‘POVIJESNO‘ OBRAĆANJE

Vučić: ‘Gradit ćemo naftovod prema Mađarskoj! Hrvati? Mogli bi oni bez svake nafte, ali ne bez mržnje prema meni‘

Predsjednik Srbije naciji se obraća nakon što je u četvrtak sudjelovao na summitu Europske političke zajednice

Aleksandar Vučić

 Borislav Zdrinja/Zipaphoto/Cropix

Srbija, unatoč pritiscima i stajalištima vodećih zapadnih zemalja i Europske unije, neće prihvatiti neovisnost Kosova i članstva u Ujedinjenim narodima, ali će bez obzira na različite stavove s EU-om nastaviti reforme na putu eurointegracija, poručio je u subotu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

"Ne postoji volja u srpskom državnom vodstvu za prihvaćanjem nezavisnosti Kosova i članstva Kosova u UN-u", naglasio je Vučić na početku jednoipolsatnog obraćanja javnosti. On je objasnio da to stajalište proizlazi iz opredjeljenja Srbije da štiti svoje državne i nacionalne interese i da inzistira na poštivanju međunarodnog javnog prava, ali i zbog "samopoštovanja i jasnih moralnih principa". Vučić je optužio zapadne zemlje za licemjerstvo u pogledu pozivanja na međunarodno pravo u vezi Kosova i drugih sličnih slučajeva u svijetu.

"Naša pozicija postaje sve kompliciranija. Prije osam mjeseci predvidjeli smo da će zapadne zemlje pokušavati riješiti problem Kosova ulaskom u UN, misleći da tako rješavaju unutareuropske probleme. Drugi je razlog da oduzmu argument Kosova Putinu i Ruskoj Federaciji kako to ne bi bio sui generis (poseban slučaj)", rekao je Vučić.

Suština prijedloga Njemačke i Francuske je da Srbija dopusti ulazak Kosova u sve međunarodne organizacije i Ujedinjene narode, a da bi uzvratno za to, "premda nije precizirano, dobila brži ulazak u Europsku uniju i vjerojatno značajne ekonomske koristi", naveo je Vučić, ponavljajući poruku da je "za Srbiju neprihvatljivo da Kosovo bude član UN-a".

O prijedlogu Pariza i Berlina se, kako je rekao, "mora razgovarati i razmišljati" jer se ne može “baciti kroz prozor” stajalište dvije najmoćnije europske zemlje, što bi bilo "neodgovorno i neozbiljno". On je naglasio da će Srbija na međunarodnom planu ustrajati u poštivanju svojih moralnih principa i da iz tih razloga ne uvodi sankcije Rusiji, ustrajavajući dok ne bude nametnuta drugačija realnost.

"Izdržat ćemo do trenutka dok šteta koja bude nanošena Srbiji ne bude veća od one da prihvatimo neku drugačiju realnost", poručio je Vučić.

U povodu ocjena da "Srbiji prijeti sudbina Bjelorusije", Vučić je uzvratio porukom da "Srbija neće biti izolirana niti će dopustiti samoizolaciju".

On vjeruje da će 2. ili 3. studenoga Vijeće Europe (VE) započeti proces za prijem Kosova u tu instituciju, ali da se čeka da Odbor VE napusti mađarski član, a dođe latvijski predstavnik. To je, po njegovoj ocjeni, "važno da bi se izvršio pritisak na Srbiju da pristane i na članstvo Kosova u Interpolu, UNESCO-u i drugim međunarodnim institucijama".

Vučić je poručio i da će Srbija, unatoč neslaganju s EU-om o Kosovu "koje se veže uz skoro sva pregovaračka poglavlja", nastaviti usklađivati svoju politiku s EU-om, među ostalim i u pogledu reformi, vladavine prava, viznih režima.

On je najavio da će Srbija, poslije stajališta Hrvatske da u okviru europskih sankcija ne dopusti transport ruske nafte naftovodom JANAF, graditi naftovod s Mađarskom i započeti diversifikaciju i dobavljača trase za opskrbu.

"Republika Hrvatska se pokazala kao nepouzdan dobavljač i mi smo razumjeli tu poruku", rekao je Vučić u obraćanju javnosti.

Na pitanje što ako EU ne promijeni odluku o derogaciji uredbe o opskrbi, Vučić je naveo da će Srbija u tom slučaju "bar dvije naredne godine plaćati skuplju naftu" i da zato u budućnosti mora diversificirati izvore i opskrbu.

Članice Europske unije postigle su u srijedu dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, koji se odnosi i na ograničavanje cijena nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje.

