Studentsku pobunu, pokrenutu zbog njezinih sveučilišnih reformi prije 15 godina, Valerie Pecresse ugušila je mješavinom smisla za kompromis i reformističkog zanosa koji će je, nada se, sada prometnuti u prvu francusku predsjednicu.
Izabrana prošle godine za predsjedničku kandidatkinju konzervativne stranke Republikanci, ankete pokazuju da bi Pecresse mogla pobijediti aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona na izborima u travnju. Uspije li u tome, postala bi prvom francuskom predsjednicom u povijesti.
U svojem uredu ukrašenom uokvirenim filmskim plakatima, Pecresse (54) izrecitirala je niz nevolja s kojima je suočena Francuska otkrivajući svoj socijalni i fiskalni konzervativizam, među kojima su slaba kontrola nacionalnih granica, nasilna gradska geta i sve veći dug.
"Moramo ponovno uvesti red, i na našim ulicama i u našem nacionalnom proračunu", rekla je za Reuters.
Ministrica visokog obrazovanja i potom proračuna za vrijeme predsjednika Nicolasa Sarkozyja, Pecresse je prošli tjedan rekla da će raščistiti nemirne gradske četvrti u kojima je država izgubila autoritet i u kojima prevladava bezakonje.
Kritizirajući Macrona za rastrošnost u pandemiji, Pecresse obećava da će reformirati velikodušni francuski mirovinski sustav i srezati potrošnju za plaće u javnom sektoru, što Macronu, tvrdi, nije uspjelo.
Svoj stil opisuje kao "dvije trećine Merkel i jednu trećinu Thatcher".
"Ja sam žena koja se konzultira, donosi odluke i djeluje", rekla je.
Pecresse je kao dokaz da obećanja provodi u djelo istaknula rezanje stotina radnih mjesta u svojem glavnom uredu kako bi se oslobodilo prostora za više profesora u srednjim školama, smanjenje potrošnje i veća ulaganja. Godine 2020. osvojila je drugi mandat na čelu šire pariške regije.
Protivnici koji su je prozvali "Plavušom" za to su platili, rekla je.
Na pitanje je li Francuska spremna za predsjednicu, odgovorila je: "Glasači na desnici pokazali su da jesu, a oni su možda najmanje skloni imati povjerenja u ženu".
Nepopustljiva
Pecresseina stranka, koje vuče korijene od Charlesa de Gaullea, dominirala je francuskom politikom veći dio poslijeratnog razdoblja. Ali nakon što je Macron 2017. promijenio političku scenu, stranka teško uspijeva pomiriti svoj desni centar i tvrdokorne konzervativce.
Prelazak istaknutog konzervativnog zastupnika u kampanju krajnje desnog Erica Zemmoura u nedjelju ilustrira izazov s kojim se ona mora nositi u zavađenoj stranci.
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je u tijesnoj utrci s Marine Le Pen, čelnicom tradicionalne krajnje desnice, za mjesto u drugom krugu predsjedničkih izbora. Zemmour im je za petama. Uspije li se probiti, ona bi bila najopasniji Macronov protivnik, sugeriraju ankete.
Rođena u imućnom pariškom predgrađu i obrazovana na ENA-i, elitnoj državnoj školi za političare i javnu upravu, Pecresse je umjereni glas u konzervativnoj stranci koja je skrenula udesno na tragu krajnje desnice koja potiče protuimigrantsko raspoloženje i želju kod mnogih birača da se odlučnije štiti zakon i red.
Pecresse je počela odlučnije govori o imigraciji i identitetu, u nastojanju da neutralizira prijetnju Le Pen i Zemmoura, čija su obećanja da će "spasiti" Francusku od islama polarizirala zemlju.
Rekla je da će ukinuti automatsko pravo na francusko državljanstvo za ljude rođene u Francuskoj i postrožiti sudske presude u mjestima u kojima je policija izgubila kontrolu.
Na stolu u njezinu uredu nalazi se fotografija Samuela Patyja, učitelja kojem je tinejdžer rođen u Čečeniji odrubio glavu u predgrađu Pariza 2020. jer je upotrijebio karikature proroka Muhameda u svojem predavanju o slobodi govora.
Pecresse je rekla da će portret ponijeti sa sobom u Elizejsku palaču ako pobijedi na izborima.
"Moramo biti nepopustljivi kad je riječ o poštovanju naših vrijednosti", rekla je. "U javnom prostoru, zakon je ispred vjere. Svi imaju jednaka prava i dužnosti".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....