'KOLEKTIV'

VIDEO: AFERA KOJA JE UZNEMIRILA EUROPU Na licu mjesta poginulo je 26 ljudi, preko 180 ih je ranjeno, no to je bio samo početak...

 

Rumunjska ne pamti takve demonstracije još od svrgavanja Ceauşescua. 30. listopada 2015. uvečer u bukureštanskom rock klubu Colectiv koncert je održala teškometalna grupa Goodbye to Gravity, no tek što je pjevač upozorio: “Pazite požar, samo da znate nismo ga mi izazvali”, nastao je pakao.

Vatra je zbilja izbila posvuda u dvorani, na licu mjesta poginulo je 26 ljudi, preko 180 ih je ranjeno, no to je bio samo početak.

Kao prvo, ispostavilo se da dvorana uopće ne bi smjela imati dozvolu za održavanje koncerata jer nema propisnu vatrogasnu zaštitu, a drugo – i još gore – u bolnicama je umrlo još 38 postradalih, od kojih neki uopće nisu imali opekline opasne po život.

Povlašten tretman

Ispostavilo se da je za sve krivo korumpirano zdravstvo, nespremno da liječi pacijente stradale u požaru, što je razotkrilo izvještavanje dnevnog lista Sportska gazeta: apsurdno je da se sportski list bavi ovakvim temama, no njihovi novinari već su se okušali na provokativnim slučajevima, zbog kojih su dva ministra sporta morala dati ostavku i završila u zatvoru.

Sportska gazeta ovaj put je podjarila javno mnijenje, jer joj se priključila i televizija. Masovno se izlazilo na ulice, prozivalo korumpiranu vladu, koja se brine da jedino mafijaši dobiju povlašten tretman u bolnicama. Novinarima se priključio i redatelj Alexander Nanau, rođen 1979. u Rumunjskoj, no kako mu je majka Njemica, čitava obitelj preselila se 1990. u Njemačku, ne vjerujući da će nakon pada Ceauşescua biti puno bolje.

Nanau je studirao filmsku i kazališnu režiju, još na studiju stekao je povjerenje svog mentora svjetske reputacije i napravio dokumentarac “Peter Zadek režira Peera Gynta”, a kasnije, kad se dogodilo rumunjsko filmsko čudo, vratio se 2005. u domovinu i afirmirao se dokumentarnim filmovima “Svijet po Ionu B.”, portretom alternativnog umjetnika Iona Bărlădeanua, i “Toto i njegove sestre” (2014), koji je odlično prošao na međunarodnim festivalima.

Burna zbivanja s kraja 2015. i tijekom 2016. htio je pod svaku cijenu snimiti kamerom, ali trebalo je dosta vremena da uvjeri glavnog novinara Sportske gazete Cătălina Tolontana kako mu je on neophodan suradnik. Tolontan je naime imao svoje “zviždače” među liječnicima, nikoga od njih nije htio kompromitirati, no naposljetku su se dogovorili da će u završnu verziju filma samo ono što će sudionici pred kamerama odobriti.

Tolontan je odmah otkrio da se po rumunjskim bolnicama koriste dezinfekcijska sredstva tako razblažena da samo pogoduju širenju bakterija. Stravičan je dokumentarni snimak u kojem jednom oprženom pacijentu oko ušiju gmižu crvi (taj je ubrzo zatim preminuo), kao i podatak da odjel za teško oboljele ima čak 12 kreveta.

Monopol sa zaleđem

Nimalo slučajno, za loše lijekove pobrinula se kompanija Hexi Pharma, koja je u proteklih devet godina imala takoreći monopol u snabdijevanju rumunjskih bolnica: u njima su glavnu riječ imali tzv. menedžeri, često bez najosnovnijeg medicinskog obrazovanja, osorni prema osoblju, koji su svoj položaj zasnivali na političkom zaleđu. Nakon skandala s Colectivom, socijaldemokratska stranka na vlasti morala je dati ostavku, no kako se poslije pokazalo, to je bilo samo privremeno.

Direktor Hexi Pharme Dan Condrea svoje je poslove vodio sa Cipra, što je već bilo dosta sumnjivo, a onda je odjednom poginuo u saobraćajnom udesu. Tijelo mu je bilo neprepoznatljivo, ipak ga je supruga identificirala, no je li to zbilja bio on? DNA analiza potvrdila je da se u automobilu zbilja nalazio Condrea, ali tko zna je li i to bila namještaljka?

Nanauov film jako često podsjeća na hrvatsku situaciju, samo se stječe dojam da je u Rumunjskoj puno gore. Recimo, za privremenog ministra zdravstva izabran je mladi “tehnokrat” Vlad Voiculescu, koji se svojedobno zalagao za reforme u bolnicama. Upravo na njega obrušila se gradonačelnica Bukurešta Gabriela Firea (izgleda poput sredovječne manekenke) i zabranila mu da šalje pacijente na presađivanje organa u Beč, budući da su navodno i rumunjske bolnice jako dobro opremljene.

Zemlja u slijepoj ulici

Što se naposljetku dogodilo? Na narednim izborima socijaldemokratska stranka (bivši komunisti) postigla je najveću pobjedu u povijesti, dijaspora je glasala e-mailovima, a čak su i pacijenti u bolnicama imali pravo glasa. Gabriela Firea upravo očekuje novi četverogodišnji mandat, smatra se da jedino ona može voditi Bukurešt, a Voiculescu je nakon pola godine morao odstupiti s položaja ministra zdravstva.

Vlastiti otac mu se podsmjehnuo zašto gubi vrijeme u Rumunjskoj, kad je u Beču imao krasnu karijeru: njihova zemlja još će desetljećima ostati korumpirana. Uostalom, bivši direktor bolnice osnovao je svoju kliniku u Švicarskoj i izgradio je rumunjskim novcem.

“Kolektiv” je izvrstan film, Rumunjima svakako neugodan jer ih podsjeća da su u slijepoj ulici, ali poneka poetska scena zagladi jetke političke poante. Međunarodni uspjeh mu je osiguran, budući da mu je jedan od producenata HBO Europe, a razvijan je uz potporu Sundance film instituta. Ukoliko bude nominacija za Oscara (u što mnogi sumnjaju), “Kolektiv” bi morao izboriti mjesto u toj kategoriji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:18