"Licemjerstvo je pričati kako se hoće svima pomoći, a onda Srbiju dovesti u ovakav položaj. Oni koji nam drže prodike sebe su izuzeli, jer Hrvatskoj od Rusije treba vakuum plinsko ulje. Stara odluka je bila da i mi budemo izuzeti. Gdje je logika", rekao je Vučić, navodeći da su se tome na ovotjednom skupu u Pragu usprotivile Mađarska, Bugarska i Grčka te zemlje koje nisu članice EU-a.

"Možete nam jednom loptu proturiti kroz noge, ali ne deset puta. Snaći ćemo se, bit će nam troškovi veći, ali ljudi ne trebaju o tome brinuti", dodao je Vučić.

Diversifikacija izvora i rute transporta znači početak gradnje 128 kilometara dugog naftovoda od Novog Sada do Mađarske, gdje bi taj naftovod imao priključak i na krak JANAF-a koji ide u Mađarsku.

Gradnja tog naftovoda, koji će dijelom koristiti i trasu plinovoda prema Mađarskoj, koštat će oko 100 milijuna eura, dodao je Vučić i najavio da će u narednih šest godina Srbija u infrastrukturu i energetiku uložiti 12 milijardi eura.

Vučić je rekao da Srbija, u slučaju ekstremnih situacija u opskrbi, trenutno ima rezervi dizela za 75 dana, a benzina za 59 dana te još dodatnih 200.000 tona nafte za preradu.

Hrane ima dovoljno, skladišta su puna, financijski sustav je stabilan, a cijene struje održavamo na niskoj razini da bismo zaštitili gospodarstvo, rekao je Vučić.

Na državnom računu trenutno je 253,7 milijardi dinara, odnosno više od dvije milijarde eura, javni dug je 53,7 posto BDP-a, ali je problem jačanje dolara, pa smo poduzeli mjere da se udio dolarskog duga smanji s 28 posto, od prije četiri godine, na oko 12 posto”, rekao je Vučić i najavio sklapanje novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom.

Procijenio je da će do kraja ove godine inozemna ulaganja dosegnuti svotu između 3,65 i 3,9 milijardi eura, što bi trebalo biti više nego u rekordnoj 2021. godini. Vučić je istaknuo da su "značajno uvećane" investicije Kine i Japana.

Povećanje cijena struje i plina bit će "u vrlo razumnim i malim okvirima", a Srbija će, kao i dosad, biti zemlja s najnižom cijenom električne energije, rekao je Vučić, naglasivši da se time štiti gospodarstvo, uključujući i broje inozemne investicije.


Vučićevo obraćanje javnosti pratili smo uživo.

11:20 Novinarka Pinka pitala je Vučića o izjavama hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i zastupnika Hrvoja Zekanovića.

- Zekanović je rekao da je Plenković spriječio vaše orgijanje u Jasenovcu, a Plenković danas nastavlja s ucjenama. Može se pročitati da ste vi smiješni denacifikator Balkana i da Srbina nudite gorivo tako da - ako nema nafte, ima mržnje prema Hrvatima. Kako to komentirate, rekla je novinarka referirajući se na tekst objavljen jutros na Jutarnjem.

- Podsvijest i autosugestija su čudo. Mogli bi oni bez svake nafte, ali bez mržnje prema Srbiji i Vučiću teško. Pokažite mi jedan dan kad u Hrvatskoj nije objavljen tekst protiv nas. Ne moraju brinuti, imat će Srbija nafte. Problem je cvijet. Jesmo mi njima zabranili negdje da dođu? Problem je u cvijetu, to se zove orgijanje. Ja sam mislio da je orgijanje nešto drugo. Ali da netko položi cvijet mučenicima, da je to orgijanje. Nek si ti zdrav 100 godina Hrvoje, rekao je Vučić.


10:34 Drugi dio govora Vučić je posvetio energetskoj stabilnosti.

- U sljedećih šest godina izdvojit ćemo 12 milijardi za infrastrukturu. Srbija godinama ima samo jedan naftovod koji ide preko Hrvatske do Novog Sada i završava u Pančevu. Mi nemamo naftovod prema Albaniji ili Grčkoj, smatrali smo da nam to ne treba. U dogovoru s Viktorom Orbanom krenut ćemo u izgradnju naftovoda do Mađarske, pa uvijek možemo birati što je niža tranzitna taksa. Naša ideja je gradnja naftovoda kroz Sjevernu Makedoniju do Drača. Osim toga, Srbija će kupovati iračku naftu u zamjenu za rusku preko JANAF-a.

Vučić je dodao i da se "Hrvatska pokazala kao nepouzdan opskrbljivač".

Napomenuo je i da Srbija, u slučaju ekstremnih situacija u opskrbi, trenutačno ima rezervi dizela za 75 dana, a benzina za 59 dana te još dodatnih 200.000 tona nafte za preradu.


