Bidenova administracija se utrkuje s vremenom da bi iskoristila milijarde dolara za Ukrajinu prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump uđe u Bijelu kuću. Oko 6,5 milijardi dolara ostalo je neiskorišteno od ukupno 61 milijarde dolara sredstava koje je Kongres još u proljeću odobrio za Ukrajinu. Američki dužnosnici upozoravaju da postoje logističke prepreke te ističu da je Pentagon dosegao ograničenje oružja koje može slati Kijevu svaki mjesec bez utjecaja na vlastite borbene sposobnosti, zbog čega je malo vjerojatno da će sredstva biti potpuno iskorištena prije kraja siječnja.
Da bi se preostala sredstva potrošila na vrijeme, SAD bi morao svakodnevno isporučivati oružje u vrijednosti od preko 110 milijuna dolara. "To je nedostižan cilj", za The Wall Street Journal rekao je neimenovani izvor iz Kongresa. Trenutačno Pentagon mjesečno šalje oružje u vrijednosti od 500 do 750 milijuna dolara, ali dodatno ubrzanje ugrozilo bi spremnost američkih vojnih snaga.
Gomila oružja
Isporuka teške opreme poput tenkova i oklopnih vozila zahtijeva mjesece pripreme, dok su zalihe oružja koje je jednostavnije za isporuku već pri kraju. Nadolazeće isporuke uglavnom će uključivati streljivo i topništvo, koje se brže može prebaciti na ratište. SAD također ima više od dvije milijarde dolara namijenjenih za dugoročne obrambene ugovore s Ukrajinom. Pentagon nastoji zaključiti što je više moguće tih ugovora prije 20. siječnja.
Reuters je izvijestio da Bidenova administracija priprema novu tranšu pomoći Ukrajini, vrijednu 725 milijuna dolara, koja uključuje streljivo za sustave HIMARS, bespilotne letjelice, protuzračne raketne sustave Stinger, nagazne mine i kazetno streljivo. No pitanje kako će buduća administracija pristupiti financiranju Ukrajine ostaje ključno.
Donald Trump će odlučivati o sudbini nepotrošenih sredstava, što bi moglo utjecati na dinamiku sukoba i mirovne pregovore. Iako je Trump tijekom kampanje obećao da će rat okončati u roku od jednog dana, nije precizirao kako to planira postići. Umirovljeni general Keith Kellogg, kojeg je Trump imenovao za posebnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju, podržava naoružavanje Ukrajine dok se traži rješenje sukoba. No Trump bi mogao uskratiti Ukrajini oružje da bi natjerao Kijev na pregovore s Moskvom.
Visoki dužnosnici Bidenove administracije tvrde da Ukrajina sada ima dovoljno oružja, ali joj nedostaje ljudstva. Prema procjenama, Kijevu je potrebno još 160.000 vojnika za stabilizaciju bojišnice. Associated Press je izvijestio da Bijela kuća navodno tjera Ukrajinu da smanji dobnu granicu s 25 na 18 godina da bi povećala broj ljudi na frontu. No Ukrajina odbacuje te tvrdnje naglašavajući da joj prvenstveno nedostaje oprema za već mobilizirane snage, optužujući pritom zapadne saveznike za kašnjenje u isporuci. Savjetnik za komunikacije ureda ukrajinskog predsjednika Dmitro Litvin poručuje da nema smisla spuštati dobnu granicu ako bi to značilo da se u rat šalju ljudi bez oružja.
Dodatna mobilizacija
Pitanje mobilizacije ostaje politički osjetljivo za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji se suočava s izazovima balansiranja potreba vojske s javnim nezadovoljstvom zbog potencijalnog širenja baze regruta. Plan ukrajinskog parlamenta da regrutira dodatnih 160.000 vojnika u sljedeća tri mjeseca tek treba biti realiziran.
U međuvremenu, Rusija je značajno intenzivirala napade, prodrla u regiju Donjeck i mobilizirala dodatne snage, uključujući sjevernokorejske trupe u Kursku. U koordiniranom napadu, jučer u ranim jutarnjim satima oko 200 krstarećih projektila i bespilotnih letjelica ciljalo je energetsku infrastrukturu, ostavljajući više od milijun korisnika na zapadu Ukrajine bez struje, stotinama kilometara od bojišnice. Ruska je to odmazda za prošlotjedne ukrajinske udare na njezin teritorij s pomoću britanskih i američkih raketa. Kremlj se sada usredotočuje na gađanje vitalne infrastrukture, vojnih objekata i proizvodnih pogona obrambene industrije, a ciljevi bi mogli uključivati i centre za donošenje odluka u Kijevu, odnosno vladine zgrade. Predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi masovna uporaba balističke rakete Orešnik, koja je korištena u udaru na Dnjipro prošlog tjedna, mogla biti usporediva sa snagom koju ima nuklearno oružje.
Neviđen intenzitet
Ruska ofenziva dosegnula je intenzitet kakav nije zabilježen od prvih dana sveobuhvatne invazije. U proteklom tjednu ruske snage zauzele su gotovo 235 četvornih kilometara, što predstavlja najveći teritorijalni napredak u jednom tjednu u posljednjih godinu dana. Analitičari Instituta za proučavanje rata procjenjuju da rusko vojno zapovjedništvo planira pokrenuti ofenzivu prema najjužnijim dijelovima Dnjipropetrovske oblasti.
Sergej Nariškin, šef ruske vanjske obavještajne službe, izjavio je da je Moskva spremna za pregovore, ali uz uvjet da Ukrajina kapitulira i preda četiri djelomično okupirane regije. Takvi zahtjevi ukazuju na rusku nespremnost za kompromis i pokazuju da Moskva neće pristati na zamrzavanje sadašnje crte bojišnice ili uspostavu demilitarizirane zone.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....