Zastupnici Europskog parlamenta ipak su većinom glasova odlučili potvrditi Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije na mandat od pet godina. Za nju je glasao 401 zastupnik; da bi bila izabrana, trebala joj je potpora njih 361. Protiv je bilo 284, suzdržanih je bilo 15, a sedam glasova nevažećih.
Uoči glasanja sve tri stranačke skupine, koje su i dogovorile paket o podijeli vodećih funkcija u institucijama EU, javno su rekle da će glasati za nju, iako je glasanje bilo tajno.
Osim Europskih pučana (EPP), iz čijih redova i dolazi Von der Leyen, njezin izbor su podržali i Socijalisti i demokrati (S&D) te liberali (Renew). Zajedno te tri stranke imaju otprilike isti broj zastupnika koliko je i glasalo za Von der Leyen. Ali i iz tih su stranaka vjerojatno neki glasali protiv.
Napala Orbána
Ipak čini se da je ona dobila i dio glasova Konzervativaca i reformista (ECR) iako su iz ove skupine poručili nakon rasprave da će većina njih biti protiv ili suzdržano, ali i da je glasanje "individualna stvar". Von der Leyen je u svom govoru uoči glasanja ustrajala u ciljevima zelene tranzicije, čime je vjerojatno osigurala i pokoji glas zelenih.
U govoru je napala mađarskog premijera Viktora Orbána zbog njegova posjeta Putinu, a to je poslužilo kao jamstvo ljevici da se ona neće okrenuti prema krajnjoj desnici. Protiv Von der Leyen glasali su pripadnici krajnje desnih skupina, poput novoosnovane stranke Patrioti, koju je osnovao Orbán, a u kojoj se nalaze i zastupnici iz redova francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen.
Von der Leyen održala je prije glasanja govor pred zastupnicima Europskog parlamenta a objavila i program sa smjernicama i prioritetima u radu Europske komisije u novom petogodišnjem mandatu. Zapravo je iznijela sve što žele čuti oni na čije glasove je računala.
Rekla je da će se zalagati za snažniju i prosperitetniju Europu, za čistu industriju, za poticanje dekarbonizacije i industrijskog rasta te Europski fond za konkurentnost kako bi se potaknule inovacije. Najavila je da će povećati sigurnost udvostručenjem broja osoblja Europola i utrostručenjem broja službenika europske granične i obalne straže Frontex na 30.000.
Pristupačno stanovanje
Predložila je europski sustav zaštite demokracije za borbu protiv inozemne manipulacije informacijama i uplitanja te europski plan cjenovno pristupačnog stanovanja. Ovim prijedlogom svakako je željela osigurati potporu socijalista u Europskom parlamentu.
Ursula von der Leyen predložila je i plan za poljoprivredu kako bi se odgovorilo na potrebu za prilagodbom zbog klimatskih promjena i plan za prava žena. Izjavila je da "mladima moramo omogućiti da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste europske slobode", istaknula je važnost programa Erasmus+, mentalnog zdravlja i rješavanja pitanja povezanih s vremenom pred ekranom i društvenim medijima, uključujući navike koje stvaraju ovisnost.
Znatan naglasak stavila je na obranu, predlažući otvaranje nove pozicije - europskog povjerenika za obranu, kako bi se potaknula europska obrambena unija, i pozivajući na sveobuhvatni sustav zračne obrane - europski zračni štit - kako bi se zaštitio zračni prostor EU i bio "snažan simbol europskog jedinstva u pitanjima obrane". Taj novi povjerenik radio bi zajedno s visokom predstavnicom za vanjsku politiku i sigurnost, a na tu bi poziciju, nakon Josepa Borrella, trebala doći estonska premijerka Kaja Kallas.
Ponovno je istaknula nepokolebljivu potporu EU Ukrajini i ponovno potvrdila da će "Europa stajati uz Ukrajinu sve dok to bude potrebno".
Najavila je i nove uloge povjerenika koje uključuju stanovanje kako bi se riješila stambena kriza na kontinentu, govorila o Sredozemlju i poticanju regionalne stabilnost i suradnja te međugeneracijskoj pravednosti kako bi se osiguralo da se u politikama uzimaju u obzir potrebe budućih generacija. Posebnu važnost Von der Leyen želi dati i mediteranskoj regiji te namjerava imati posebnog povjerenika za Mediteran u budućem kolegiju.