10:00 Vučić je u 10 sati započeo s najavljenim obraćanjem naciji. Spomenuo je kako ga je podijelio u 7 dijelova i da će prvo govoriti o "Kosovu i Metohiji". Potom će govoriti o energetskoj i financijskoj stabilnosti, standardu građana, investicijama te odnosu prema EU, Rusiji i susjedima na Balkanu.

Prvo je govorio o Kosovu i Metohiji.

- Naša pozicija postaje sve kompliciranija zato što, onako kao što smo to vrlo točno i precizno predvidjeli prije osam mjeseci, zapadne zemlje će pokušavati riješiti problem Kosova na jedan ili drugi način, ulaskom Kosova u UN. Drugi razlog je, bez ikakve sumnje, oduzeti argument Kosova i Metohije Vladimiru Putinu.

- Mi danas imamo prijedlog Njemačke i Francuske i o njemu moramo razgovarati. Ne možete kroz prozor baciti prijedloge najjače zemlje, ali možemo li mi to prihvatiti, nisam siguran. Naša najveća pogreška je ta što smo prihvatili da EU počne rukovoditi procesom rješavanja Kosova i Metohije. Mi i dalje nismo ozbiljno na dnevni red stavili pitanje zajednice srpskih općina.

Francuska i Njemačka, podsjetimo, žele da Srbija dopusti ulazak Kosovu u sve međunarodne organizacije i institucije, uključujući i UN. Srbiji bi to, smatraju, olakšalo put prema EU.

U skladu s međunarodno-pravnim normama, nastavit ćemo djelovati. U ovom trenutku imamo osam nota o priznanju Kosova, nastavit ćemo raditi svoj posao, što je za naš užasno težak posao. Mi smo previše mali da bismo se borili s velikim silama, rekao je Vučić.

- Za Srbiju je neprihvatljivo da Kosovo bude zemlja članica UN-a. Zbog toga će Srbija snostiti posljedice. Neće postojati volja za prihvaćanjem odluke o neovisnosti Kosova, barem dok sam ja na čelu države, dodao je predsjednik Srbije.


Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić u subotu će se u 10 sati obratiti građanima Srbije te ih obavijestiti o, kako stoji u najavi obraćanja, "nekim teškim odlukama", piše Nova.rs.

Vučićevo obraćanje, ranije okarakterizirano kao "povijesno", trebalo se prvotno održati 28. rujna, no pomaknuto je na 8. listopad. Predsjednik Srbije naciji će se obratiti nakon što je u četvrtak sudjelovao na summitu Europske političke zajednice (EPZ), a u drugoj polovici rujna nazočio zasjedanju 77. Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Samit u Pragu

Vučić je u petak dao izjavu za srpske medije te kazao što je sve radio i s kime se susreo na samitu u Pragu. Osim s njemačkim kancelarom Scholzom i francuskim predsjednikom Macronom, Vučić je razgovarao i sa svojim češkim kolegom.

"Išao sam u posebne prostorije, sreo sam se i s Milošem Zemanom, s drugim premijerima i predsjednicima država", rekao je Vučić, piše Blic.

Kako je dodao, nije mu se razgovaralo sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, "iako je on (Plenković) nešto pokušavao".

"Nisam prilazio stolu gdje netko razgovara o miru dvije zemlje. Mislim da je nepristojno to raditi", kazao je Vučić upitan o snimci koja se pojavila na društvenim mrežama, a na kojoj on stoji sam nasred prostorije.

Dodao je da je Hrvatska sebe izuzela od sankcija na uvoz iz Rusije u okviru posljednjeg paketa sankcija "i zato ne treba govoriti o principima i moralu".

"Imaju posebne potrebe za nabavke nekakvog posebnog ulja koje dolazi iz Rusije za njihovu rafineriju. Sebi su dali za pravo pomagati Rusima i plaćaju za proizvode, ali daju sebi dodatno za pravo da Srbiji tu mogućnost oduzmu. Sve možete kada pripadate tom klubu, a mi ne, ali onda ne govorite da to ima veze s principima i moralom", rekao je Vučić.

Kako je pojasnio, već je bila donesena odluka da zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, budu izuzete od sankcija.

"A onda je na prijedlog Hrvatske i još dvije članice, došlo do ovakve odluke jer nije bilo konsenzusa", rekao je Vučić.

Suština je, kaže, da su oni jednu stvar tražili za Srbiju, ali su sebe izuzeli.

Upitan o kosovskom premijeru Albinu Kurtiju i njegovoj izjavi da Srbija s Rusijom destabilizira Balkan, Vučić kaže da u njihove priče više nitko ne vjeruje.

