Wagnerovci ruskim vlastima predali goleme količine teškog naoružanja, prizori su šokantni: ‘Sve ćemo ovo iskoristiti‘

'Putin je mislio da će se NATO raspasti, bio je u krivu'

Američki predsjednik Joe Biden optužio je u srijedu ruskog predsjednika Vladimira Putina da ima "očajničku žudnju za zemljom i moći" te obećao da NATO savez predvođen SAD-om neće posustati u podršci Ukrajini protiv ruske agresije.

Govoreći u Vilniusu u Litvi na kraju dvodnevnog sastanka čelnika NATO-a, Biden je pohvalio narod te zemlje koja je bila pod sovjetskom okupacijom, pozdravio pridruživanje Finske savezu, kao i skori prijem njezine susjede Švedske.

Biden, kojemu je NATO bez podjela jedan od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta, poručio je kako je Putin jako podcijenio odlučnost vojnog saveza.

"NATO je jači, energičniji i da, ujedinjeniji nego ikad u svojoj povijesti. Doista, vitalniji je za našu zajedničku budućnost. Nije se to dogodilo slučajno, nije bilo neizbježno", rekao je Biden tisućama ljudi na Sveučilištu Vilnius.

Mnogi od okupljenih imali su zastave Litve i SAD-a.

"Kad su Putin i njegova očajnička žudnja za zemljom i moći pokrenuli svoj brutalni rat protiv Ukrajine, kladio se da će se NATO raspasti. Mislio je da će se NATO raspasti. Mislio je da će se naše jedinstvo razbiti na prvom testu, mislio je da će demokratski vođe biti slabi, ali bio je u krivu", dodao je.

Zelenski naziva sigurnosne obveze 'uspjehom' nakon nezadovoljstva NATO-om

Dugoročni planovi zemalja G7 da pomognu ukrajinskim oružanim snagama u odbijanju ruske agresije su "vrlo potreban i značajan uspjeh za Ukrajinu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu nakon samita NATO-a u Vilniusu.

Zelenski je tom izjavom bio puno pomirljiviji, nakon što je u utorak oštro kritizirao odluku vodstva NATO-a da ne uputi poziv Ukrajini da se pridruži tom vojnom savezu.

"Pomoći ćemo Ukrajini da izgradi snažnu, umješnu obranu na kopnu, u zraku i na moru", rekao je američki predsjednik Joe Biden, govoreći zajedno sa Zelenskim.

Velika Britanija, SAD, Francuska, Italija, Japan, Kanada i Njemačka čine skupinu G7.

Druge zemlje pozvane su da se pridruže naporima za pružanje sigurnosnih jamstava Ukrajini.

"Danas pokrećemo pregovore s Ukrajinom kako bismo formalizirali - kroz bilateralne sigurnosne obveze i dogovore usklađene s ovim multilateralnim okvirom, u skladu s našim pravnim i ustavnim zahtjevima - našu trajnu potporu Ukrajini dok brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet", stoji u priopćenju skupine G7.

Samit NATO-a u Vilniusu zaključio je da je budućnost Ukrajine u NATO-u, no nije utvrdio vremenski okvir za članstvo.

NATO se kao organizacija naglašeno suzdržao od pružanja vojne pomoći Ukrajini, kako bi izbjegao ulazak u izravan sukob s Rusijom, i želi to i dalje prepustiti državama članicama i drugima.

Cilj sigurnosnih jamstava je izgraditi vojsku sposobnu oduprijeti se tekućoj agresiji Rusije i budućim napadima.

Jamstva će uključivati modernu opremu za ukrajinske zračne i pomorske snage.

Države G7 već su pružile značajnu vojnu potporu Kijevu, ali uglavnom za kopnene snage.

Zapadni borbeni zrakoplovi ili ratni brodovi dosad nisu isporučeni, unatoč tome što je ukrajinsko vodstvo više puta tražilo moderne borbene zrakoplove.

"Sigurnosno partnerstvo" najavljeno u srijedu ima za cilj ojačati Ukrajinu pružanjem dugoročne strategije na koju se Kijev može osloniti, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.

G7 predstavljanjem okvira za dugoročnu sigurnost Ukrajine poslao poruku Rusiji

Zemlje G7 u srijedu su predstavile međunarodni okvir za dugoročnu sigurnost Ukrajine kako bi ojačale njezinu obranu od Rusije i odvratile Moskvu od buduće agresije, rekli su dužnosnici.

