Ukrajinci i dalje vjeruju u pobjedu u ratu s Rusijom, ali sve više su spremni za razgovore s Moskvom i mogli bi prihvatiti odgađanje oslobođenja okupiranih područja, piše Deutsche Welle.
Godina je bila teška za Ukrajinu. Nakon ljetne ofanzive ukrajinske vojske u Kurskoj oblasti, Rusija je pojačala napade u Donjeckoj i Harkivskoj oblasti, kao i na energetska postrojenja u ukrajinskim gradovima. Američki list Wall Street Journal procijenio je da je Rusija ove jeseni lansirala četiri puta više raketa i dronova nego u istom razdoblju prošle godine.
Pobjeda republikanskog kandidata Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima u studenom unijela je nesigurnost među Ukrajince. Iako je Trump označio okončanje rata u Ukrajini kao vanjskopolitički prioritet, ostaje nejasno kako bi se mir mogao postići. Također, nije jasno u kojem će obimu SAD nastaviti pružati vojnu pomoć Kijevu. U isto vrijeme, prema navodima stručnjaka, sve više Ukrajinaca vjeruje da je pregovorima s Rusijom moguće postići pravedan mir.
„Glavno je da smo izdržali"
Volodimir Fesenko iz Centra za politička istraživanja „Penta“ kaže da je ova godina bila najteža do sada, izuzmu li se prvi tjedni rata 2022. „Najvažnije je da smo izdržali", naglašava on u razgovoru za DW.
Unatoč umoru, Ukrajinci pokazuju, doduše smanjen, ali „iznenađujuće veliki“ optimizam, smatra Anton Hruščezki iz Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju. Prema anketama, pobjedi vjeruje između 83 i 88 posto ispitanika.
„Ali ima i pesimizma – zbog straha za budućnost i frustracije zbog nedovoljne pomoći Zapada. Velike riječi nisu bile popraćene velikim djelima. Osim toga, Ukrajinci jednostavno nemaju mogućnost položiti oružje. Znaju da se radi o borbi za preživljavanje“, kaže Hruščezki. Dodaje kako je postotak onih koji tvrde da će podnositi rat koliko god bude potrebno stabilan od listopada i iznosi 60 posto.
Spremnost na pregovore ne znači ustupke
Istovremeno raste spremnost za pregovore s Rusijom. U usporedbi s razdobljem prije godinu dana, udio ispitanika koji kategorički odbijaju pregovore s Moskvom pao je s jedne trećine na 12 posto. To pokazuju rezultati ankete provedene ovog studenog.
Na Trgu nezavisnosti u Kijevu, gdje svakodnevno raste broj zastava s imenima poginulih ukrajinskih vojnika, razgovarali smo s vojnikom Jevhenom. On smatra da su pregovori s Moskvom neizbježni, ali se nada da će oni biti u korist Ukrajine.
„Sve ovisi o situaciji na frontu. Potrebna nam je pomoć naših partnera, moramo nastaviti borbu, podržavati vojsku i učiniti sve za pobjedu“, kaže Jevhen. Međutim, skeptičan je kada je riječ o strategiji nastavka borbe dok Ukrajina ne povrati sve okupirane teritorije.
Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Rasumkov smatra kako se mišljenje građana o pregovorima mijenja pod utjecajem promijenjene retorike državnog vrha, koji od ljeta ne isključuje takav scenarij. „Ali ljudi kažu isto što i vlada: spremni su na pregovore, ali ne i na gubitak teritorija“, kaže Miščenko.
Većina smatra pregovore načinom postizanja rezultata prihvatljivog za Ukrajinu, uključujući povratak okupiranih područja. Tijekom godine blago je porastao broj Ukrajinaca (s pet na devet posto) koji bi bili spremni odreći se okupiranih teritorija.
Prvo sigurnosne garancije, pa onda povratak okupiranih područja?
Anton Hruščezki potvrđuje da je više od polovice Ukrajinaca spremno odgoditi oslobađanje okupiranih područja u ime mira, ali samo ako Ukrajina dobije jasne sigurnosne garancije. „Ne žele još jedan Budimpeštanski sporazum“, kaže on.
Taj sporazum iz 1994. potpisale su Rusija, Sjedinjene Države i Velika Britanija, jamčeći teritorijalni integritet Ukrajine, dok se Kijev obvezao ukloniti svo nuklearno i kemijsko oružje s teritorija.
Prema anketi Info Sapiensa, 64 posto ispitanika odbija pregovore s Moskvom bez ozbiljnih zapadnih sigurnosnih garancija za Ukrajinu.
Mihajlo, građanin Kijeva, smatra da bi jedino članstvo Ukrajine u NATO-u garantiralo sigurnost i spriječilo novi napad, čak i ako bi to značilo odreći se nekih teritorija. „Ako nas nagovore da zamrznemo konflikt, a ne uđemo u NATO, to se ne bi razlikovalo od onog papira iz Budimpešte“, kaže.
Serhij Solodki iz Kijevskog analitičkog centra „Nova Europa“ vidi dvije tendencije u Ukrajini – oslanjanje na vlastite snage ili kolektivnu obranu. Prema istraživanju, 31 posto Ukrajinaca smatra kako bi posjedovanje vlastitog nuklearnog oružja bila najbolja sigurnosna garancija, dok 29 posto podržava postupnu integraciju u NATO s privremenim primjenom na područja pod kontrolom Kijeva.
Ukrajinci očekuju puno od Trumpa
Politolog Volodimir Fesenko vjeruje da će dolazak Donalda Trumpa na vlast u SAD-u donijeti značajne promjene za Kijev. Bidenova administracija isticala je da Kijev sam bira vrijeme za pregovore, dok Fesenko smatra kako je Trump odlučan pregovarati odmah, ali bez jasne strategije za održiv mir.
„Najvažniji zadatak je pronaći ključ za Trumpa kako bi pregovori počeli s jake pozicije“, kaže Fesenko.
Unatoč kontradiktornim izjavama, Trump uživa povjerenje 45 posto Ukrajinaca, prema anketi Info Sapiensa, što je najveći postotak u Europi. Centar „Nova Evropa“ to pripisuje očekivanjima da će Trump voditi odlučniju politiku prema Ukrajini i osigurati mir.
„Željela bih da sve bude završeno brzo i u našu korist, ali vidjet ćemo", kaže Veronika iz Kijeva. Umirovljenik Oleksij smatra da Trump doduše jest nepredvidljiv, ali da će Ukrajini ipak poći za rukom s njim uspostaviti suradnju. „Ako Rusija ne bude spremna pregovarati, onda Trumpu neće ostati izbor osim da pomogne Ukrajini“, smatra ovaj umirovljenik, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....