Imenovanja povjerenika
Geopolitičkim imperativom Von der Leyen smatra i proširenje Europske unije. Poručila je kako su zemlje Zapadnog Balkana, ali i Ukrajina, Moldavija i Gruzija, odlučile o svom slobodnom izboru, a to je članstvo u EU, i na tom putu im treba pomoći.
U smjernicama u kojima govori o proširenju naglašava da će to uvijek biti proces zasnovan na individualnim zaslugama kandidata. Proširenje Von der Leyen vidi kao mogućnost za jačanje utjecaja i težine EU na globalnoj sceni gdje dominiraju supersile.
Nakon što je Europski parlament potvrdio Ursulu von der Leyen za predsjednicu, ona će sada prikupljati nominacije od vlada država članica za povjerenike. Onda će njima dodijeliti resore. Već na početku jeseni u odborima Europskog parlamenta bit će saslušani nominirani povjerenici koje također treba potvrditi Europski parlament.
Na kraju Europski parlament mora potvrditi i kolektivno novi sastav Europske komisije. Idealni je plan da do 1. studenoga nova Europska komisija bude spremna za početak mandata.
Glasovanje o predsjednici Europske komisije pratili smo uživo, a kako je to izgledalo pogledajte u nastavku
NOVO 15:59 Stranka Braća Italije talijanske premijerke Giorgie Meloni glasala je protiv drugog mandata Ursule von der Leyen na čelu Europske komisije, rekao je u četvrtak član konzervativne skupine u Europskom parlamentu.
"Glasanje za Ursulu von der Leyen značilo bi ići protiv nekih naših načela", rekao je novinarima Nicola Procaccini, supredsjednik skupine Europskih konzervativaca i reformista (ECR).
Europski parlament koji broji ukupno 720 zastupnika potvrdio je mandat von der Leyen s 401 glasom za, 284 protiv i 15 suzdržanih. Bio joj je potreban 361 glas. Stranka talijanske premijerke Meloni ima 24 zastupnika u Europskom parlamentu.
14:53 - Rumunjska europarlamentarka Diana Șoșoacă, poznata po svom ultradesničarskom i antiukrajinskom stavu, udaljena je sa sjednice Europskog parlamenta zbog skandaloznog ponašanja tijekom rasprave o reizboru Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije.
Incident, o kojem izvještava G4Media, dogodio se tijekom plenarne sjednice, a predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola pozvala je da izbace Rumunjku iz dvorane nakon što je pokušala prekinuti govor Valérie Hayer, europarlamentarke iz skupine ‘Obnovi Europu‘.
"Koliko je kolega potrebno da vas maknu iz dvorane? Mislim da ste dovoljno rekli", prokomentirala je Metsola.
Čak i nakon što je izbačena, Șoșoacă je nastavila provocirati u hodnicima, držeći u rukama ikonu.
Nakon što je izbačena sa sjednice, Ursulu von der Leyen je prozvala "kriminalkom".
Prije zasjedanja, Șoșoacă je obećala dovesti svećenika u Europski parlament da "istjera đavole" iz te institucije. U svom prvom govoru nakon što je izabrana u Europski parlament, kritizirala je Ukrajinu, navodeći da je rumunjska manjina u Ukrajini diskriminana i da im je uskraćeno pravo da govore svojim materinjim jezikom.
Ta 48-godišnja pravnica i članica rumunjskog parlamenta, jedna je od najkontroverznijih rumunjskih političarki poznata po svom čvrstom stavu protiv cijepljenja i dramatičnim javnim akcijama, a predvodila je prosvjede protiv covid mjera.
U svom prvom govoru u parlamentu u srijedu pozvala je na trenutnu obustavu isporuke oružja Kijevu nakon čega se suočila s kritikama zbog svojih veza s Moskvom.
14:32 - Oko 45 Zelenih koji su glasali za Ursulu von der Leyen doista su bili klub zastupnika u Europskom parlamentu koji je izborio njezin drugi mandat.
