Vijest koju su odmah prenijeli svi kremaljski mediji; Admiral NATO-a: ‘Čeka nas rat s Rusijom‘

U sljedećih 20 godina možemo očekivati rat s Rusijom i moramo na to upozoriti i pripremiti građane. To što zemlje NATO-a sada žive u miru ne znači da nakon nekog vremena rat neće doći u njihove domove, zbog čega se već sada treba pripremiti za mogući sukob s Rusijom, rekao je na sjednici Vojnog odbora NATO-a u Bruxellesu njegov šef, nizozemski admiral Rob Bauer.

Svi važniji ruski prokremaljski mediji odmah su prenijeli tu vijest, s naglaskom da se "NATO priprema za rat s Ruskom Federacijom u sljedećih 20 godina". "Zapadne zemlje moraju se pripremiti za sveopći rat s Rusijom i novačenje u sljedećih 20 godina", upozorio je Bauer. Admiral Bauer, predsjednik Vojnog odbora NATO-a, pozvao je zapadne vlade da "unaprijed uspostave sustave za upravljanje procesom", prenosi The Daily Telegraph.

Budući da je Rusija praktički prešla na vojnu ekonomiju, pojačala svoju ratnu proizvodnju te povećala izdatke za ratnu industriju i vojsku za 40 posto, dužnosnici NATO-a zabrinuti su da proizvođači oružja ne drže korak s trenutačnom globalnom situacijom. Naime, tijekom gotovo dvije godine rata u Ukrajini zemlje NATO-a iscrpile su svoje arsenale i smatra se da će trebati godine da ih popune.

"Moramo imati sustav koji će nam omogućiti da mobiliziramo što više ljudi ako dođe do rata, bez obzira na to hoće li do njega doći ili ne, zbog čega je potrebno sada postaviti pitanja o mobilizaciji, stanju u pričuvi i novačenju", napomenuo je Bauer.

Istaknuo je da Zapad mora imati razrađene sustave za "angažiranje što većeg broja ljudi" ako se rat rasplamsa te da mora pojačati vojnu industriju i popuniti skladišta koja su, zbog pomoći Ukrajini, dosta prazna. Bauer napominje da će se zapadne zemlje morati osloniti na industrijsku bazu koja je u stanju proizvesti oružje i streljivo dovoljno brzo da "nastavite sukob ako ste u njemu".

Funkcioniranje članka 5.

Londonski Times navodi istodobnu izjavu britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona u Davosu, koji je usporedio pozive na pregovore između Kijeva i Moskve s popuštanjem Nevillea Chamberlaina Adolfu Hitleru davne 1938. godine, uoči Drugoga svjetskog rata.

"Ako se nastavi govoriti ‘da, podržat ćemo Ukrajinu, ali moramo pokrenuti mirovni proces‘, dogodit će se da nećemo dobiti ni snažnu Ukrajinu ni mirovni proces", rekao je Cameron. Naime, posljednjih mjeseci, zbog neuspjele ukrajinske prošlogodišnje protuofenzive, neki na Zapadu inzistiraju na "diplomatskom rješenju" ratnog sukoba, iako Vladimir Putin jasno govori da pregovori mogu biti samo "pod ruskim uvjetima", da on ne odustaje od glavnih ciljeva tzv. specijalne vojne operacije te da se "Rusija neće odreći" teritorija koje je dosad zauzela. I šef NATO-ova Vojnog odbora, Rob Bauer, istaknuo je da se pomoć Ukrajini mora nastaviti jer je "potpora Kijevu izravno ulaganje u našu vlastitu sigurnost".

Zbog toga sljedeći tjedan počinju jedni od najvećih vojnih manevara od vremena hladnog rata, "Steadfast Defender", u kojima će sudjelovati oko 90 tisuća vojnika. Uvježbavat će se "ruski napad na jednu od članica", odnosno funkcioniranje članka 5. NATO-a, prema kojem je napad na jednu članicu napad na sve pa će se uvježbavati "pomaganje napadnutoj saveznici".

Kako navodi Financial Times, svrha manevara je uvježbavanje "pokušaja odbijanja ruske agresije usmjerene protiv jedne od zemalja članica Saveza". Ruski mediji napominju da je još u jesen 2023. godine najavljeno da će se manevri održati u Njemačkoj, Poljskoj i baltičkim zemljama, ali sada navode kako se očekuje da će se vježba održati u sjevernoj Norveškoj, no dio vježbe mogao bi obuhvatiti Litvu i Mađarsku.

U manevrima će sudjelovati i Švedska koja još nije punopravna članica NATO-a jer Turska i Mađarska još nisu ratificirale njezin ulazak. Doduše, nedavno je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio da bi u "sljedećih nekoliko tjedana" Ankara mogla odobriti pristup Švedskoj.

‘Ne treba očekivati ​​čuda‘

Podsjetimo da je prošli tjedan njemački Bild, pozivajući se na vlastite izvore u obavještajnoj službi jedne od europskih zemalja, napisao "da bi Rusija mogla pokušati napasti Europu krajem 2024. ili početkom 2025". kada će se SAD, prema shvaćanjima Moskve, naći "bez vođe" i neće moći odmah priskočiti u pomoć europskim saveznicima.

Radi se o razdoblju nakon američkih predsjedničkih izbora kada dolazi do promjene u Bijeloj kući. Naime, izbori su u studenome 2024., a inauguracija u siječnju 2025. godine. Moskva prati izbore u SAD-u i ne može sakriti da želi promjenu, odnosno povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, pa mnogi analitičari smatraju da Rusija neće prihvatiti nikakve mirovne ili bilo kakve druge pregovore o prekidu vatre u Ukrajini dok ne vidi kako će proći američki izbori.

Na sastanku Vojnog odbora NATO-a razgovaralo se i o stanju u Ukrajini te je rečeno da NATO stanje na frontu ne procjenjuje pesimistički, ali upozorava da se "čuda ne očekuju". Posljednji ruski napadi na Ukrajinu nisu bili učinkoviti, ali kada je u pitanju Rusija, "kvantiteta može prijeći u kvalitetu", napominju NATO-ovi vojni stručnjaci.

Kako prenosi Deutsche Welle, admiral Bauer napomenuo je kako su i Rusija i Ukrajina "sada u fazi kada nema puno promjene ili pomaka u jednom ili drugom smjeru" te upozorio da u bliskoj budućnosti "ne treba očekivati ​​čuda ni s jedne strane".

Unatoč činjenici da su Rusi aktivniji na bojištu, ipak nisu vojno učinkoviti te je istaknuo da Rusi nisu ostvarili niti jedan od svojih strateških ciljeva.

Na sastanku Vojnog odbora NATO-a navedeno je da su Ukrajinci uspjeli osloboditi gotovo 50 posto područja koja su izgubili u prvim mjesecima rata te je iznesen podatak da su ruski gubici u ljudstvu (poginuli i ranjeni) veći od 300 tisuća. Isto tako, navedeno je da se broj kopnenih trupa, u drugoj godini rata, prebačenih iz Rusije u Ukrajinu znatno povećao, ali se, ističu analitičari NATO-a, "razina njihove obuke smanjila".