"Danas pokrećemo pregovore s Ukrajinom kako bismo formalizirali - kroz bilateralne sigurnosne obveze i dogovore usklađene s ovim multilateralnim okvirom, u skladu s našim pravnim i ustavnim zahtjevima - našu trajnu potporu Ukrajini dok brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet", stoji u priopćenju skupine G7.

Samit NATO-a u Vilniusu zaključio je da je budućnost Ukrajine u NATO-u, no nije utvrdio vremenski okvir za članstvo.

NATO se kao organizacija naglašeno suzdržao od pružanja vojne pomoći Ukrajini, kako bi izbjegao ulazak u izravan sukob s Rusijom, i želi to i dalje prepustiti državama članicama i drugima.

Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Sjedinjene Američke Države već tjednima pregovaraju s Kijevom o multilateralnom dokumentu za stvaranje širokog međunarodnog okvira koji bi obuhvaćao više elemenata uključujući naprednu vojnu opremu, poput borbenih zrakoplova, kao i obuku, razmjenu obavještajnih podataka i kibernetičku obranu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je potez G7 pogrešnim i "potencijalno vrlo opasnim" za Zapad.

Istaknuo je da bi davanje sigurnosnih jamstava Ukrajini ugrozilo sigurnost same Rusije.

"Novi dokument trebao bi vrijediti sve dok Ukrajina nije u NATO-u", rekao je Zelenskij na odvojenoj konferenciji za novinare.

"Današnja deklaracija otvara tu mogućnost snažnim bilateralnim sporazumima", dodao je, naglasivši da je najbolje jamstvo ipak biti u samom savezu.

Zauzvrat, navodi se u izjavi G7, Ukrajina će obećati mjere za poboljšanje demokratskog upravljanja, uključujući putem pravosudnih i gospodarskih reformi te jačanja transparentnosti.

Američki dužnosnik rekao je da će Washington uskoro započeti vlastite pregovore s Kijevom. Predsjednik Joe Biden govorio je o korištenju potpore SAD-a Izraelu kao mogućeg modela za Ukrajinu.

Američka vojna pomoć Izraelu iznosi oko 3,5 milijardi dolara godišnje, ali taj odnos podrazumijeva i veliku političku podršku

Njemačka je već rekla da će za početak pružiti 12 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini do 2032., uključujući 3,2 milijarde eura za 2023.

Francuska, koja je u utorak objavila da će Kijevu prvi put isporučiti krstareće rakete dugog dometa, također pregovara s Ukrajinom, ali će vjerojatno doći do teških rasprava u parlamentu o vojnom proračunu za razdoblje od 2025. do 2030.

Zelenski: Ukrajina kući nosi značajnu sigurnosnu pobjedu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je za kratki govor nakon što je Joe Biden završio svoje obraćanje.

Zelenski je zahvalio članicama na podršci i pozdravio "važan paket sigurnosnih jamstava" zemalja G7.

"Danas ukrajinsko izaslanstvo kući nosi značajnu sigurnosnu pobjedu za Ukrajinu - za našu zemlju, za naš narod, za našu djecu", rekao je.

Naveo je da je deklaracija otvorila "nove sigurnosne prilike" za njegovu zemlju. "Zahvaljujem svima koji su to omogućili", rekao je.

UN-ov šef za ljudska prava poziva Rusiju da poštuje humanitarno pravo u Ukrajini: 'Šokantna otlrića o mučenjima i zlostavljanjima'

Visoki predstavnik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk u srijedu je pozvao Rusiju da poštuje humanitarno pravo, prethodno istaknuvši kako postoje dokazi u izvješću otprije dva tjedna o neutemeljenom pritvaranju, mučenju i seksualnom nasilju nad civilima u Ukrajini.

Misija UN-a za praćenje provedbe humanitarnog prava u Ukrajini dokumentirala je informacije o neutemeljenom pritvaranju više od 900 civila od početka ruske invazije 24. veljače 2022. do 23. svibnja ove godine, te o pogubljenju 77 zatvorenika po kratkom postupku.

"Više od 90 posto zatvorenika koje drži Ruska Federacija, s kojima smo uspjeli razgovarati, reklo nam je da su bili podvrgnuti mučenju i zlostavljanju - uključujući seksualno nasilje koje je, u nekim slučajevima počinilo rusko sigurnosno osoblje", rekao je Turk Vijeću, jedinom tijelu koje brine o zaštiti ljudskih prava u svijetu.