Upitan je li pred Srbijom teško razdoblje, Vučić kaže da je situacija u svijetu teška te da to čeka i Srbiju.

Dodao je da je na samitu u Pragu "bilo mnogo onih koji su govorili o sankcijama Rusiji, ali ne na forumima".

"To nije nikakva tajna, i to prihvaćam kao politički legalan i legitiman zahtjev, i to je to. Mi smo dio političke europske zajednice i to je činjenica", rekao je Vučić.

Kako je dodao, misli da Srbija neće biti izuzeta iz paketa sankcija kad je riječ o uvozu ruske nafte, "i da ćemo biti primorani kupovati neku drugu naftu".

"Za dva dana nam kreće prvi veliki tanker iz Indonezije, da bismo sve zamiješali i osigurali bolju kvalitetu ugljena", rekao je Vučić.

Dodao je da Srbija jedino može uvoziti naftu preko JANAF-a, ali i da će detaljne o svemu govoriti sutra.

"Naš odgovor nije stvar dnevne politike. S bivšim hrvatskim premijerom sam razgovarao o izgradnji brze pruge, a on je rekao da nije zainteresiran za izlaz iz zemlje prema istoku, već samo prema zapadu. Zato je donesena odluka o izgradnji pruge prema Budimpešti", rekao je Vučić.

Osvrnuo se i na temu Jasenovca i riječi predsjednika Milanovića koji je kazao kako mu je Vučićeva priča o djeci iz Jasenovca patetična.

"Zamislite da smo mi rekli da nam je gadno i patetično pričati o ljudima iz Hrvatske, kako je njima svaki put gadno pričati o pogibiji srpske djece. Što da kažem, na to?", rekao je Vučić.

Brnabić: Otvoreni akt neprijateljstva prema Srbiji

Zabrana uvoza ruske nafte, u sklopu europskih sankcija Rusiji, koju je inicirala Hrvatska „očigledno je otvoreni akt neprijateljstva prema Srbiji i toga da su oni spremni bilo šta koristiti protiv Srbije, tako i energetsku krizu“, ocijenila je u petak srbijanska premijerka Ana Brnabić.

„Mi ćemo se morati nešto drugačije pozicionirati“, rekla je Brnabić za provladinu TV Prva, ne preciziravši što bi značila promjena pozicije službenog Beograda i prema kome.

"Taj jedini naftovod na koji smo mi priključeni, nažalost prolazi kroz Hrvatsku. Pokazala je da je nesiguran partner, nesiguran dobavljač i da koristi energetiku u političke svrhe", rekla je Brnabić, naglasivši da je "Srbija platila svaki dinar" za korištenje tog naftovoda.

Brnabić je ocijenila kako najava iz Europske unije da Srbija nije izuzeta iz osmog paketa sankcija Rusiji te da nije izuzeta iz odluke o zabrani uvoza ruske nafte "praktično znači sankcije prema Srbiji".

Na pitanje može li Srbija bez uvoza nafte iz Rusije, Brnabić je odgovorila "možemo potpuno bez ruske nafte", istaknuvši da bi opskrba iz drugih izvora bila znatno skuplja.

Članice Europske unije postigle su u srijedu dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, koji se odnosi i na ograničavanje cijena nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje.

Paket sankcija uključuje, među ostalim, pravnu osnovu za uvođenje granične cijene ruske nafte, ali bi se ona trebala odnositi samo na pomorski transport sirove nafte i određenih derivata u treće zemlje i povezane usluge.

Naftna industrija Srbije uvozi rusku naftu preko Omišlja na Krku i Jadranskog naftovoda (JANAF). Kada je EU u lipnju usvojila embargo na uvoz ruske nafte u EU morskim putem, koji će stupiti na snagu u prosincu, to je značilo da Srbija više neće moći prevoziti rusku naftu iz Omišlja u rafineriju u Pančevu preko JANAF-a nakon prosinca.

U prijedlogu osmog paketa sankcija Europska komisija dala je iznimku za Srbiju i predložila da joj EU dopusti nastavak transporta ruske nafte iz Omišlja i Janafa u Pančevo jer je to pitanje energetske sigurnosti na zapadnom Balkanu.

Tema s naftom dominira u petak na naslovnicama pojedinih beogradskih medija, a provladini tabloidi inzistiraju na ocjeni da je na djelu "prljavi rat EU protiv Srbije" te da je Unija "nažalost nemoćna spriječiti hrvatsku sabotažu".

Istodobno, list liberalno-građanske orijentacije "Danas" na naslovnici je istaknuo "Sankcije Beogradu uvodi EU, a ne Hrvatska".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 00:17