Talijanska novinska agencija Ansa, pozivajući se na vladine izvore, javlja da su zastupnici stranke Braća Italije Giorgie Meloni glasali protiv toga da Ursula von der Leyen u četvrtak dobije drugi mandat na čelu izvršne vlasti EU-a. Meloni vodi euroskeptični klub zastupnika Europski konzervativci i reformisti (ECR).
14:19 - Ursula von der Leyen u četvrtak je dobila potporu Europskog parlamenta za još jedan mandat na čelu Europske komisije iako je presuda suda EU-a dan ranije u pitanje dovela podršku dovoljnog broja eurozastupnika.
Aktualna čelnica izvršnog tijela EU-a dobila je 401 glas u prvom krugu tajnog glasanja na plenarnoj sjednici novog saziva parlamenta u Strasbourgu. Bilo joj je potrebno 360 glasova od 719 zastupnika koji su aktivirali mandat. Europski parlament će u 10. sazivu imati 720 zastupnika. U četvrtak je glasalo 707 zastupnika, a 284 je bilo protiv imenovanja njemačke pučanke na čelo Komisije.
Na putu prema novom mandatu od pet godina Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu krajem lipnja kada je dobila potporu Europskog vijeća, te joj je preostalo da pridobije natpolovičnu većinu zastupnika.
S obzirom da grupacije centra u EP-u raspolažu s dovoljnim brojem glasova očekivalo se da će von der Leyen dobiti natpolovičnu potporu i uz određeni postotak onih koji ne glasaju u skladu s većinom u svojim skupinama. Moguću podršku njemačkoj demokršćanski nisu isključivali ni Zeleni koji imaju 53 zastupnika niti desni Europski konzervativci i reformisti (ECR) sa 78 zastupnika. Zeleni su, po izvješćima medija, na kraju odlučili podržati von der Leyen.
No presuda suda EU-a od srijede da njezina Komisija nije bila dovoljno transparentna u nabavi cjepiva tijekom pandemije covida-19 njezin je izbor učinio neizvjesnijim.
Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavi cjepiva, no izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na sudu.
Opći sud EU-a u srijedu je presudio da Komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora tako što je ‘zacrnila‘ dijelove ugovora koji se tiču odšteta farmaceutskih tvrtki u slučaju neispravnosti cjepiva.
Von der Leyen je, međutim, očito pomogla činjenica da bi u slučaju da ne bude izabrana u institucijama EU-a nastala kaotična situacija, pored mađarskog predsjedanja koje već izaziva sporove.
U slučaju da nije dobila potporu parlamenta, Europsko bi vijeće u roku od mjesec dana trebalo imenovati novog kandidata, samit europskih čelnika bi se morao održati usred ljeta, a nije jednostavno doći ni do novog kandidata koji bi mogao dobiti kvalificiranu većinu u Europskom vijeću i natpolovičnu u parlamentu.
Reagirajući na odluku suda, Komisija je istaknula kako su "presude Općeg suda su u pogledu većine zahtjeva u skladu s odlukama Komisije" te da je sud potvrdio da je imala pravo omogućiti djelomičan pristup.
Tužba je prihvaćena u samo dvije točke, odnosno da je Komisija trebala pružiti dodatne objašnjena za odbijanje pristupa određenim odredbama ugovora te da je trebala dostaviti osobne podatke članova pregovaračkih timova, napominje Komisija opravdajući svoj postupak time je da je bilo teško postići ravnotežu između prava javnosti na informaciju i pravnih zahtjeva koji su proizlazili iz samih ugovora.
Oni koji opravdavaju postupak Komisije ističu kakoa su se ti ugovori sklapali u izvanrendim okolnostima širenja covida-19 kada je prioritet bio što prije osigurati cjepiva za građane EU_a.
Komisija sad ima dva mjeseca i deset dana da se žali na odluku.
Von der Leyen se prije glasovanja obratila zastupnicima u Europskom parlamentu a govor je u velikoj mjeri posvetila sigurnosti i konkurentnosti kontinenta.
U svom prijedlogu programa najavila je „Komisiju investicija”. Na prvoj plenarnoj sjednici novog saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu naglasila je da europska konkurentnost treba „veliki poticaj”, te da je potrebno manje birokracije i „mikroupravljanja” kako bi se poslovanje olakšalo.
