Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump za dva mjeseca preuzima ključeve Bijele kuće. Kada tamo dođe, rekao je, počinje osiguravanje i zatvaranje američke južne granice. Međutim, južno od te granice nisu samo imigranti. Tamo je i krucijalnim zalihama bogato područje nekadašnjeg "američkog dvorišta".
Iako Latinska Amerika Washingtonu više nije zanimljiva kao nekad, osim kad je riječ o useljenicima s biračkim pravom u SAD-u, ona bi to trebala biti, poručio je u razgovoru za Wall Street Journal niz stručnjaka. Vodeći američki poslovni dnevnik analizirao je kinesku aktivnost na južnom američkom kontinentu te zaključio da Kina tu zonu vidi kao alternativni izvor ključnih sirovina, uz donekle iznimku Meksika i Kolumbije gdje je SAD snažno prisutan, a kineski se utjecaj još nije proširio kao drugdje.
Kina je veliki kupac argentinskog litija, venezuelanske nafte i brazilskog žita i soje, podsjeća WSJ te zaključuje da "Kinu privlače isti čimbenici koji bi trebali motivirati američke multinacionalne kompanije da se natječu u toj pretežno demokratskoj regiji: obilni prirodni resursi, uključujući ključne minerale, ljudski kapital za proizvodnju, rastuće potrošačko tržište i pravna sigurnost".
Američki poslovni dnevnik podsjeća da je Kina kao vodeći trgovinski partner već zamijenila SAD u svim tamošnjim zemljama, izuzev spomenutih Meksika i Kolumbije. Trgovina i ulaganja jako su rasli u 40 zemalja od Kariba do Ognjene zemlje. A američki protivnici u regiji - Kuba i Venezuela - smatraju Peking prijateljem i zaštitnikom.
Xi Jinping u Latinskoj Americi
U Latinskoj Americi Kina primjenjuje iskušan model kao i u dijelovima Azije i u Africi, ali prilagođen regionalnoj posebnosti. Naveliko kupuje latinoameričke zalihe te istodobno ulaže u infrastrukturu. Samo za ilustraciju, Kina je uložila u linije metroa u Bogoti i Ciudad de Mexicu te u hidroelektrane u Ekvadoru. Prema izračunu istraživačkog laboratorija AidData sa sveučilišta William & Mary iz Williamsburga u Virginiji, koji citira WSJ, Kina je u projekte diljem te regije uložila 286,1 milijardu dolara. To je blizu iznosa uloženog u Afriku.
Ovaj tjedan, dok Trump kadrovira iz Mar-a-Laga, a njegov izbor ukazuje na protukineski program, Xi Jinping, koji je na čelo Kine došao 2012. godine da bi 2018. kineski parlament ukinuo ograničenje na broj uzastopnih mandata predsjednika zemlje, u posjetu je Latinskoj Americi. U Peruu je trebao otvoriti "megapolisnu luku", čija je svrha ubrzanje trgovine s Azijom. Potvrđeno je i njegovo sudjelovanje na sastancima na vrhu: na forumu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje u Limi u Peru te na sastanku G20 u Rio de Janeiru. Turneja mu traje devet dana.
Mnogi su stručnjaci nezadovoljni pristupom američke uprave. "To je vrlo frustrirajuće jer ova regija ima sve što bi američke tvrtke mogle poželjeti", rekao je za WSJ Ryan Berg, direktor programa za Amerike u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Međutim, kinesko djelovanje nije imalo samo pozitivne posljedice. Kina, a zemlje regije su toga svjesne, ima trgovinski suficit s Latinskom Amerikom u cjelini. Kina prodire na tržište industrijskom robom, poput telekomunikacijske opreme svoje tvrtke Huawei i električnim vozilima BYD. BYD je preuzeo napuštenu tvornicu Forda u Brazilu.
No, nedavni priljev kineskog čelika zatvorio je jednu veliku čeličanu u Čileu. Zbog takvih situacija neke su zemlje već podigle carine na kineski uvoz, a neke su zabrinute zbog mogućnosti ulaska Kine u tradicionalne sektore poput ribarstva, piše WSJ. Ugled Kine, unatoč sve više inicijativa "globalnog juga" na najvišoj političkoj razini, narušila je i loša gradnja, kao u slučaju hidroelektrane u Ekvadoru, te ograničena briga za okoliš i domorodačke narode, primjerice oko rudnika bakra u Peruu, navodi se.
