U
Ž
I
V
O
Ključni događaji:
- Wagner prijeti povlačenjem iz Bahmuta
- gori spremnik za gorivo u Sevastopolju, uzrok je napad dronom
- broj mrtvih u jučerašnjim ruskim napadima na ukrajinske gradove narastao na 26
- Prigožin: ‘Wagner će u kratkom roku prestati postojati‘
- Putin potpisao uredbu kojom uvodi doživotnu kaznu za izdaju
Wagner prijeti povlačenjem iz Bahmuta
Zapovjednik ruske plaćeničke skupine Wagner zaprijetio je povlačenjem iz Bahmuta, grada u Ukrajini koji Rusi mjesecima opsjedaju uz goleme ljudske gubitke u intervjuu objavljenom u subotu kada je dron zapalio spremnike nafte na Krimu koji su Rusiji anektirali 2014.
"Svaki dan tisuće tijela stavljamo u lijesove i šaljemo kući", rekao je Jevgenij Prigožin ruskom vojnom blogeru Semjonu Pegovu u intervjuu objavljenom u subotu.
Gubici su pet puta veći od potrebnih zato jer nemamo dovoljno topničkog streljiva, kazao je Prigožin (61).
Otkrio je da je pisao ruskom ministru obrane Sergeju Šojgu tražeći ga da što prije pošalje streljivo.
"Ako manjak streljiva ne bude riješen, prisiljeni smo - zato da poslije ne bježimo kukavički poput štakora - ili povući se ili poginuti", rekao je.
Prigožin je dodao da će vjerojatno morati povući neke svoje vojnike no to znači da će front negdje pasti.
Borbe za istočnoukrajinski grad Bahmut traju mjesecima, s visokim ljudskim gubicima na objema stranama. Ukrajinski branitelji nadziru sada samo maleno područje na zapadu grada.
Napad dronovima na Krim
Rano u subotu izbio je požar u skladištu goriva u krimskom lučkom gradu Sevastopolju, a izazvan je dronom, rekao je sevastopoljski guverner kojeg je instalirala Moskva.
"Požar otvorenog prostora ugašen je na području od 1000 četvornih metara", rekao je na Mihail Razvožajev na komunikacijskoj platformi Telegram.
Ranije je rekao da nitko nije ozlijeđen i da je prema prvotnim informacijama skladište pogođeno dvama dronovima.
"Požar neće utjecati na naše zalihe goriva za Sevastopolj", rekao je pa objasnio da zalihe nisu namijenjene benzinskim postajama čime je neizravno otkrio da je riječ o gorivu za vojsku.
Ukrajinska vojna obavještajna služba rekla je da je uništeno 10 spremnika s naftom. Ukrajinska strana nije pritom preuzela odgovornost za napad.
Napad dronovima dogodio se manje od 24 sata nakon ruskog raketiranja stambenih zgrada u Umanu u Ukrajini u kojima su najmanej 23 osobe ubijene.
Najmanje je 26 ljudi poginulo u petak u ruskim zračnim udarima na ukrajinske gradove.
U subotu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao da je šestero djece među žrtvama.
Istodobno, glasnogovornik iz ukrajinske obavještajne službe Andrij Jusov rekao je da će takve eksplozije nastaviti.
Stanovnicima Krima savjetovao je da "se u budućnosti ne približavaju vojnim postrojenjima i postrojenjima opskrbe ruskog agresora". Jusov tvrdi da spremnik goriva služi ruskoj crnomorskoj floti stacioniranoj na Krimu.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači prošle godine Krim, koji je Rusija anektirala 2014., nekoliko je puta bio meta napada dronovima.
Ruski dužnosnici za napade optužuju Ukrajinu.
Ruski osvetnički napadi bolniji
Istodobno s napadom na Sevastopolj, gađane su i druge mete na Krimu, ustvrdio je Sergej Aksjonov, kojega je Rusija postavila za šefa Krima. Aksjonov je na Telegramu objavio da su snage protuzračne obrane i elektronskog ratovanja u subotu oborile dvije bespilotne letjelice iznad Krimskog poluotoka no "nema žrtava ili uništavanja"
Razvožajev tvrdi da su ostaci dviju bespilotnih letjelica nađene kod spremnika s naftom. No samo je jedna pogodila spremnik, a druga je srušena, rekao je.
