Dosadašnja cjepiva protiv covida-19 nedovoljno su efikasna protiv varijanti omikron 4 i 5, a potpuno je nepoznato kakve će se još varijante pojaviti do jeseni. Sve to govori da koronavirusna pandemija nipošto nije završena. Može se pretpostaviti samo da, kao i preklani i lani, jenjava od kasnog proljeća do rane jeseni, pa će opet buknuti.
Na tu pretpostavku navodi i studija, doduše još u fazi provjere, koju je ipak objavio mjerodavan časopis Nature. Tu se tvrdi da je osobama koje su primile dvije doze Pfizerova ili Modernina cjepiva (dakle, bez treće doze, tzv. boostera) zaštita od novih varijanti pala na oko 10 posto nakon samo 4-6 mjeseci, što znači da su cjepiva spriječila samo svaki deseti slučaj koji bi im se dogodio da nisu uopće bili cijepljeni. Ne kaže se koliko je booster ojačao zaštitu.
Povećanje broja ponovnih infekcija onih koji su već jednom ozdravili od covida "možda se u ovoj fazi čini marginalnim, ali dokazuje da pandemija nije gotova i da bi nakon ljeta opet mogla postati zabrinjavajuća", upozorava u intervjuu za torinsku Stampu Fabrizio Pregliasco, istraživač virusolog na državnom Sveučilištu u Milanu i medicinski ravnatelj milanske infektivne bolnice Galeazzi. "Moć (koronavirusa) Sars-CoV-2 je u njegovoj nestabilnosti, čak i zbog minimalnih mutacija, pa cijepljenje i oporavak nisu jamstvo imuniteta", objašnjava Pregliasco.
On kaže da je zbir od 397.000 ponovnih infekcija u Italiji od kraja kolovoza "poziv na buđenje. Previše novih varijanti uzima maha i to bi srednjoročno moglo imati posljedice po imunitet zajednice stečen zahvaljujući cijepljenima i izliječenima".
Cijepljeni su zasad zaštićeni od ozbiljnijih posljedica te koronavirusne bolesti, "ali četvrta doza, u ovom kontekstu, postaje temeljno važna za starije osobe, a i u perspektivi i za sve ostale".
Uza sve te mutacije, predviđa Pregliasco, "ujesen postoji opasnost od novog vala". Koronavirus Sars-CoV-2 "ostaje veoma zarazan, više od ospica i vodenih kozica, dakle veoma opasan u velikim brojevima", kaže Pregliasco.
Ponetko smatra da će se opasnost od tog koronavirusa, zahvaljujući novim varijantama - zaraznijima, ali zasad bitno manje smrtonosnima - svesti na istu razinu koja je prijetila od gripe. Gripa ipak nije (svima) bezazlena, pogotovu za starije osobe ili već oboljele od neke iscrpljujuće bolesti. U toj populaciji je gripa prethodnih godina, osobito kroz komplikacije poput upale pluća, ubijala između 300.000 i 650.000 ljudi godišnje. Cijepljenje starijih od 60 godina, onda kardiopatika i još nekih kroničnih bolesnika, znatno je smanjilo broj zaraženih među cijepljenima.
Pretpostavlja se da se taj broj smanjio preklani i lani i među ostalima uslijed korištenja zaštitnih maski, odnosno zatvaranja osjetljivijih u "sanitetski kućni pritvor".
Pregliasco upozorava da je broj žrtava covida-19 "najmanje četiri puta veći od broja žrtava gripe". To na svaki način osvjetljuje moguće dimenzije jesenskog bujanja pandemije.
Ne treba zaboraviti da je covid-19 izazvao svjetsku ekonomsku krizu i prije rata u Ukrajini. Cijenu koronavirusa već plaćamo, među inim i povratkom inflacije, a još nas čeka otplata kredita dobivenih za suzbijanje ekonomskog učinka pandemije. Kad tome pribrojimo nesumnjiv ekonomski učinak nužnih sankcija protiv Rusije kao agresora, čini se jasnim da nas očekuju opasna jesen i još opasnija zima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....