Xi želi izolirati Tajvan
Trump, koji se tijekom prvog mandata uglavnom fokusirao na regiju kao izvor neželjene imigracije, sada bi mogao natjerati neke zemlje na teške odluke ako ih potakne da ograniče svoje veze s Kinom, prognoziraju stručnjaci u razgovoru za WSJ. "Mnogi su Latinoamerikanci zabrinuti zbog onoga što ih čeka u sljedeće četiri godine po ovom ključnom pitanju," kaže Michael Shifter, stručnjak za Latinsku Ameriku iz skupine Inter-American Dialogue u Washingtonu. Istodobno, Trumpovo podizanje carina potencijalno bi moglo približiti neke države Pekingu.
Washington je zabrinut da će ekonomska moć osigurati Kini snažan utjecaj nad vladama Latinske Amerike. Zapovjednica Južnog zapovjedništva SAD-a, generalica Laura Richardson, više je puta upozorila na prodor Pekinga u regiju. Kao odgovor na kineski napredak Bijela kuća nastoji izgraditi trajne institucije u zemljama u razvoju kako bi privukla ulaganja, piše WSJ.
Jedan od glavnih razloga za Xijevo usmjeravanje pažnje na Latinsku Ameriku i Karibe jest izoliranje demokratski vođenog otoka Tajvana, piše dnevnik. Sedam od jedanaest zemalja u svijetu koje održavaju diplomatske odnose s Taipeijem nalazi se u regiji, uključujući Gvatemalu, Paragvaj i Haiti. Pet zemalja, uključujući Honduras i Panamu, prekinulo je odnose s Tajvanom i prešlo na stranu Pekinga tijekom Xijeva mandata te su zauzvrat dobile niz kineskih ulaganja i poslova. Također, Peking želi osigurati opskrbne linije protiv potencijalnog embarga kojem bi zapadne sile mogle pribjeći u slučaju jačanja kineskog militarizma.
Peking je zaključio ugovore za kupnju minerala i hrane te ugovore o upravljanju lukama, primjerice u Peruu, i dogovorio trgovinu u juanima. U takvom bi scenariju Peking mogao ponuditi poticaje zemljama poput Brazila kako bi se ublažio pritisak na raskidanje dotadašnjih trgovinskih veza, stoji u izvješću Rhodium Groupa i Atlantic Councila.
Za jačanje Kine djelomično kriv i SAD
Međutim, ima raznih problema. Primjerice, Brazil se neposredno uoči Xijeva posjeta odbio priključiti inicijativi Pojas i put u kojoj sudjeluje 22 od 26 zemalja kojima su otvorena vrata za program. To je znak nezadovoljstva najveće ekonomije regije zbog ograničenog pristupa kineskom tržištu, tumači WSJ.
Jačanje utjecaja Kine, dakako, djelomično je i krivnja SAD-a. "Kina nije istisnula SAD koliko je iskoristila propuštene prilike", smatra Jorge Guajardo, bivši veleposlanik Meksika u Kini. Kako on kaže, "SAD vidi Latinsku Ameriku kao "našu" regiju, koju možemo ignorirati". Ova ravnodušnost u suprotnosti je s istraživanjem Pew Research Centera iz srpnja, koje je pokazalo da SAD ima viši rejting popularnosti od Kine u zemljama poput Argentine, Brazila, Čilea, Meksika i Perua.
Prema Guajardovu mišljenju, Amerika je privlačnije izvozno tržište za Latinsku Ameriku i Karibe, osobito u svjetlu usporavanja kineske potražnje za uvozom te opreza Pekinga prema financiranju projekata.
Jedan od američkih alata protiv kineskog prodora je financiranje putem Američke međunarodne financijske korporacije za razvoj. Agencija je izdvojila 30 milijuna dolara za rudarski projekt u Brazilu kako bi poduprla proizvodnju litij-ionskih baterija. No, prema trenutačnom mandatu, gotovo sve zemlje u Americi, osim Bolivije, Hondurasa, Nikaragve i Haitija, prebogate su da bi se kvalificirale za većinu potpora. Sličan je primjer u Gvajani koja je tražila financiranje za proširenje luke za iskrcaj nafte koju proizvode Exxon Mobil i Hess, ali nije se kvalificirala za američku podršku zbog bogatih naftnih rezervi. To je otvorilo vrata kineskim izvođačima radova. "SAD vadi naftu, ali Kina gradi puno infrastrukture", rekao je Ryan Berg iz Centra za strateške i međunarodne studije.
Čak je i projekt novog mosta preko Panamskog kanala, revolucionarnog morskog puta koji su Sjedinjene Američke Države sagradile 1914. godine, a 1999. vratile ga u ruke panamske vlade, dobila Kina. Panamska vlada je 2018. godine taj projekt, vrijedan 1,42 milijarde dolara, dodijelila konzorciju kineskih državnih kompanija. "SAD gleda Latinsku Ameriku kao problem, a ne kao priliku", zaključio je američki veleposlanik u toj zemlji John Feeley.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....