Invazija sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Staljina na Finsku 1939. godine često je uspoređivana s agresijom Vladimira Putina u Ukrajini zbog pitanja može li dogovor koji je uslijedio nakon tzv. Zimskog rata, u kojem su Finci nanijeli goleme gubitke Crvenoj armiji, funkcionirati kao nacrt za ovaj sukob koji je nastupio osam i pol desetljeća kasnije.
Ipak, Helsinki je jasno upozorio Kijev da ne smije slijediti vodstvo sporazuma koji je uslijedio nakon rata koji je započeo sovjetski diktator, a koji je uspostavio okvir za ono što je poznato kao "finlandizacija".
Finsko-sovjetski sporazum iz 1948. omogućio je Finskoj - koja se nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu odrekla višedesetljetne vojne neutralnosti i u travnju 2023. ušla u NATO - da zadrži svoju neovisnost, ali po cijenu da postane demilitarizirana, neutralna zemlja i uskladi svoje vanjskopolitičke odluke s Moskvom. Jedan finski stručnjak rekao je za Newsweek da je takav model za Ukrajinu "za u koš za smeće" te da bi služio samo Putinovim interesima.
No, ruski rat protiv Ukrajine 24. veljače će ući u svoju četvrtu godinu, mjesec dana nakon što se novoizabrani američki predsjednik Donald Trump vrati u Bijelu kuću s obećanjem da će ekspresno prekinuti neprijateljstva, ali i dalje bez detalja o tome kako to misli postići. Nagađanja o pregovorima mogla bi pridonijeti odjecima sporazuma koji je uslijedio nakon borbi u Drugom svjetskom ratu koje je Finska vodila protiv Moskve.
Ruskim invazijama na Finsku 30. studenog 1939. i na Ukrajinu 2022. prethodili su neuspjeli pregovori, a Moskva je u oba slučaja posjedovala golemu prednost u opremi i očekivala je da će lako pobijediti.
Žestok finski otpor i ‘bijela smrt‘ za Ukrajince
"Staljin je, baš kao i Putin, mislio da će rat završiti za samo nekoliko dana", rekao je za Newsweek Pekka Kallioniemi, postdoktorand na Sveučilištu Tampere u Finskoj i osnivač platforme Vatnik Soup na X-u, na kojoj analizira ruske dezinformacije i propagandu. "Plan je bio da se rat završi za otprilike tri tjedna, tako da bi Finska mogla biti predana Staljinu kao ‘rođendanski poklon‘ 21. prosinca", kaže Kallioniemi o sukobu koji je započeo 30. studenog 1939.
Moskva je zahtijevala od Helsinkija, koji je do 1917. godine bio dio carske Rusije, da ustupi pogranične teritorije iz sigurnosnih razloga. desetljeća kasnije, godine 2022., Putin je tvrdio da je "denacifikacija" Ukrajine i njezino odbijanje neutralnosti opravdanje za njegovu invaziju punog opsega.
"Staljin je okrivio finsko vodstvo, okarakterizirajući ga kao fašističko, a ideja iza invazije bila je stvoriti tampon zonu između Njemačke i SSSR-a", navodi Kallioniemi. "Sovjeti su također orkestrirali nekoliko operacija pod lažnom zastavom prije i tijekom Zimskog rata, a rat je zapravo počeo nakon što su Sovjeti granatirali vlastite snage u Mainili (rusko selo na granici s Finskom, op.a.)", rekao je on, referirajući se na incident u Kareliji koji je izvela zloglasna sovjetska sigurnosna služba NKVD.
"Sovjetska vojska imala je tzv. političke komesare, koji su pazili da nemotivirani vojnici ne pobjegnu", dodao je. "Slične strategije je navodno koristila plaćenička grupa Wagner dok je slala valove napada neobučenih vojnika na bojišnicu".
No, Finska je odbila sovjetske napade i nanijela goleme gubitke osvajačima na temperaturama koje su padale i do -40 °C. "Staljin je poslao mnoštvo ukrajinskih vojnika da se bore protiv Finaca s tek najosnovnijom opremom, a mnogi od njih su se smrzli na smrt", rekao je. "Fotografije iz jedne od najbrutalnijih bitaka, bitke za Raate Road, nalikuju fotografijama iz prvih mjeseci rata u Ukrajini".