"Ova otkrića su šokantna. Ona pozivaju na konkretne mjere Ruske Federacije koja bi trebala podučiti svoje osoblje i zajamčiti da se pridržava međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava", istaknuo je.

Zasad nema komentara članova stalne ruske misije pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, premda je Rusija zanijekala da su zločini počinjeni i da su civili ciljani namjerno.

Ukrajina je istražiteljima UN-a omogućila puni pristup pritvorenicima s izuzetkom jednog incidenta, stoji u izvješću, a Rusija im nije omogućila nikakav pristup unatoč opetovanim zahtjevima.

Turk je rekao i da je njegov ured evidentirao neka kršenja koja se odnose na Ukrajinu.

"Otkrili smo da je ukrajinsko osoblje u neslužbenim prostorima za pritvor te, u puno manjoj mjeri u službenim istražnim pritvorskim objektima, bilo uključeno u mučenje ili zlostavljanje, čak i seksualno nasilje u obliku prijetnja", rekao je Turk.

Zelenski: Treba nam oružje dugog dometa, razgovarat ću o tome s Bidenom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da njegovoj zemlji treba oružje dugog dometa u borbi protiv ruskih snaga i da će to pitanje otvoriti na sastanku s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.

Šef ruske obavještajne službe razgovarao s šefom CIA-e, Rusi tvrde da bi se mogli i sastati

Šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin izjavio je u srijedu da je krajem lipnja telefonski razgovarao s kolegom iz CIA-e Williamom Burnsom o tome “što učiniti s Ukrajinom", prenosi ruska novinska agencija TASS.

Više pročitajte OVDJE.

Zelenski o kazetnom streljivu: Gledajmo na to iz prerspektive pravednosti, Rusija ga koristi stalno

Uoči sastanka s Joeom Bidenom kasnije tijekom dana, Volodimir Zelenski je upitan o odluci američkog predsjednika da opskrbi Ukrajinu kazetnim streljivom.

Oružje je kontroverzno, više od 100 država su u potpunosti zabranile njegovu upotrebu zbog zabrinutosti da se ubija bez razlike.

"Postoje trenuci kada imamo male nesuglasice u malim detaljima s našim američkim partnerima, ali bih želio izraziti zahvalnost predsjedniku", rekao je ukrajinski predsjednik.

"Znam da je to bio izazov u Sjedinjenim Državama i američkom Kongresu i da postoje ljudi koji ne dijele podršku u pogledu kazetnog streljiva.

"Želim da ovo pogledamo iz druge perspektive - iz perspektive pravednosti", dodao je.

Zelenski tvrdi da Rusija "konstantno koristi kazetno streljivo" tijekom svoje invazije te je ponovno uvjeravao da će Ukrajina koristiti to streljivo isključivo protiv vojnih ciljeva.

"To je nešto što se može držati pod kontrolom", rekao je.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu zaprijetio je u utorak da će, ako SAD opskrbi Ukrajinu kazetnim bombama, Moskva upotrijebiti "slično" oružje.

Šojgu je ustvrdio da Rusija dosad nije koristila to kontroverzno streljivo u svojim vojnim kampanjama. Oružje je zabranjeno u većini zemalja svijeta, no ne i u Rusiji, Ukrajini i SAD-u.

"Ako SAD opskrbi Ukrajinu kazetnim bombama, ruske oružane snage bit će prisiljene koristiti slična sredstva uništenja protiv oružanih snaga Ukrajine kao mjeru 'oko za oko, zub za zub'", citirale su ruske novinske agencije Šojgua.

Ruske kazetne bombe "puno su učinkovitije od američkih i dostupne su u širem i raznolikijem rasponu", rekao je.

SAD je najavio dostavu kazetnih bombi prošli tjedan, rekavši da je važno Kijevu poslati to oružje zbog manjka streljiva, unatoč tome što predstavlja veliki rizik za civile.

Grupe za obranu ljudskih prava i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres dovode u pitanje odluku Washingtona o slanju takve vrste streljiva.

Američka dužnosnica: Ukrajini sigurnosna jamstva, Rusiji vrijeme ne ide u prilog

Dugoročni angažman za sigurnost Ukrajine koji će zemlje G7 u srijedu usvojiti pokazat će Rusiji da vrijeme radi protiv nje, izjavila je u srijedu američka dužnosnica.

