niz zločina naredao je u samo nekoliko mjeseci slobode.
Amerikanci ga smatraju opasnim teroristom, pa su mu vlasti u Sarajevu pod njihovim pritiskom 2007. oduzele bosansko državljanstvo u velikoj kampanji pokrenutoj nakon 11. rujna 2001., kad je gotovo 800 islamskih boraca izgubilo državljanstvo BiH. Karraya se sumnjičilo za terorizam i u Italiji, u rodnom Tunisu osuđen je na 12 godina zatvora.
Iz zeničkog zatvora trebao je biti pušten krajem ove godine, nakon čega je trebao biti izručen Tunisu.
Blaži režim
Iako na glasu opasnog kriminalca, koji je devedesetih tri godine bio u bijegu od bosanskog pravosuđa, Karray je od ožujka u Zenici, kad mu je istekla polovica kazne, bio pod blažim zatvorskim režimom zbog “primjernog vladanja”.
Nakon vijesti o bijegu uprava federalne policije objavila je da su prije nego što je Karrayu odobren jednotjedni “godišnji odmor” upozorili šefove zatvora da bi mogao pobjeći. Direktor Kazneno-popravnog zavoda Zenica Nihad Spahić pak kaže da ih je policija tek u ponedjeljak obavijestila da postoji mogućnost bijega. Tad je već bilo kasno. Ovo mu je bio šesti put da koristi pravo na izlazak iz zatvora, do sada se uvijek vraćao na vrijeme.
Isti nadimak
Karray Kamel bin Ali poznat je pod imenom Abu Hamza, što zbunjuje jer još nekoliko mudžahedina u BiH ima isti nadimak. Najpoznatiji Abu Hamza je Sirijac Imad al-Hussini, neformalni vođa mudžahedina u BiH kojeg vlasti u Sarajevu također pokušavaju deportirati.
Više stotina mudžahedina ostalo je u BiH nakon rata, mnogi s debelim kriminalnim dosjeom u zemljama EU i državama iz kojih potječu. SAD su 1995. nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma inzistirale na tome da sarajevske vlasti protjeraju strane borce povezane s Iranom, dok su im se vahabiti činili manje opasnima.
Nakon napada 11. rujna počinje lov na vahabite, sljedbenike manjinske ekstremne islamske grupe čije učenje dijeli i Osama bin Laden. Pod posebni nadzor dolazi BiH jer su u desetak godina od rata vahabiti proširili svoj utjecaj među lokalnim stanovništvom.
Pritisci Amerikanaca
Upravo zbog izručenja mudžahedina ovih bi dana pod snažnim pritiskom SAD-a trebao biti smijenjen dosadašnji ministar sigurnosti Tarik Sadović, kojem se zamjera da je opstruirao posao na oduzimanju državljanstva stranim islamskim aktivistima.
Sadović je danas objavio priopćenje u kojem optužuje američkog diplomata Raffija Gregorijana da je od njega tražio da se pitanje stranih boraca rješava nezakonito. Sadović kaže da on ne želi kršiti zakon, kako je to učinjeno s Alžirskom grupom, šestoricom mudžahedina koji su prvo izručeni u Guantanamo da bi sad vlasti SAD-a tražile od BiH da ih primi natrag.
Talijani ga sumnjičili da želi ubiti PapuAbu Hamzu Karraya Talijani su sumnjičili da je bio jedan od vođa terorističke alžirske grupe GIA u Italiji. Bio je jedan od glavnih osumnjičenih u velikoj istrazi muslimanskih ekstremista u Italiji, koji su se preko Milana i Bologne prebacivali na ratišta u BiH. Talijani su tražili njegovo izručenje jer je navodno pripremao atentat na Papu za njegova posjeta Bologni u rujnu 1997.BiH ga je odbila izručiti jer je tada bio njezin državljanin. Karaj je već bio u bijegu, nakon ubojstva u Zenici 1997. Nakon tri godine bijega uhićen je u Njemačkoj i izručen Bosni i Hercegovini. Za to ubojstvo osuđen je na kaznu od sedam godina zatvora. |
Snježana Pavić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....