‘Finlandizacija? To je model za u koš za smeće‘
Finska se hrabro borila za svoj suverenitet, ali je Staljin sa svojom brojno i vojno nadmoćnom armijom ipak na kraju postigao teritorijalne ciljeve. Ovo iskustvo poslužilo je u današnje vrijeme kao upozorenje Helsinkija Kijevu da ne pristane na bilo kakve zahtjeve da odgodi svoje težnje za članstvom u NATO-u.
Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen izjavila je da prisiljavanje Ukrajine na neutralnost neće dovesti do mirnog rješenja i da se Rusiji ne može vjerovati da će se pridržavati bilo kojeg sporazuma koji potpiše. "Budimo iskreni, Ukrajina je bila neutralna prije nego što ju je napala Rusija", rekla je Valtonen za agenciju Reutersu u studenom.
"Finlandizacija je model za u koš za smeće", kaže Sari Arho Havrén, gostujuća znanstvenica na Sveučilištu u Helsinkiju i suradnica u londonskom obrambenom think tanku Royal United Services Institute (RUSI). "Predlaganje takvog modela za Ukrajinu služi prije svega Rusiji i Putinu", rekla je on za Newsweek. "Živimo u posve drugačijem vremenu i okolnosti su potpuno drugačije. Za Finsku je to bila stvar preživljavanja. Na nju se gledalo kao na privremeno zlo dok se balansira između Zapada i Sovjetskog Saveza". "Predlaganjem finske povijesti kao održivog modela za Ukrajinu ne pokušava se samo transformirati ‘finlandizaciju‘ u poželjan i trajan oblik upravljanja", upozorila je.
Nakon desetljeća neutralnosti, potaknuta invazijom Kremlja na Ukrajinu, Finska se pridružila NATO-u, ali Arho Havrén ističe da svaki tzv. dogovor o finlandizaciji "kamuflira ideju da se Ukrajini ne može odobriti članstvo u NATO-u"m, iako je Ukrajina težila euroatlantskim integracijama kroz cijela posljednja dva desetljeća.
Trump kao Churchill
"Problem s finlandizacijom Ukrajine nije Ukrajina - to je Rusija", ističe Konstantin Sonin, profesor ruskog porijekla na Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu i žestoki Putinov kritičar. "Finlandizacija Ukrajine je upravo ono što je u nekom smislu pokušano između 1991. i 2014. godine", dodaje. "Do 2022. Rusija je imala golem utjecaj na Ukrajinu - možda i više nego što je Sovjetski Savez imao na Finsku", navodi Sonin. "Ako bi se Ukrajince pitalo ‘možemo li se vratiti u 2020. i nekako imati jamstvo da Rusija neće učiniti ono što je učinila 2022.?‘, hipotetski bi možda pristali na to", dodao je.
Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov rekao je da do razgovora s Ukrajinom neće doći ako Kijev ne odustane od povrata svojih granica iz 1991. godine. Lavrov je rekao da Moskva "nije zadovoljna" Trumpovim stavom o zamrzavanju neprijateljstava i "prebacivanju daljnje odgovornosti za suočavanje s Rusijom na Europljane".
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna izrazio je, pak, nadu da novoizabrani predsjednik može nešto promijeniti, rekavši za konzervativni britanski The Telegraph da Trump može "postati Churchill našeg vremena" postizanjem "dugotrajnog" prekida vatre. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je izrazio optimizam, rekavši u novogodišnjoj noći da "nam mir neće biti uručen kao dar" te da Trump "želi i moći će donijeti mir i okončati Putinovu agresiju".
Dok se Ukrajina suočavala s teškim završetkom 2024. godine, u kojem su ruske snage ubrzavale napredovanje na istočnoj bojišnici, iako uz visoku cijenu u ljudstvu, Zelenski je rekao da svako rješenje zahtijeva sigurnosna jamstva Zapada i pozivnicu za članstvo u NATO-u, što Rusija odbija.
"Mislim da su u ovom trenutku ljudi spremni predati teritorij, ali ne bismo predali teritorij ako ne postoji ozbiljan sigurnosni sporazum", ističe Juri Boječko, izvršni direktor i osnivač dobrotvorne organizacije Nada za Ukrajinu. "U svakom slučaju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski morao bi predstaviti zemlji svaki predloženi sporazum. Što god Zelenski rekao, bilo koja vrsta mirovnog sporazuma morat će izaći pred narod na referendumu i narod će morati odlučiti jer je previše krvi, znoja i suza proliveno", zaključio je Boječko za Newsweek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....