Prošlo je više od desetljeća otkako su islamski teroristi uspostavili kalifat na okupiranim dijelovima Sirije i Iraka. Na svom vrhuncu Islamska je država, poznata i kao ISIS, ISIL ili Daesh, držala oko trećinu Sirije i 40 posto Iraka. Mračno doba muslimanskog svijeta, u kojem su džihadisti sijali strah regijom i ubijali nedužne ljude, došlo je svom kraju 2019. godine kad je ubijen Abu Bakr al-Baghdadi, najtraženiji svjetski terorist i samoprozvani kalif Islamske države.
Dotad su militanti u borbama izgubili 95 posto svog teritorija, što je navelo njihove neprijatelje da zaključe kako je Islamska država slomljena. Tadašnji američki predsjednik Donald Trump naredio je povlačenje vojnika iz Sirije uz riječi: "Porazili smo ISIS, naš jedini razlog da budemo tamo". Međutim, nedavni pokolji u Moskvi i Iranu, za koje je odgovornost preuzeo afganistanski ogranak ISIS-a, otkrivaju kako je islamski terorizam i fundamentalizam daleko od poraženog.
U prvih šest mjeseci ove godine Islamska je država preuzela odgovornost za čak 153 napada u Iraku i Siriji, otkrivaju podaci Središnjeg zapovjedništva američke vojske. Ako se napadi nastave ovom brzinom, ISIS bi do kraja godine mogao više nego udvostručiti ukupni broj napada u usporedbi s 2023. godinom. Tijekom cijele prošle godine preuzeo je odgovornost za 121 napad u Iraku i Siriji. ISIS rijetko preuzima odgovornost za napad ako izvršitelj preživi i bude uhićen, tako da su brojke vjerojatno puno veće od onih koje navodi SAD. Porast nasilja pokazuje da se Islamska država pokušava revitalizirati nakon godina smanjene aktivnosti. Koristeći činjenicu da je Zapad zauzet ruskim ratom u Ukrajini, teritorijalnim aspiracijama Pekinga u Južnom kineskom moru te sukobima Izraela i Hamasa u Gazi, islamski radikalisti polako se počinju buditi i izlaziti iz svojih skrovišta, nagovješćujući da rat protiv terorizma još nije gotov.
Islamska država, sunitska teroristička organizacija, nastala je iz ostataka al-Qa‘ide u Iraku. Grupa prevođena Abu Bakr al-Baghdadijem iskoristila je rastuću nestabilnost u Iraku i Siriji za izvođenje napada i konsolidaciju svojih redova. Nakon što su formirali kalifat koji se protezao od Alepa u Siriji do Diyale u Iraku, počeli su se širiti drugdje. U najmanje osam drugih zemalja njihovi su ogranci i pristaše otimali ljude, seksualno ih porobljavali i javno pogubljivali. Neki od najvećih terorističkih činova ISIS-a na zapadnom tlu uključuju niz koordiniranih napada 2015. u Parizu u kojima je ubijeno 130 ljudi i masakr u noćnom klubu u Orlandu na Floridi 2016. u kojem je ubijeno 50 osoba. Do prosinca 2017. kalifat ISIS-a izgubio je 95 posto svog teritorija, ali ISIS je i dalje inspirirao i izvodio napade drugdje.
Skupina se pretvorila u decentralizirane ćelije i podružnice diljem svijeta, koje nastavljaju s napadima. Procjenjuje se da je oko 10.000 boraca Islamske države još uvijek aktivno u Iraku i Siriji, a svaki dan taj broj nastavlja rasti i širiti prijetnje u regiji. ISIS-K, afganistanski ogranak militantne organizacije, izveo je bombaški napad početkom siječnja u Iranu, u blizini mjesta groba vojnog zapovjednika Kassema Soleimanija, u kojem je poginulo više od 80 ljudi, dok su u ožujku naoružani pripadnici ISIS-a otvorili vatru u prepunoj koncertnoj dvorani u predgrađu Moskve i pritom ubili najmanje 137 ljudi. Ranije ovog tjedna ISIS je preuzeo odgovornost za napad na šijitsku džamiju u Omanu u kojem je poginulo pet osoba.
Bivši zapovjednik Središnjeg zapovjedništva američkih snaga Frank McKenzie vjeruje da Islamska država ima "snažnu želju" napasti SAD i druge strane sile, nazivajući to "prijetnjom koja nastavlja rasti". "Prijetnja je počela rasti čim smo napustili Afganistan. Skinut je pritisak s ISIS-a tako da oni mogu slobodno jačati, slobodni su planirati i koordinirati se. Ako možete držati pritisak na njih, u njihovoj domovini i njihovoj bazi, to im otežava izvođenje napada poput ovoga u Moskvi. Nažalost, mi to više ne činimo", izjavio je nedavno McKenzie za ABC News. Posljednji američki vojnici napustili su Afganistan u kolovozu 2021. i ubrzo su na vlast ponovno došli talibani.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju kako razlozi povećanja napada ISIS-a mogu biti višestruki. Grupa je vjerojatno ojačala i dobila više slobode djelovanja nakon odlaska američkih trupa iz regije, ali je njihovu jačanju najvjerojatnije pridonijela i kombinacija drugih čimbenika, poput političke nestabilnosti. "Povećanje broja napada moglo bi biti uzrokovano kontinuiranim razočaranjem vladama Iraka i Sirije i njihovom usredotočenošću na druga pitanja. Razlog bi mogao biti i preusmjeravanje američkih napora prema skupinama koje podupire Iran", rekao je za NYT stručnjak za terorizam i suradnik pri Centru za strateške i međunarodne studije Daniel Byman.
Podružnica ISIS-a aktivna u Afganistanu, Pakistanu i Iranu, tzv. ISIS-K, također postaje sve hrabrija i smrtonosnija. U nedostatku međunarodne suradnje zadatak suprotstavljanja ISIS-K uvelike je pao na afganistanske talibane, koji vide islamske teroriste kao prijetnju svom režimu. Nakon što je preuzeo Afganistan, talibanski režim počeo se suprotstavljati ISIS-u, što je dovelo do krvavih međusobnih sukoba, nestanaka vladinih dužnosnika, odrubljivanja glava i javnih pogubljenja. ISIS optužuje afganistanske talibane da su "prljavi nacionalisti" i osuđuje pregovore te skupine sa Sjedinjenim Državama. Što se tiče Pakistana, tamo je konačni cilj Islamske države svrgavanje vlade, pokoravanje muslimana šijita i sufista te kršćana, ali i stvaranje transnacionalnog kalifata.