"Ta multilateralna izjava poslat će snažan signal Rusiji da im vrijeme ne ide u prilog", istaknula je savjetnica Bijele kuće za europske poslove Amanda Sloat.

Plan će "pomoći Ukrajini da izgradi vojsku koja se može braniti i odvratiti svaki idući napad", dodala je Sloan.

Istaknula je da se radi o "dugoročnoj investiciji".

Američki predsjednik Joe Biden i ostali čelnici G7 (Francuska, Njemačka, Italija, Japan, UK i Kanada) sastat će se ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na kraju NATO samita u Vilniusu i predstaviti paket koji sadrži sigurnosna jamstva.

"Borit ćemo se za to, sigurnosna jamstva za Ukrajinu na njezinom putu prema članstvu u NATO-u", rekao je Zelenski po dolasku na samit .

Prvog dana samita, čelnici NATO-a su obećali da je "budućnost Ukrajine u NATO-u" i skratili postupak koji Kijev mora slijediti da bi se pridružio zapadnom vojnom savezu.

No, NATO je u utorak bio razočaranje za Kijev jer je pokazao da Ukrajina neće dobiti pozivnicu ili točan raspored za pristupanje savezu, već sigurnosna jamstva.

Zelenski: Njemačka je pristala osigurati više zaliha za obrambeni sustav Patriot

Njemačka je pristala isporučiti Ukrajini više lansera i projektila za sustav protuzračne obrane Patriot, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ukrajinski predsjednik opisao je ovaj potez na Telegramu kao "iznimno važan za obranu ukrajinskih života", nakon razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom na summitu NATO-a u Vilniusu.

Zelenski održava sastanke s nizom čelnika NATO-a kako bi osigurao daljnju vojnu pomoć i potaknuo savez po pitanju članstva svoje zemlje.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će Pariz početi isporučivati ​​krstareće rakete dugog dometa, nakon slične najave Britanije.

"Imamo dobre sporazume u vezi oružja s našim saveznicima", objavio je na Telegramu Andrij Jermak, šef ureda Volodimira Zelenskog, koji je u Vilniusu s predsjednikom.

Ursula von der Leyen potiče Ukrajinu na daljnje reforme

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je poticala Ukrajinu na provedbu daljnjih reformi na putu te zemlje prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji.

Von der Leyen je ponudila da će "vrlo intenzivno raditi s Ukrajinom na nužnim reformama, koje su prijeko potrebne, na reformama, primjerice, borbe protiv korupcije ili jačanja institucija".

Reforme u tim područjima preduvjet su za pridruživanje i EU-u i NATO-u, rekla je, pohvalivši napore Kijeva posljednjih mjeseci.

"Impresivno je vidjeti tempo kojim se Ukrajina reformira dok vodi obrambenu bitku protiv Rusije", dodala je von der Leyen.

EU također pomaže u povećanju proizvodnje streljiva kako bi pomogla Ukrajini i obnovila zalihe u bloku.

NATO: Sastanak sa Zelenskim, već nezadovoljnim mlakim obećanjima saveznika

Saveznici bi u srijedu trebali u Vilniusu održati prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, drugog dana samita koji je već u utorak bio razočaranje za Kijev jer je pokazao da Ukrajina neće dobiti pozivnicu ili točan raspored za pristupanje savezu.

Osnivanje Vijeća NATO-Ukrajina dio je paketa za tu zemlju koji podrazumijeva i jačanje interoperabilnosti ukrajinskih snaga s NATO-om, te preskakanje Akcijskog plana za članstvo (MAP) koji je dosad za zemlje bio nužan korak u procesu pristupanja.

Čelnici zemalja članica NATO-a složili su se u utorak da će pozvati Ukrajinu da se pridruži savezu "kada se za to ispune uvjeti".

"Jasno smo rekli da ćemo pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u kada se saveznici u pogledu toga usuglase i kada se ispune uvjeti", rekao je na konferenciji za novinare glavni tajnik Jens Stoltenberg.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović komentirao je novinarima takvu odluku riječima da se radi o "pedeset tisuća uvjeta" koje će za Ukrajinu biti teško ispuniti.