Najavila je i nastavak zelene tranzicije EU-a prema čistim energentima, poput vodika, i politika zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.
Drugi naglasak stavila je na sigurnost kontinenta, pozivajući na formiranje europske obrambene unije. Kazala je kako europske države premalo ulažu u svoju obranu te kako pritom njihova sigurnost previše ovisi o drugima, misleći pritom na Sjedinjene Države.
U svom dugom obraćanju dotaknula se niza tema poput ekonomske nejednakosti, epidemije mentalnih bolesti i umjetne inteligencije. Istaknula je i nužnost ostvarivanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, počevši od primanja i mirovina.
Govor i obećanja je morala pažljivo balansirati i očito je zadovoljila očekivanja tri centristička kluba i Zelenih. ECR je svojim zastupnicima prepustio da glasaju svaki u skladu sa svojim "nacionalnim interesima".
Čelnica Komisije nakon glasovanja u Europskom parlamentu može započeti sa slaganjem novog kolegija povjerenika, koji bi trebala predstaviti u rujnu. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i tko će dobiti koji resor. Zadnji put, 2019. tražila je od država članica da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim, neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.
Njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen političarka je s bogatim iskustvom na čelu nekoliko njemačkih ministarstava, a rođena je u političkoj obitelji: njezin otac je bio poznati političar Ernst Albrecht. Na čelu Komisije je od 2019. godine
Rođena je u Bruxellesu, gdje je njezin otac, kasniji premijer savezne pokrajine Donja Saska Ernst Albrecht, obnašao visoke funkcije u Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici, pretečama Europske unije. Von der Leyen je u Bruxellesu provela prvih 13 godina svog života.
13:56 - Krajnja ljevica u EP-u pokušala je odgoditi glasovanje zbog sudske presude u srijedu prema kojoj Komisija nije bila dovoljno transparentna u vezi s potpisivanjem ugovora o cjepivu protiv virusa Covid-19.
Zastupnici Europskog parlamenta glasovanjem su odbacili prijedlog s 531 glasova protiv, 101 za i 8 suzdržanih.
Činjenica da je glasalo samo 640 zastupnika, od ukupno 720, mogla bi zabrinuti neke u taboru von der Leyen, kojima bi dobro došlo da maksimalan broj zastupnika bude prisutan kako bi dosegli traženi prag od 361 glasova ‘za‘.
13:36 - Raphaël Glucksmann, vodeći francuski socijalistički zastupnik u Europskom parlamentu, rekao je novinarima da su svi francuski zastupnici lijevog centra dobili upute da glasaju za Ursulu von der Leyen.
Oni su bili jedan dio skupine S&D za koju se smatralo da potencijalno razmatra glasanje protiv.
Zastupnici Talijanske demokratske stranke (druga najjača delegacija unutar S&D) također su glasali za, rekao je.
To je znak da bi von der Leyen mogla biti na putu za zdravu većinu.
13:27 - Dok su zastupnici Europskog parlamenta čekali u redu da glasaju, S&D je potvrdio da će podržati Ursulu von der Leyen za drugi mandat jer su uspjeli postići da se njihovi zahtjevi odraze u njezinim političkim smjernicama.
- Europska unija će imati europsku strategiju protiv siromaštva i konačno ćemo se pozabaviti problemom stanovanja - kazala je predsjednica S&D-a Iratxe García i dodala kako je njihov glas ‘bjanko ček‘ i kako posao počinje odmah, prenosi Politico.
13:20 - I Klub Zelenih u Europskom parlamentu podupire Ursulu von der Leyen za drugi mandat na mjestu predsjednice Europske komisije, iako odluka Zelenki ne znači da će svaki zastupnik glasati ‘za‘.
Protiv će vjerojatno biti Zeleni iz talijanskog, francuskog i EFA dijela skupine. Ako samo devet ili deset od 53 Zelenih glasa protiv - a ostatak platforme koja podržava von der Leyen ostane relativno ujedinjen - to bi joj trebalo dati solidnu većinu.
13:11 - Grupa socijalista i demokrata u EU parlamentu odlučila je podržati kandidaturu Ursule von der Leyen za drugi mandat.
