ZA PET GODINA MINIMALNA ZARADA 1,3 MILIJUNA EURA! Nakon što prestanu raditi, iduće dvije godine dobiju još 200 tisuća eura...

Tranzicijski džeparac. Tako se kolokvijalno naziva mjesečni iznos od najmanje osam tisuća eura bruto koji već dvije godine prima ukupno 16 bivših povjerenika Europske komisije, iako su im mandati istekli još u listopadu 2014. godine. Ne smeta ni to što su mnogi od njih već pronašli nove, prilično unosne poslove, otkrili su novinari njemačkog Die Zeita. Prema izračunima na osnovi dokumenta koji im je nakon duljeg natezanja na uvid dala Europska komisija, proizlazi da svaki od njih godišnje primi najmanje 99 tisuća eura.

Mjera na dvije godine

Riječ je o mjeri koja je prije trajala pune tri godine, a početkom ove skraćena je na dvije. Ideja je bila da se europske ministre zaustavi da odmah nakon prestanka mandata u EK pronalaze druge, dobro plaćene poslove i tako pod sumnju dovode svoj integritet te da smanje potencijalni sukob interesa. Na popisu, koji su na uvid dobili Die Zeit i Politico, se nalazi i Belgijac Karel De Gucht koji je u međuvremenu postao član Nadzornog odbora čeličane Arcelor Mittal te belgijskog telekoma Proximus. Procjenjuje se da De Gucht samo od čeličane prima oko 144 tisuće eura godišnje.

Tranzicijska naknada

Connie Hedegaard, bivša povjerenica za klimatske promjene, danas radi u kompaniji Danfoss za hladnjake i klima-uređaje, a drugi s popisa postali su uspješni političari.

Dacian Cioloș postao je premijer Rumunjske, Andris Piebalgs šef desno orijentirane stranke u Latviji, a Janusz Lewandowski, bivši povjerenik za proračun, zastupnik je u EP-u. Svi i dalje primaju tranzicijsku naknadu, pa čak i Jacek Dominik i Ferdinand Feroci koji su to pravo ostvarili nakon samo tri i pol mjeseca mandata.

Prema propisima, svatko od njih ima pravo na tranzicijske iznose od 40 do 60 posto plaće, a ako plaća na novom zaposlenju bude manja od iznosa propisane naknade, od EK dobivaju samo ostatak. Primjerice, ako bi Cioloș trebao primati tranzicijskih deset tisuća eura mjesečno, a premijerska plaća mu iznosi tri tisuće eura, od EK dobije preostalih sedam.

Barrosovi ljudi

Riječ je o ljudima iz tzv. druge Barrosove komisije koji su s radom prestali 2014. godine, a upravo je njezin predsjednik José Manuel Barroso prvi izazvao lavinu napada nakon što je prihvatio posao u Goldman Sachsu, američkoj banci koja je imala kontroverznu ulogu u stvaranju grčke dužničke krize tijekom njegova mandata. Prije toga je otkriveno da je nizozemska povjerenica Neelie Kroes imala off-shore tvrtku na Bahamima prije i tijekom svog mandata, što nije prijavila. Danas prima plaće kao savjetnica u Bank of America i Uberu.

Otkriće Die Zeita novi je udarac za institucije EU koje su uoči referenduma o Brexitu bile pod sustavnim udarom britanskih medija i političara, ali i drugih euroskeptika zbog glomaznog birokratskog aparata, plaća i silnih povlastica eurokrata. Izračunato je da svaki peti zaposlenik institucija EU godišnje zaradi više od njihova tadašnjeg premijera Davida Camerona. EU u svojim institucijama zapošljava 55 tisuća ljudi, od kojih Komisija oko 33 tisuće, a Parlament oko 7,5 tisuća. Raspon plaća im je od 2400 do 18 tisuća eura bruto, a većina prima i dodatak od 16 posto za život izvan domovine. Povjerenici EK, njih 28, u tom su sustavu na vrhu. Povjerenici poput našeg Nevena Mimice primaju osnovnu bruto plaću od 20.665 eura, expat dodatak od 16 posto, zatim bonuse za reprezentaciju, stanarinu, dnevnice i dodatke za djecu. Na početku mandata prime i dvije ekstra plaće, osigurana im je mirovina nakon 65. godine, a primaju i famoznu tranzicijsku naknadu još dvije godine. Ne plaćaju porez u svojoj matičnoj državi, nego niži europski, uglavnom u rangu od 12 do 25 posto. Kad se sve zbroji, povjerenik poput Nevena Mimice mjesečno neto zaradi oko 18 tisuća eura.

Parlamentarci, posebno hrvatski, zarađuju skromnije. Od osam tisuća eura mjesečno, 1800 pojede im europski porez, a 2500 hrvatski, pa im ostane oko 27.700 kuna neto mjesečno, a za svaki dan proveden u Bruxellesu dobiju 300 eura dnevnice. Mjesečno svaki od njih dobije oko 21 tisuću eura bruto za troškove ureda pa tako, objašnjava europarlamentarka Dubravka Šuica, može zaposliti tri Belgijca i dva-tri Hrvata. Mimica pak, prema pisanju medija, u svom uredu zapošljava 33 Hrvata.

Sustav nagrađivanja

- Mi svoju plaću zaradimo. Puno se priča o plaćama, ali mi na njih plaćamo 18 posto poreza Belgiji, a 22 posto Hrvatskoj, a od famoznih dnevnica nakon putovanja i smještaja ne ostane ništa - smatra Šuica. Dodaje da u EP-u postoji sustav nagrađivanja aktivnosti, ali i kažnjavanja nerada, što bi se trebalo primijeniti i kod nas. Primjerice, ako se zastupnik ne pojavi na izglasavanju zakona, odmah mu se skida 20 posto s plaće, a ako se netko ne pojavi na sjednici svoga matičnog odbora, ističe europarlamentarac Davor Škrlec, taj dan ne može dobiti dnevnicu.

Kako komentiraju “zlatni padobran” povjerenika?

- Riječ je o sustavu koji računa na osobnu etiku povjerenika. Nisu oni jedini. Znam da ljudi koje zapošljavaju zastupnici u EP-u također imaju u ugovoru ugrađeno šest dodatnih mjeseci naknade. Suci su ti koji u EU imaju najviše plaće i sve ostale prilagođene su njima. Tektonskih promjena neće biti sve do 2020. jer je petogodišnji budžet EU donesen prije dvije godine i trenutačno se mogu izvoditi samo manje korekcije za pojedine godine - kaže Škrlec.