REZOLUCIJA

VELIKI DIPLOMATSKI UDARAC ZA BRITANIJU Ujedinjeni narodi stali na stranu male otočne državice: 'Vratite im njihov teritorij!'

 
Otočje Chagos
 Anne Sheppard / CC 3.0

Ujedinjeni narodi donijeli su rezoluciju kojom se od Velike Britanije traži da Mauricijusu vrati kontrolu nad otocima Chagos u Indijskom oceanu, piše u četvrtak BBC.

U neobvezujućem glasanju u Općoj skupštini u New Yorku, 116 država bilo je 'za' a samo šest je protiv, što je veliki diplomatski udarac za Veliku Britaniju.

Pedeset šest zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, ostalo je suzdržano.

Mauricijus tvrdi da je 1965. bio prisiljen predati otočje u Indijskom oceanu - sada britanskome prekomorskome teritoriju - u zamjenu za neovisnost.

U izjavi za BBC britanski ured za vanjske odnose i Commonwealth (FCP) rekao je da Britanija ne priznaje zahtjev Mauricijusa za suverenitetom, ali da će ostati pri ranijoj odluci da toj državi preda kontrolu nad otočjem kad više neće biti potrebno za obrambene svrhe.

SAD, Mađarska, Izrael, Australija i Maldivi glasale su uz Veliku Britaniju protiv rezolucije.

To se događa nekoliko mjeseci nakon što je visoki sud UN-a savjetovao da bi Velika Britanija trebala napustiti otočje "što je prije moguće".

Temeljno pitanje prije Opće skupštine je li višedesetljetni spor po svojoj srži pitanje dekolonizacije ili se to pitanje treba riješiti samo između Velike Britanije i Mauricijusa.

Glasanje je bilo odlučujuće, a uz Mauricijus je stalo 115 zemalja.

Stajalište bivših kolonija također je jasno. Indija je rekla da je podrška dekolonizaciji jedan od najvažnijih doprinosa koje je dao UN u promicanju ljudskih prava.

Britanska veleposlanica u UN-u Karen Pierce, zajedno sa SAD-om, upozorila je da će glasanje biti presedan koji bi zabrinuo sve države članice u sporovima zbog suvereniteta.

Velika Britanija kupila je arhipelag Chagos od Mauricijusa 1965. za tri milijarde funti stvorivši regiju poznatu kao Britanski teritorij Indijskog oceana.

Između 1967. i 1973. protjerano je svo stanovništvo kako bi se pripremili uvjeti za postavljanje zajedničke vojne baze sa SAD-om, koja je još uvijek ondje na otoku Diegu Garciji. Iz te baze slani su američki avioni koji su bombardirali Afganistan i Irak.

Baza je navodno korištena i kao "crno mjesto" gdje je CIA ispitivala osumnjičene za terorizam. Zakup za bazu 2016. produljen je do 2036.

Prije glasanja u srijedu mauricijski premijer Pravid Kumar Jug-Nauth rekao je na Općoj skupštini da je protjerivanje stanovnika Chagosa bio zločin protiv čovječnosti.

Istaknuo je da će, bude li mu predana kontrola nad otočjem, Mauricijus svejedno dopustiti da vojna baza i dalje djeluje "u skladu s međunarodnim pravom", piše BBC.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 11:50