"Mjesto Ukrajine je u NATO-u", kaže se u deklaraciji, ali bez vremenskog okvira za taj proces kao i bez uvjeta koje bi Kijev trebao ispuniti.

Zelenskij je u žestokom tvitu rekao da se "čini da nema volje ni da se Ukrajini uputi pozivnica za NATO, niti da ona postane članicom saveza", nazivajući "apsurdnim" da za njegovu zemlju nema vremenskog okvira za pristup i članstvo.

Zelenski se u utorak navečer nenadano pojavio na skupu u Vilniusu pred tisućama građana koji su ga, mnogi ogrnuti ukrajinskim zastavama, toplo pozdravili.

Ponovno je izrazio razočaranje što Ukrajina nije dobila pozivnicu za savez, što je prvi korak u procesu.

"NATO će učiniti Ukrajinu sigurnijom, Ukrajina će učiniti NATO snažnijim", rekao je.

"Danas sam ovamo doputovao s vjerom u odluku, u partnere, s vjerom u snažan NATO".

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda predao je Zelenskiju na tom skupu ukrajinsku zastavu s rupama od streljiva koja se vijorila na ukrajinskom tenku tijekom borbi za Bahmut.

U Vilnius ju je donijela skupina od 33 ukrajinska i litavska trkača kao znak potpore Ukrajini kao potencijalnoj 33. članici NATO-a.

Današnji sastanak Vijeća NATO-Ukrajina omogućit će ukrajinskom čelniku da sjedne za stol sa saveznicima kako bi se utvrdio kalendar razgovora s alijansom, iako je još daleko od tog kluba.

Obećanja o bilateralnoj pomoći koja je dobio, iako nužna ukrajinskim snagama, ne odgovaraju na aspiracije Zelenskog koji je želio staviti Kijev pod zaštitni kišobran NATO-a.

Deklaracija objavljena u utorak ne ide puno dalje od obveza iz Bukurešta 2008. o budućem ukrajinskom članstvu.

Istočne članice saveza podupiru Zelenskoga u njegovu nastojanju za što brži ulazak u NATO, dok su SAD i Njemačka oprezne zbog mogućeg sukoba s Rusijom.

U deklaraciji se kaže: "Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu solidarnost s vladom i narodom Ukrajine u herojskoj obrani njihove nacije, njihove zemlje i naših zajedničkih vrijednosti."

Oštrim jezikom prema Moskvi rečeno je: "Ruska Federacija je najznačajnija i izravna prijetnja sigurnosti saveznika te miru i stabilnosti u euroatlantskom području."

Moskva je kritizirala dvodnevni samit koji završava u srijedu i upozorila Europu da će pretrpjeti "katastrofalne posljedice" ako rat eskalira.

"Potencijalno, ovo pitanje (ukrajinskog članstva u NATO-u) vrlo je opasno za europsku sigurnost... i stoga oni koji će donijeti odluku moraju biti toga svjesni", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Ukrajinske snage tvrde da napreduju u blizini Bahmuta

Ukrajinske oružane snage jutros su ustvrdile da su napredovale u blizini Bahmuta, kao i da su tijekom noći oborile 11 dronova.

- Obrambene snage Ukrajine nastavljaju s izvođenjem ofenzivnih operacija u smjeru Bahmuta, Melitopolja i Berdianska. U smjeru Bahmuta naše trupe nastavljaju ofenzivne akcije sjeverno i južno od grada. U smjerovima Bila Gora-Andriivka i Bila Gora- Kurdjumivka bilo je uspjela.

U noći 12. srpnja Rusija je napala Ukrajinu iz smjera sjeveroistoka, dronovima iranske proizvodnje tipa 'Shahed'. U napadu je sudjelovalo ukupno 15 dronova kamikaza, a 11 ih je uništeno, priopćio je ukrajinski Glavni stožer.

Zelenski će se sastati s ključnim čelnicima NATO-a

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas će održati niz bilateralnih sastanaka s čelnicima NATO saveza, nakon što su oni izjavili da je budućnost Ukrajine unutar saveza, no odbili su dati vremenski okvir za članstvo.

Zelenski že se pridružiti čelnicima NATO-a drugog dana summita u Vilniusu na inauguralnoj sjednici Vijeća NATO-Ukrajina, tijela uspostavljenog da unaprijedi odnose između Kijeva i transatlantskog vojnog saveza.