Ako svi članovi grupe glasaju ‘za‘, to dovodi von der Leyen na 136 glasova bliže cilju. Naime, potreban joj je 361 glas za većinu u Parlamentu koji broji 720 mjesta.
12:58 - Zastupnici Europskog parlamenta vraćaju se u dvoranu kako bi glasali, nakon što su se sastali u svojim političkim klubovima.
Zvono je zazvonilo i stotine zastupnika sada se spremaju tajno glasovati za, protiv ili suzdržano o drugom mandatu Ursule von der Leyen na čelu Europske Komisije.
Ne uspije li, gotovo je s njezinim ambicija u Komisiji, a čelnici EU-a morat će smisliti alternativu.
11:59 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u četvrtak je u svom govoru u Europskom parlamentu, uoči glasanja o njezinom drugom mandatu na toj funkciji, najviše govorila o sigurnosti i konkurentnosti kontinenta, osudivši u njemu posjet mađarskog premijera Moskvi, i pozvala na „prestanak krvoprolića u Gazi”.
Njemica je u svom obraćanju u EP-u uoči glasanja rekla kako je pred Europom izbor „želi li biti oblikovana događajima i svijetom oko nje ili će se ujediniti i sama graditi svoju budućnost”.
„Europa ne može kontrolirati diktatore i demagoge diljem svijeta, ali može odabrati očuvati svoju demokraciju”, rekla je von der Leyen u govoru o „demokratskim snagama” suprotstavljenim demagozima i populistima.
Von der Leyen u svom prijedlogu programa najavila je „Komisiju investicija”. Na prvoj plenarnoj sjednici 10. saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu naglasila je da europska konkurentnost treba „veliki poticaj”, te da je potrebno manje birokracije i „mikroupravljanja” kako bi se poslovanje olakšalo.
Najavila je nastavak zelene tranzicije EU-a prema čistim energentima, poput vodika, i politika zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.
Drugi naglasak stavila je na sigurnost kontinenta, pozivajući na formiranje europske obrambene unije. Kazala je kako europske države premalo ulažu u svoju obranu te kako pritom njihova sigurnost previše ovisi o drugima, misleći pritom na Sjedinjene Države.
U govoru je osudila nedavni posjet Moskvi Viktora Orbana, premijera Mađarske koja trenutno predsjeda EU-om. Njegova samoprozvana „mirovna misija” bila je zapravo misija "smirivanja" Putina.
Putin je dva dana kasnije usmjerio ruske avione na dječju bolnicu u Kijevu, „što nije bila pogreška, nego poruka svima nama”, rekla je von der Leyen, pa kazala da Europa mora dati jednako jasnu poruku: „Stajat će uz Ukrajinu koliko god je potrebno”. Istovremeno Europa će nastaviti s uspješnom tranzicijom od "prljave" ruske energije, poručila je.
Europa će snažnije zaštititi i vanjske granice, rekla je pučanka, najavivši da će se broj pripadnika Frontexa na granicama u njezinom novom mandatu utrostručiti, na njih 30 tisuća. Ona želi i udvostručiti i broj zaposlenika Europola kako bi se ta policijska agencija osnažila.
„Krvoproliće u Gazi mora stati odmah”, izjavila je von der Leyen u EP-u i najavila snažniju financijsku pomoć „učinkovitoj” Palestinskoj Samoupravi.
„Previše djece, žena i civila izgubilo je živote” u izraelskom odgovoru na teror Hamasa, rekla je i pozvala na održiv mirovni sporazum.
Naglasila je da je rješenje s dvije države najbolja opcija za sigurnost i Palestinaca i Izraelaca.
Von der Leyen je u Strasbourgu govorila i o proširenju Unije kao „glavnom prioritetu” njezine Komisije, kazavši da je ono „moralno pitanje”. Proširenje će se temeljiti na individualnim zaslugama, a države kandidatkinje pritom će imati punu podršku EU-a, tvrdi von der Leyen.
U svom dugom obraćanju dotaknula se niza tema poput ekonomske nejednakosti, epidemije mentalnih bolesti i umjetne inteligencije. Istaknula je i nužnost ostvarivanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, počevši od primanja i mirovina.
Nakon njezinog govora slijedi glasanje o njezinom novom mandatu na čelu Europske komisije.