Ukrajina ponavlja da će vratiti Krimski poluotok koji je Rusija ilegalno pripojila 2014.
Napadi dronovima dogodili su se više puta od početka ruske invazije koja traje već 14 mjeseci, pa su neki put izazvale velike štete, kao i ozljede i smrti.
Neki promatrači kažu da su zračni udari priprema ukrajinske protuofenzive koja se čeka tjednima.
"Neprijatelj proučava nedostatke u našem obrambenom sustavu i služi se dronovima", ustvrdio je Juri Knutov, direktor Ruskog muzeja zračne obrane za ruske medije.
Ukrajinska vojska primijenila je sličnu taktiku kada je pripremala ofenzive u ljeto 2022. Raketiranje velikih spremnika goriva i streljiva u pozadini sustavima HIMARS znatno je tada oslabilo rusku vojsku.
U petak je Ukrajina ustvrdila da privodi kraju pripreme za proljetnu ofenzivu. "Pripreme su pri kraju", izjavio je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov protuofenzivi kojom Kijev želi vratiti područja na jugu i istoku koje je okupirala Rusija.
Ruski vojnik stručnjak Knutov pozvao je pak na velike ruske udare na ukrajinske gradove Mikolajiv i Očakiv gdje je stacionirana ukrajinska flota.
"Kijev mora shvatiti da su naši osvetnički udari bolniji od njihovih napada", rekao je Knutov.
Putinovi pristaše motociklisti voze "domoljubni" reli do Berlina
Stotine ruskih bikera, članova kluba "Noćni vukovi" odanog Kremlju, krenuli su u subotu u Moskvi na "domoljubni" reli koji planiraju završiti u Berlinu 9. svibnja, izvijestio je novinar AFP-a.
Povorka motociklista na čelu s Aleksandrom Zaldastanovom (60) poznatim pod nadimkom "Kirurg" koji je vođa i osnivač kluba, pošla je iz "Bikerskog centra", sjedišta "Noćnih vukova" na jugoistoku Moskve.
Neki sudionici relija nosili su ruske i sovjetske zastave, a neki su na svojim motociklima imali ispisano slovo "Z", simbol "ruske specijalne vojne operacije" u Ukrajini počete u veljači 2022.
Reli pod nazivom "Cestama pobjede", preuzeo je slogan ruske ofenzive u Ukrajini "Nećemo zaboraviti naše".
Kako navode organizatori, bikeri će 1. svibnja proći kroz Volgograd, bivši Staljingrad, na Volgi, gdje se 1942.-1943. vodila krvava bitka između sovjetskih i snaga njemačkih nacista, koja je preokrenula tijek Drugog svjetskog rata u korist SSSR-a i njegovih saveznika.
Put će nastaviti prema Donjeckoj oblasti, u Donbasu, na istoku Ukrajine, gdje se vode žestoke borbe i gdje planiraju raspodijeliti humanitarnu pomoć civilima i ruskim vojnicima.
"Stanovnici Donbasa i mi smo isti narod", rekao je za AFP Artjom, 34-godišnji radnik uoči početka relija.
Organizatori očekuju da će 9. svibnja stići u Berlin.
Aleksandar Zaldastanov koji se predstavlja kao "prijatelj" ruskog predsjednika Vladimira Putina, pod zapadnim je sankcijama zbog svoje potpore ruskoj aneksiji Krima 2014. i ruskoj ofenzivi u Ukrajini.
Ukrajina EU-u i Poljskoj: ‘Ograničenja na naše žito su neprihvatljiva‘
Ukrajina je u petak, prije nego što je Europska komisija objavila da je postigla dogovor o nastavku tranzita ukrajinskog žita kroz pet zemalja EU-a koje su uvele ograničenja, prosvjedovala kod ključnih saveznika, Europske unije i Poljske.