Također će se odvojeno sastati i s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, dok traži više oružja i streljiva od SAD-a i drugih zemalja NATO-a za borbu protiv ruske invazije.

Očekuje se da će SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka Kijevu izdati jamstva dugoročne sigurnosne potpore u obliku naprednog naoružanja, obuke i druge vojne pomoći, vjerojatno ubrzo nakon završetka NATO summita.

Ukrajinska i ruska strana izvijestile o žestokim borbama

Ukrajinska vojska u utorak je izvijestila o teškim borbama na istoku i jugoistoku zemlje, rekavši da su njene snage odbile desetke napada neprijatelja, dok su ruski izvještaji između ostalog apostrofirali uspješnu obranu kod razrušenog grada Bahmuta.

Glasnogovornik Glavnog stožera Ukrajine Andrij Kovaliov rekao je da su ukrajinske snage odbile rusko napredovanje potpomognuto topničkim udarima u blizini dva grada sjeverno od Bahmuta, zauzetog od strane ruskih plaćeničkih snaga krajem svibnja.

Promjenjiva situacija u blizini Bahmuta je u središtu pozornosti, a Ukrajina je ostvarila dobitke na južnom rubu grada, posebice u strateškom selu Kliščivka, piše Reuters.

Oslobađanje sela, koje se nalazi na uzvišenju, dalo bi ukrajinskim snagama operativnu prednost u potencijalnom okruživanju ruskih snaga u Bahmutu, kažu analitičari.

Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da kontrolira visine koja okružuju selo, omogućujući joj da puca na ciljeve u samom Bahmutu.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su ruske snage odbile devet pokušaja ukrajinskog napredovanja u istočnoj regiji Donjeck, uključujući i jedan napad u blizini Kliščivke.

Na jugu, Ukrajina je objavila da je ponovno zauzela skupinu sela, u sklopu rane faze prodora prema Azovskom moru.

Ukrajinski general Oleksandr Tarnavski, zapovjednik ukrajinskih snaga u južnom sektoru Tavriia, putem komunikacijske platforme Telegram izvijestio je da su bitke bješnjele u cijelom sektoru, a da su njegove snage odbile 27 neprijateljskih napada.

Procijenio je ruske gubitke tijekom 24 sata na nekoliko stotina mrtvih i ranjenih.

Unatoč svim dobicima Ukrajine u njezinoj protuofenzivi, ruske snage još uvijek drže goleme dijelove zemlje nakon više od 500 dana rata, a prema nekim procjenama to iznosi 17 posto ukrajinskog teritorija, napominje Reuters.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je jučer izrazio nezadovoljstvo jer NATO Ukrajini nije ponudio vremenski okvir za članstvo, sugerirao je da se rane faze protuofenzive u dvije regije odvijaju po planu, no također je rekao da bi volio da napredak bude brži.

Rusija drugu noć zaredom dronovima napala Kijev

Rusija je drugu noć zaredom pokrenula val napada bespilotnim letjelicama na Kijev i njegovu regiju, a prema prvim informacijama ukrajinske vojske, nije bilo žrtava i većeg razaranja, a sve su letjelice presretnute prije no što su pogodile svoje mete.

"Na 504. dan invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, neprijatelj je izveo još jedan zračni napad na glavni grad", rekao je Serhij Popko, čelnik kijevske vojne uprave, u objavi na kanalu Telegram.

Reutersovi svjedoci u Kijevu čuli su eksplozije koje podsjećaju na zvuk sustava protuzračne obrane koji presreće zračne objekte, navodi agencija.

Nije trenutno poznato koliko je dronova iranske proizvodnje Rusija lansirala i koliko ih je presretnuto.

Zračne uzbune iznad Kijeva i širom Ukrajine bile su oglašene više od dva sata, a napad se dogodio u jeku samita čelnika NATO-a u litvanskom Vilniusu, koji je Kremlj kritizirao, upozoravajući da će Moskva odgovoriti kako bi zaštitila vlastitu sigurnost.

Noć ranije, Rusija je lansirala 28 dronova na Kijev i južnu luku Odesu, a ukrajinska protuzračna obrana oborila je 26 iranskih dronova Shahed.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će u srijedu u Vilniusu nazočiti inauguralnoj sjednici Vijeća NATO-Ukrajina, tijela koje je osnovano kako bi približilo Kijev i 31-člani transatlantski vojni savez, navodi Reuters.