Kamalu Harris smo relativno malo vidjeli ovih dana, priprema se za debatu koja će se održati u utorak. Prva televizijska debata, koja je izmijenila izbornu tehnologiju u SAD-u i poslije diljem svijeta, održana je 1960. godine, a sudjelovali su John F. Kennedy i Richard Nixon. Ovo stoljeće bilježi pad važnosti debate jer televizija više nije primarni izvor praćenja vijesti. Ovogodišnji američki predsjednički izbori su i na tom planu iznimka, debate su vratile važnost, iako je i raspravu Donalda Trumpa i Hillary Clinton 2016. godine gledalo 84 milijuna ljudi, ali tada je prvi put stranka imala kandidatkinju.
U lipnju je predsjednik Joe Biden bio toliko loš na debati s republikanskim kandidatom Donaldom Trumpom da je nakon toga odustao od kandidature. Demokratska kandidatkinja Harris u utorak mora pokazati da je sposobna odgovoriti na Trumpove napade, da ima retoričku snagu i političke argumente kojima može poduprijeti svoju kandidaturu i uvjeriti gledateljstvo da je bolji odabir od republikanca.
Pravila debate
Desno orijentiran Fox News pomno iz minute u minutu bilježi koliko dugo Harris nije imala konferenciju za novinare nakon što je zamijenila Bidena: u trenutku pisanja ovog teksta 50 dana i 12 sati. Sadašnja potpredsjednica davala je intervjue, nastupala na skupovima, ali nije stala pred novinarke i novinare da je pitaju štogod žele. Debata bi trebala biti točka nakon koje bi Harris, ako je uspješno prebrodi, trebala izaći pred novinarsku zajednicu i pokazati kako se nosi s njihovim napadima. I zato je ova debata toliko važna. Pravila koja je postavila mreža ABC News, organizator debate, daju svakom od sudionika dvije minute da odgovori na pitanje, zatim još dvije minute za repliku i minutu za odgovor ili pojašnjenje. Ne smiju imati bilješke.
Harris ima još jedan važan zadatak: američki mediji pišu kako je biračko tijelo ne poznaje dovoljno, što predstavlja problem kampanji. Potvrđuje to anketa koju su objavili YouGov/Economist: 36 posto odraslih reklo je da želi vidjeti ili čuti više o Harris, a za Trumpa je to reklo njih 22 posto. Među Hispanoamerikancima, važnom biračkom skupinom, 46 posto želi znati više o Harris, a 14 posto o Trumpu.
Republikanski kandidat će se suočiti s neugodnim pitanjima jer je njegov bivši potpredsjednik Mike Pence rekao da ga neće podržati. Bivši potpredsjednik od 2001. do 2009. godine, Dick Cheney, otvoreno je rekao da "u 248-godišnjoj povijesti naše zemlje nikada nije postojao pojedinac koji je bio veća prijetnja našoj republici od Donalda Trumpa. Kao građani, svatko od nas ima dužnost staviti zemlju iznad strančarenja kako bismo obranili svoj Ustav. Zato ću dati svoj glas potpredsjednici Kamali Harris".
Izjednačeni su
Posljednja anketa koju je objavio The New York Times potvrdila je da je dvoje kandidata izjednačeno: Harris ima podršku 47 posto, a Trump 48 posto biračkog tijela. Trump je ostao više-manje na postocima koje je imao dok je Biden bio protukandidat, ali je Harris povećala podršku demokratima. Uvijek valja podsjetiti da u SAD-u izbore ne dobiva kandidat koji osvoji najviše glasova nego najviše elektora koji se biraju u svakoj saveznoj državi - Hillary Clinton je osvojila tri milijuna glasova više i izgubila. Presudno je sedam država, a za ostale se više-manje zna kako će glasati. Anketa navodi da su u tim državama kandidati izjednačeni, u domeni statističke pogreške. Realno, gotovo je nemoguće išta reći izvjesno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....