Europski parlament nastavlja glasati u brojnim postupcima kako bi se uspostavile strukture potrebne za rad tog tijela EU u sljedećih pet godina. Nakon što su velikom većinom glasova dali povjerenje Roberti Metsoli da i sljedeće dvije i pol godine bude predsjednica Europskog parlamenta, zastupnici su izabrali i 14 potpredsjednika Parlamenta te pet takozvanih kvestora koji čine Predsjedništvo Parlamenta.
Uglavnom je to glasanje manje važno za javnost, ali ovaj je put bilo drugačije. Rezultati izbora za potpredsjednike pokazali su da je već na samom početku mandata većina u Europskom parlamentu poslala poruku krajnjoj desnici da, usprkos rastu broja mandata, neće dobiti nikakvu važnu ulogu u tijelima Europskog parlamenta. U prvom pokušaju je tako dao rezultate takozvani sanitarni kordon koji su zastupnici tradicionalnih stranaka postavili prema krajnjoj desnici. Tako su izvisili svi kandidati za potpredsjednike koji dolaze iz redova novoosnovanog saveza stranaka Patrioti koji je osnovan na prijedlog mađarskog premijera Viktora Orbána, a u kojem je i stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen iz Francuske. Iako je ta skupina treća po broju zastupnika u Europskom parlamentu, niti jedan njihov kandidat nije uspio dobiti potreban broj glasova za izbor na funkciju potpredsjednika Europskog parlamenta. Sličnu sudbinu imali su i kandidati iz druge krajnje desne stranke, Suverenista. S druge strane, prošli su kandidati iz skupina Zelenih i ljevice, iako one imaju znatno manji broj zastupničkih mjesta u ovom sazivu Europskog parlamenta. Socijalisti i demokrati imat će pet potpredsjednika, Europska pučka stranka tri, ali imaju predsjednicu Parlamenta, liberali i konzervativci po dva, a Zeleni i ljevica po jednog potpredsjednika.
Zanimljivo je da su prošli kandidati iz redova Europskih konzervativaca i reformista (ECR) gdje glavnu riječ ima stranka Braća Italije Georgie Meloni. To je znakovito jer daje naslutiti da se tu skupinu neće gledati više kao krajnje desnu, pogotovo kada postoje dvije skupine koje su znatno desnije od njih. I doista, brojni zastupnici iz ECR-a ne pripadaju krajnjoj desnici po brojnim pitanjima, a razlikuju se od desnog centra uglavnom po pogledima na budućnost Europske unije, pri čemu se protive prenošenju dodatnih ovlasti na EU, ali nisu protiv Europske unije kao takve.
Zastupnici iz ECR-a mogli bi biti ključni pri najvažnijem glasanju koje će se održati u četvrtak na plenarnoj sjednici - o izboru Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije na još jedan petogodišnji mandat. Europsko vijeće predložilo je Ursulu von der Leyen nakon što su se o paketu podjele vodećih funkcija u EU dogovorile tri tradicionalne stranke: EPP, S&D i liberali. Oni zajedno imaju više od 400 mjesta u Europskom parlamentu, pa se na prvi pogled čini da će Von der Leyen bez problema dobiti potrebnu većinu od najmanje 361 glasa. No, kako je glasanje tajno, a stranačka stega nije kao u nacionalnom parlamentu, moguće je da dio zastupnika iz tri stranke ne glasa za nju ili ne glasa uopće, što može dovesti u pitanje izbor Ursule von der Leyen i time gurnuti EU u institucionalnu krizu. Tada bi mogli uskočiti barem neki zastupnici iz ECR-a, Zelenih, pa čak i ljevice. Zato se pretpostavlja da bi Ursula von der Leyen trebala dobiti potrebnu većinu.
Okvir: Nema plana B?
U Europskoj pučkoj stranci uvjereni su da nema nikakve potrebe za "plan B" jer će Ursula von der Leyen dobiti potrebnu većinu pri glasanju u Europskom parlamentu. Međutim, u slučaju iznenađenja, Europsko vijeće mora se ponovno sastati i čelnici država članica moraju izabrati novog kandidata umjesto nje. To bi u najmanju ruku odgodilo cijeli postupak i nova Komisija ne bi bila spremna početi mandat na vrijeme prije kraja ove godine. Zato se u EU nadaju da će se izbjeći neugodna situacija i da će Ursula von der Leyen biti potvrđena.