AMERIČKI IZBORI

Već glasovalo 60 milijuna ljudi: Najveća izlaznost u povijesti ide na ruku Joeu Bidenu

Analitičari očekuju ponavljanje uspjeha iz 2008. i tzv. Obamine koalicije
 Ricardo Arduengo/AFP

Točno tjedan dana prije službenog otvaranja birališta u SAD-u svoje pravo glasa već je iskoristilo više od 60 milijuna građana, što je čak 4 milijuna više u odnosu na isto razdoblje 2016. Iako valja napomenuti kako se prošli izborni ciklus nije odvijao u jeku nezapamćene pandemije koronavirusa, zbog čega je razumljivo da je postotak ranijeg i dopisnoga glasanja tada bio niži, zanimljivo je istaknuti činjenicu kako je do sada glasalo čak 14 milijuna Amerikanaca koji 2016. uopće nisu izašli na birališta.

Prema dosadašnjoj analizi kompanije TargetSmart, do ponedjeljka 26. listopada glasalo je 49,4 posto demokrata i 40,8 posto republikanaca. Očekivano, anketari Demokratske stranke uvjereni su da trend ide u prilog njihovu kandidatu Joeu Bidenu, zbog čega očekuju ponavljanje uspjeha iz 2008. i tzv. Obamine koalicije. Većina predizbornih anketa i dalje najavljuje njegovu prosječnu prednost od 8,5 posto, kao i vodstvo u svim ključnim saveznim državama izuzev Teksasa.

Doduše, Bidenova se prednost posljednjih dana u "swing" državama počela topiti u korist Donalda Trumpa, što je zabrinulo najbliže suradnike bivšeg potpredsjednika koji strahuju od ponavljanja 2016.

"To je dobar trend za demokrate, ali ne znači nužno i da će rezultirati pobjedom na izborima. Baš kao što demokrati disproporcionalno glasaju ranije ili dopisnim putem, tako će vjerojatno i republikanci 3. studenoga u disproporcionalnom broju i fizički izaći na birališta", objašnjava FT-u Larry Sabato, direktor Centra za politiku na Sveučilištu u Virginiji, koji smatra da bi ove godine izlaznost mogla biti najviša u povijesti američkih predsjedničkih izbora.

Republikanski guverneri nekoliko saveznih država u kojima će se ove godine odviti bitka za svaki glasački listić, poput Grega Abbotta iz Teksasa, aktivno se trude biračima otežati glasanje dopisnim putem, pa su tako postavili samo jedan sandučić za dopisne listiće po okrugu. Unatoč tome, Teksas, tabor Republikanske stranke u kojem se ove godine Joe Biden vrlo konkurentno bori za pobjedu, do kraja bi tjedna mogao dosegnuti ukupnu izlaznost iz 2016. godine, i prije službenog otvaranja birališta 3. studenoga.

Obrada u državama

Jedan od najvećih izazova ove godine mogla bi biti obrada glasačkih listića, osobito u "swing" državama poput Wisconsina i Pennsylvanije koje neće početi otvarati dopisne kuverte dok se službeno ne zatvore sva birališta, zbog čega bi se rezultati mogli čekati i nekoliko dana.

Upravo je Pennsylvania, savezna država u kojoj živi više od 50.000 Hrvata u SAD-u, ključ reizbora Donalda Trumpa. Da je toga svjestan i aktualni predsjednik SAD-a, potvrđuje činjenica da će u Pennsylvaniji posljednjeg dana kampanje održati ne jedan, nego tri predizborna skupa.

Elektorski glasovi

"Ako pobijedimo u Pennsylvaniji, pobjeđujemo", pobjedonosno je zaključio Trump tijekom jednog od susreta na istoku zemlje. Za Pennsylvaniju je specifično što, osim dva urbana središta koja naginju prema Demokratskoj stranci, ima brojna ruralna naselja kao lojalne republikanske tabore. Tu oba predsjednička kandidata mogu pronaći svoje odano i entuzijastično biračko tijelo koje ih može dovesti do 20 elektorskih glasova više. Glavna zadaća Donalda Trumpa bit će narednih dana građanima Pennsylvanije prikazati Bidena kao opasnog globalista kojem je jedina zadaća izbrisati njihova radna mjesta.

"Zatvorit će vam čeličane! Ugasiti tvornice! Ubit će vašu rudarsku industriju! Podržao je svaki užasan i sramotan trgovinski sporazum u proteklih pola stoljeća! Čuvajte ga se!" rekao je aktualni predsjednik u Lititzu, malome gradu u središtu savezne države koji ovisi o naftnoj industriji, zbog čega je i sudionike podsjetio na nedavnu nespretnu izjavu svoga protukandidata koji je u posljednjoj debati najavio odustajanje od bušenja nafte.

U pohodu na Pennsylvaniju, koji pojedini američki mediji nazivaju i "blitzkrieg", Trump će održati poseban skup za republikanske žene iz predgrađa, koje su mu okrenule leđa nakon kontroverzne politike odvajanja djece od roditelja na granici s Meksikom, a bez kojih ne može ponoviti uspjeh iz 2016. Kampanju će nastaviti i u Nevadi i Arizoni.

Ugroženi pobačaj, LGBT zajednica, Obamacare...

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je potvrdu Amy Conney Barrett u Senatu za sutkinju Vrhovnog suda nazvao "važnim danom".
Rezultat glasanja je bio poznat unaprijed.

Jedino odstupanje od stranačke stege bila je Susan Collins, senatorica iz Mainea, koja je glasala protiv Barrett. Što ima izravne veze s njezinom kampanjom - Collins je među 35 senatora koji se 3. studenoga natječu za novi šestogodišnji mandat. Naime, demokratska protukandidatkinja Sara Gideon joj je za petama i da je glasala za Barrett to bi joj otežalo put do pobjede.

"Obitelj Barrett osvojila je američka srca", rekao je Trump stojeći uz sutkinju i dodao da je "dolično što će ona popuniti mjesto istinskog pionira za prava žena, sutkinje Ruth Bader Ginsburg". Što je jedna od najtežih mogućih uvreda za nedavno preminulu sutkinju koja je bila sušta suprotnost stavovima Barrett. Po svim pitanjima.

"Prisega koju sam večeras svečano položila znači da ću svoj posao obavljati bez straha i pogodovanja te neovisno o političkim sklonostima i mojim vlastitim uvjerenjima", rekla je Barrett. "Fear and favour", straha i pogodovanja.

Sudac Clarence Thomas ostaje najmlađi ikad imenovan, te 1991. je imao 43 godine. Barrett je druga na toj listi, s 48 godina. Thomas je kudikamo najkonzervativniji član Vrhovnog suda, a Barrett bi, prema svim procjenama, trebala biti blizu njegovim stavovima. Što bi moglo Vrhovni sud učiniti bastionom konzervativizma u SAD-u.

Naime, Barrett je u svom dosadašnjem radu zamijećena po odlukama protiv prava na pobačaj, ali je zato snažno zagovarala prava na nošenje oružja. Iako tvrdi da njezina osobna uvjerenja - konzervativno katolička, daleko od pape Franje - neće utjecati na odluke, dosad se protivila dodatnim pravima za LGBTQ zajednice. Demokrati strahuju od mogućnosti da Barrett sruši zdravstvenu reformu koju je proveo Barack Obama. (Ž.T.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 13:35