Vojni analitičar: ‘Rusi već tjednima provode plan eskalacije nasilja. Zašto? Kremlj zapravo želi pregovore‘

Kiša ruskih raketa koja je u ponedjeljak zasula ukrajinske gradove i bjeloruska prijetnja Ukrajini, novi momenti u ruskoj agresiji na Ukrajinu, potiču strah od širenja sukoba nakon nedavnog spektakularnog napada na Kerčki most, kojim je Kremlju zadan težak udarac.

UN-ov glavni tajnik Antonio Gurerres osudio je u ponedjeljak "neprihvatljivu eskalaciju rata" u Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je pak izrazio žaljenje zbog "korjenite promjene naravi" sukoba nakon niza zračnih udara koje je Zapad ocijenio "ratnim zločinima".

Ukrajinske vlasti su izvijestile da su Rusi ispalili 83 rakete, od kojih su 43 presrele. Pogođena je energetska infrastruktura, ali i civilni ciljevi, pa tako i dječje igralište.

"Bilo je nemoguće ne odgovoriti" na napad na Kerčki most na Krimu, rekao je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin.

Eksplozija na tom strateškom cestovno-željezničkom mostu koji Rusiju povezuje s tim poluotokom, anektiranim 2014., "osobno je poniženje za Putina i dodatno će povećati logističke probleme ruskih snaga na južnoj bojišnici", u Hersonskoj oblasti, ocijenio je za France Presse Jordan Božilov, ravnatelj bugarskog istraživačkog instituta Sofia Security Forum.

Po njegovim riječima, višestruki udari u ponedjeljak, gledano šire, jesu "odgovor na ruski vojni neuspjeh na poprištu" vojnih operacija, nakon što su ukrajinske snage od kraja kolovoza oslobodile tisuće četvornih kilometara.

Putin zauzvrat "pokušava izložiti pritisku ukrajinsko društvo, ali i zapadne zemlje ne bi li ih podijelio. Želi pokazati da je spreman na sve", dodaje Božilov.

No, kako napominje Wojciech Lorenz iz poljskog Instituta za međunarodne poslove, Rusija "nije kadra svakodnevno izvoditi napade takvih razmjera tijekom više tjedana, jer njezina sredstva nisu neograničena".

Paljba iz Bjelorusije

William Alberque, vojni stručnjak iz Međunarodnog instituta za strateška istraživanja u Londonu, misli da je Moskva zapravo prije nekoliko tjedana počela provoditi plan eskalacije.

"Rusija je pokrenula ciklus udara i maksimalnog nasilja koji je počeo djelomičnom mobilizacijom (u Rusiji) i aneksijom (četiriju ukrajinskih oblasti), nastavio se nuklearnim prijetnjama i današnjim nasumičnim napadima na civile", rekao je taj stručnjak, ocijenivši da "Putin želi povećati razinu nasilja kako bi Zapad i Kijev prisilio na pregovore".

Postavlja se i pitanje je li eksplozija na Kerčkom mostu bila samo izlika za već ranije planirane raketne napade.

Ukrajinski veleposlanik u Parizu Vadim Omeljčenko kaže da je "današnji napad, po informacijama ukrajinske obavještajne službe, planiran početkom listopada. Dana 8. listopada sedam ruskih strateških bombardera, Tupoljeva 160 i Tu 95 opremljenih raketama, premješteno je na aerodrom Olenija". Brodovi opremljeni raketama Kalibr raspoređeni su u Crnome moru "odakle je Rusija u ponedjeljak gađala Ukrajinu", navodi on.

Drugi znak eskalacije je da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u ponedjeljak optužio Ukrajinu da priprema napad na njegovu zemlju i najavio da će Minsk zbog toga rasporediti rusko-bjelorusku skupinu, ali nije rekao gdje.

Bjelorusija, saveznik Moskve, ustupila je svoj teritorij ruskoj vojsci za ofenzivu na Ukrajinu, ali dosad nije vojno sudjelovala u sukobu.

"Zadnjih sati Ukrajina je gađana navođenim raketama s bjeloruskog teritorija. Ovo su prvi udari s bjeloruskog tla na Kijev od kraja ožujka", rekao je za AFP Pierre Grasser, francuski istraživač, suradnik u pariškom institutu Sirice.

Iz Bjelorusije su ispaljene i iranske bespilotne letjelice, kaže Kijev. Prošlog tjedna su ruski transportni zrakoplovi dovezli pošiljke iz Irana u bazu Lunjinec, 300 km udaljenu od Kijeva, rekao je Grasser.

"Ruski gazda pritišće Lukašenka", komentirao je u ponedjeljak ukrajinski veleposlanik. "Ne kanimo ići izvan našeg teritorija. Ali ne isključujemo mogućnost da će Minsk i Rusija otvoriti bojišnicu na sjeveru".

Rusija je u ponedjeljak ispalila krstareće rakete na ukrajinske gradove u zastrašujućim napadima, ubijajući civile i onesposobljujući opskrbu električnom energijom i grijanjem, u najraširenijim zračnim napadima od početka rata.

Projektili su padali na raskrižja, parkove i turistička odredišta u glavnom gradu Kijevu, a eksplozije su zabilježene u Lavovu, Ternopilu i Žitomiru u zapadnoj Ukrajini, Dnjepru i Kremenčuku u središtu, Zaporožju na jugu i Harkovu na istoku.

Ukrajinski dužnosnici rekli su da je najmanje 11 ljudi poginulo, a veliki broj ozlijeđen, dok su dijelovi zemlje ostali bez struje.