KRAJ TRADICIJE

VIDEO Dan kada je umrla korida: Okrutnom ubijanju bikova došao je kraj

Kraj borbi: Običaj star više stotina godina trebao bi iz arena u ovoj španjolskoj pokrajini nestati do 2012.
 AP Photo/Manu Fernandez

BARCELONA - Oduševljenje je danas izbilo u katalonskom parlamentu nakon što su zastupnici izglasali zabranu koride u toj španjolskoj pokrajini.

Za zabranu borbi s bikovima glasalo je 68, a protiv 55 zastupnika, dok ih je devet bilo suzdržano. Katalonija je tako postala prva pokrajina u kontinentalnoj Španjolskoj koja je zabranila borbe bikova, nakon što su istu zabranu 1991. donijeli Kanarski otoci - ali tamo tada koride nije bilo već sedam godina.

Aktivisti za prava životinja

- Postoje neke tradicije koje ne mogu ostati zamrznute u vremenu dok se društvo mijenja - rekao je član Katalonske nacionalističke stranke Jose Rull.

Višestoljetna tradicija, koju mnogi danas smatraju primitivnom, okrutnom i anakronom, iz katalonskih arena nestat će od početka 2012. godine. Točnije, nestat će iz jedine arene u Kataloniji u kojoj se još održavaju borbe bikova, one u Barceloni. Tamo se godišnje održi tek 15-ak korida pred nekoliko stotina ljudi, dok ih se u ostatku Španjolske održi oko 1000, a glavnu arenu u Madridu ispuni i 20.000 gledatelja.

Šest borbi

Umirovljeni novinar Zvonko Tomić, koji već desetak godina živi u Barceloni, neko vrijeme i baš pokraj arene, na koridi je bio samo dvaput, kad bi na nju vodio prijatelje.

- Korida se sastoji od šest borbi, no ja sam izašao nakon prve. Puno je to krvi, to je doista mučenje životinja. Bilo bi možda podnošljivo da je to kao portugalska korida, tamo bikove ne ubijaju - kaže.

No, zbog toga što će zabrana u praktičnom smislu malo toga promijeniti, mnogi u ostatku Španjolske katalonsku zabranu koride povezuju s politikom, ne s okrutnošću prema životinjama. Dnevnik El Mundo piše da su borbe bikova tako postale “političko pitanje” u pokrajini u kojoj je “ideja zabraniti sve španjolsko”. Uistinu, Tomić kaže da Katalonci koridu ne smatraju svojim običajem.

- Oni to smatraju nečim što je uvezeno iz Španjolske. Bik je nacionalni znak Španjolske, dok je životinja koju kao svoj simbol koriste Katalonci magarac. To je životinja koja mnogo radi, dok je bik za rasplod i borbu i nije koristan - pojašnjava Tomić stajališta Katalonaca.

Pozicija u Španjolskoj

Slično Katalonci razmišljaju i o svojoj poziciji u Španjolskoj. Njih sedam milijuna čini oko 15 posto stanovništva Španjolske, ali su zaslužni za 25 posto nacionalnog BDP-a. Zbog zahtjeva te najbogatije španjolske pokrajine, prije četiri godine parlament u Madridu potvrdio je katalonsku povelju o autonomiji, koja je trebala proširiti već značajne ovlasti katalonske vlade.

No, i to se pitanje posljednjih tjedana ponovno našlo na dnevnome redu, kada je Ustavni sud promijenio 20-ak i ukinuo 14 od 233 članaka povelje, te uz to odlučio da korištenje riječi “nacija” u preambuli “nema pravne vrijednosti”. Više od milijun ljudi prije dva tjedna potom je izašlo na ulice u znak prosvjeda protive te presude, a na čelu prosvjedne poruke bila je golema katalonska zastava i nastpis “Mi smo nacija, odlučujemo sami”.

Borba za različitost

Sukob oko koride zato neki smatraju dijelom borbe za različitost Katalonije. Kao što se Barcelona prije nekoliko godina proglasila za grad protiv bikova, ciudad antitaurina - a slično su učinili i drugi katalonski gradovi - tako su posljednjih mjeseci brojni gradovi u ostatku Španjolske, izglasali rezolucije kojima koridu proglašavaju kulturnim nasljeđem.

Mit i stvarnost: Hemingway je pisao o njoj, Picasso je crtao, a postala je kulturno dobro

Odluka

Katalonski parlament zabranio je koridu zbog okrutnosti prema životinjama. Međutim, čitav niz gradova u Španjolskoj, uključujući i Madrid, u posljednjih je nekoliko mjeseci izglasao rezolucije kojima koridu proglašava kulturnim naslijeđem španjolske države

Književnost

Kao književnik, Ernest Hemingway pisao je o koridi u dnevničkoj prozi Smrt u poslijepodne i romanu Sunce se ponovno rađa. Bio je fasciniran s njom od kada je vidio prvu borbu u Pamploni 1923., nakon čega je i napisao Sunce se ponovno rađa. Bio je blizak s najvećim toreadorima svoga doba.

Slikarstvo

Pablo Picasso borbe s bikovima počeo je crtati još kao dječak u Malagi, a bikove je potom slikao i kao odrasli umjetnik. Picasso je često organizirao borbe s bikovima u francuskom selu Vallauris, gdje je živio od 1948. do 1955. Fotografija desno je s koride organizirane u čast njegova 80. rođendana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 12:03