Komisija je u petak priopćila da je postigla načelni dogovor da se omogući nastavak tranzita ukrajinskog žita kroz pet zemalja Europske unije koje su uvele ograničenja. Bugarska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka uvele su mjere navodeći zabrinutost da je žito iz Ukrajine namijenjeno izvozu u druge zemlje završilo na njihovim lokalnim tržištima, što je rušilo cijene lokalnim poljoprivrednicima.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova u subotu je priopćilo da je poljskom veleposlanstvu i uredu EU-a u Kijevu uputilo dopis u kojem izražava razočaranje zbog te situacije, uz ocjenu da su ograničenja na izvoz žita "kategorički neprihvatljiva".
Glasnogovornik ministarstva Oleg Nikolenko u subotu je potvrdio da je dopis poslan prije objave Komisije o postignutom dogovoru. Na pitanje mijenja li išta objava Komisije u stajalištu ministarstva, rekao je da "se izvoz svih ukrajinskog roba i dobara mora nesmetano odvijati".
"Postoje puni pravni temelji da se smjesta nastavi izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Slovačku i Bigarsku, kao i da se nastavi neometan izvoz u druge članice EU-a", stoji u priopćenju ministarstva.
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis tvitao je u petak da dogovor EK uključuje "zaštitne mjere" za četiri proizvoda - pšenicu, kukuruz, sjemenke uljane repice i suncokreta.
Dogovor također uključuje paket potpore vrijedan 100 milijuna eura (110,25 milijuna dolara) za lokalne poljoprivrednike, rekao je Dombrovskis.
Pet članica EU-a postale su tranzitne rute za ukrajinsko žito koje se nije moglo izvoziti kroz crnomorske luke zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela u veljači 2022.
Poljska konfiscirala zgradu ruske škole u Varšavi
Poljska je u subotu priopćila da je zaplijenila zgradu ruske škole u Varšavi i da će zgrada odsad biti u vlasništvu grada, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.
"Zgrada je od danas u vlasništvu gradskih vlasti", rekao je glasnogovornik ministarstva Lukasz Jasina, napomenuvši da se radi o ovrsi.
Rusija je smjesta osudila taj "protupravni čin" poljskih vlasti i obećala da će primjereno odgovoriti.
"To je protuzakoniti čin i nasrtaj na diplometski lokalitet i kao takav predstavlja kršenje Bečke povelje o diplomatskim odnosima", rekao je ruski veleposlanik u Varšavi Sergej Andrejev, dodavši da će Rusija odgovoriti "po načelu reciprociteta".
Policija se ogradila izjavom da je samo prisustvovala postupku zaplijene.
Gradske vlasti Varšave su prije godinu dana konfiscirale rusko diplomatsko zdanje koje su proglasile "špijunskim gnijezdom". Taj je slučaj predmet sudskog spora između Rusije i Poljske koja je zgradu ponudila Ukrajini.
Radi se o zgradi na desetak katova iz 70-godina koju su koristili sovjetski diplomati, a koja je kasnije postala veleposlanstvo Rusije.
Ugašen požar u krimskom skladištu goriva nakon napada dronom
Požar u skladištu goriva u krimskom lučkom gradu Sevastopolju, koji je po prvim informacijama izazvao napad dronom, ugašen je, rekao je u subotu sevastopoljski guverner kojeg je instalirala Moskva.
"Požar otvorenog prostora ugašen je na području od 1000 četvornih metara", rekao je na Mihail Razvožajev na komunikacijskoj platformi Telegram.
Ranije je rekao da nitko nije ozlijeđen i da je prema prvotnim informacijama skladište pogođeno dvama dronovima.
Sergej Aksjonov, kojega je Rusija postavila za šefa Krima, na Telegramu je kazao da su snage protuzračne obrane i elektronskog ratovanja u subotu oborile dvije bespilotne letjelice iznad Krimskog poluotoka.
"Nema žrtava ili uništavanja", rekao je.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači prošle godine Krim, koji je Rusija anektirala 2014., nekoliko je puta bio meta napada dronovima.
Ruski dužnosnici za napade optužuju Ukrajinu.
Glasnogovornik ukrajinskih oružanih snaga rekao je da nema nikakvih informacija koje bi sugerirale da je za subotnji požar odgovorna Ukrajina.
Nakon napada dronom gorio rezervoar za gorivo na Krimu
Spremnik za gorivo zapalio se u krimskom lučkom gradu Sevastopolju nakon, kako se čini, napada drona.
U izjavi na Telegramu guverner grada Sevastopolja kojeg je postavila Moskva, Mihail Razvožajev, je napisao:
- "Požar bukti u skladištu goriva u zaljevu Kazačja. Prema preliminarnim informacijama, požar je izazvao pogodak drona. Situacija je pod kontrolom naših vatrogasaca i svih službi. Budući da je količina goriva velika, trebat će vremena da se požar lokalizira, rekao je Razvožajev i dodao da nitko nije ozlijeđen a na mjestu nesreće je 18 vatrogasnih vozila i 60 spasioca.
Šezdesetak vatrogasaca bori se s vatrom koja uništava površinu od oko tisuću četvornih metara i vjerojatno će biti obuzdana tek tijekom večeri, dodao je.
"Stanje je pod kontrolom", napisao je Razvožajev, naglasivši da opasnost ne prijeti civilnoj infrastrukturi.
Kako ga navodi agencija Ria Novosti, on je novinarima rekao da su u napadu bila oštećena četiri rezervoara koji su izgorjeli.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači prošle godine Krim, koji je Rusija anektirala 2014., nekoliko je puta bio meta napada dronovima.
Ruski dužnosnici za napade optužuju Ukrajinu.
Glasnogovornik ukrajinskih oružanih snaga rekao je da nema nikakvih informacija koje bi sugerirale da je za subotnji požar odgovorna Ukrajina.
Rusija daje prednost vojnoj potrebi nad sprečavanjem kolateralne štete
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je najnovije obavještajne podatke o ratu u Ukrajini. Navodi se da je 25 civila ubijeno u valu ruskih napada 28. travnja.
- Ti napadi znače odstupanje od ruske upotrebe dugometnih napada, kaže se u priopćenju i dodaje da su napadi uključivali manje projektila od onih napada tijekom zime te da vjerojatno nije ciljana ukrajinska infrastruktura.
- Postoji realna mogućnost da je Rusija pokušavala presresti ukrajinske pričuvne postrojbe i vojne zalihe koje su nedavno isporučene Ukrajini.
U objavi se dodaje i da Rusija daje prioritet vojnoj potrebi nad sprečavanjem kolateralne štete, uključujući i smrt civila.
Prigožin: ‘Wagner će u kratkom roku prestati postojati‘
Ruska grupa Wagner koja predvodi napad na Bahmut, uskoro bi mogla prestati postojati, upozorio je njezin osnivač Jevgenij Prigožin.
U video snimci upućenoj ratnom blogeru Semyonu Pegovu, Prigožin kaže:
- S obzirom na opću potrebu za granatama na fronti, danas dolazimo do točke gdje Wagner završava. Wagner će u kratkom roku prestati postojati. Postat ćemo povijest. Nema razloga za brigu, ovakve stvari se događaju, rekao je Prigožin, no ne zna se koliko je to ozbiljno mislio.
Šef Wagnera se više puta žalio kako Rusija vodi rat u Ukrajini, no njegovi ljudi iz Kremlja ne dobivaju potrebno streljivo. Prigožin je inače poznat po svojem ironičnom smislu za humor, a ranije ovog tjedna se našalio i kako će njegove snage prestati granatirati Bahmut kako bi omogućile ukrajinskim snagama da američkim novinarima pokažu grad.
Čelnik ruske okupacijske vlasti na Krimu: ‘Sevastopolj je napadnut dronom‘
Požar koji je izbio u skladištu goriva u zaljevu Kozača u rusko okupiranom Sevastopolju izazvan je napadom dronom, tvrdi čelnik ilegalne ruske okupacijske vlade u Sevastopolju na Telegramu.
- Gori spremnik goriva u području zaljeva Kozača. Prema prvim informacijama, požar je izazvao napad bespilotnom letjelicom, napisao je Mihail Razvožajev.
Dodao je i da je požar zahvatio površinu od 1000 četvornih metara i da se detalji o žrtvama i šteti još uvijek utvrđuju.
Broj mrtvih u jučerašnjim napadima narastao na 26
Broj poginulih u jučerašnjim raketnim napadima na gradove diljem Ukrajine popeo se na 26, a među njima je i petero djece. Deveterokatnica u Umanu u središnjoj Ukrajini bila je među metama napada u petak prije zore. Spasioci su tragali za preživjelima pod ruševinama. Ruske rakete su pogodile i kuću u središnjem Dnjepru, gdje su ubijeni žena i dijete.
Gutteres s Erdoganom razgovarao o izvozu ukrajinskih žitarica
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres razgovarao je u petak s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom o tome "kako zajamčiti poboljšanje, proširenje i produženje" sporazuma koji omogućuje siguran izvoz ukrajinskih žitarica crnomorskim putem.
Tema razgovora bilo je i poboljšanje izvoza ruskih prehrambenih proizvoda i gnojiva na svjetska tržišta, izjavio je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.
Rusija je poručila da nakon 18. svibnja neće dopustiti nastavak provedbe ukrajinskog crnomorskog izvoznog sporazuma, dogovorenog u srpnju prošle godine, jer mnogi njeni zahtjevi vezani za izvoz ruskih žitarica i gnojiva nisu bili ispunjeni.
Porast žrtava u prvom valu raketnih napada od početka ožujka: U Umanu najmanje 23 poginulih, ukupno 25
Val ruskih raketnih napada preko noći u petak bio je prvi od početka ožujka. Rusija je izvodila slične napade gotovo svaki tjedan u većem dijelu zime, no oni su oslabili dolaskom proljeća. Zapadne zemlje smatraju da Moskvi ponestaje projektila.
U središnjem gradu Umanu, vatrogasci su se borili s požarom u stambenoj zgradi pogođenoj ruskim projektilom. Ubijena su najmanje 23 civila, uključujući četvero djece, rekli su dužnosnici.
Moskva je objavila da su mete njezinih noćnih napada bile lokacije ukrajinskih pričuvnih snaga. Tvrdi da su napadi bili uspješni i da su ih spriječili da dođu do fronte, no nije iznijela nikakve dokaze koji bi to poduprli. Projektil koji je pogodio kuću u jugoistočnom gradu Dnjipru usmrtio je dvogodišnje dijete i 31-godišnju ženu, rekao je regionalni guverner Sergij Lisak.
Glavni grad Kijev bio je poprište eksplozija u ranim satima, kao i središnji gradovi Kremenčuk i Poltava te južni Mikolajiv. Dvije osobe ranjene su u mjestu Ukrajinka južno od Kijeva, rekli su dužnosnici. "Ovaj ruski teror mora naići na pošten odgovor Ukrajine i svijeta", napisao je predsjednik Volodimir Zelenski u objavi na Telegramu. "I hoće", dodao je.
Putin potpisao uredbu kojom uvodi doživotnu kaznu za izdaju
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u petak uredbu kojom se formalno povećava maksimalna kazna za izdaju na doživotni zatvor.
Uredba je objavljena na web stranici Kremlja. Parlamentarci su već izglasali povećanje najdužih kazni za izdaju na doživotnu s ranijih 20 godina.
Parlament je također odobrio podizanje maksimalne kazne za izvođenje "terorističkog čina" - definiranog kao djelo koje ugrožava živote i usmjereno je na destabilizaciju Rusije - na 20 godina, sa sadašnjih 15 godina.
Oni koji budu proglašeni krivima za sabotažu također bi mogli otići u zatvor na 20 godina, u odnosu na sadašnjih 15, dok bi ljudi osuđeni za "međunarodni terorizam" mogli dobiti doživotnu kaznu, koja trenutno iznosi maksimalnih 12 godina.
U dekretu nije objašnjeno što je to "međunarodni terorizam".
Putin je potpisao novu uredbu u trenutku kada skupine za ljudska prava kažu da vlasti pojačavaju napore da utišaju ono malo preostalih glasova protivljenja ratu u Ukrajini.
Rusija kaže da su takvi zakoni potrebni kako bi se zemlja zaštitila od infiltracije Ukrajine i zapadnih obavještajnih agencija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....