MINUTA OKO SVIJETA

Za što zapravo glasamo na izborima u nedjelju i što to točno peče Orbána i radikalnu desnicu?

Europski parlament ima zadatak, izmeđuostalog, skrbiti da se vrijednosti, na koje su sve članice pristale - provode

Viktor Orban i Ursula von der Leyen

 Ludovic Marin/afp/profimedia/Ludovic Marin/afp/profimedia

EU je nastala nakon Drugog svjetskog rata s idejom da u Europi više ne bude rata. Jedna od ideja vodilja bila je standardizacija ekonomija i trgovine kako ne bi dolazilo do disbalansa pa je počela kao Europska zajednica za ugljen i čelik, a mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije tumači: “Ugovor o Zajednici predvidio je zajedničko tržište za ugljen i čelik kao i za sve sirovine koje ulaze u proizvodnju čelika. Zajedničko tržište ostvaruje se ukidanjem carinskih barijera i kvantitativnih ograničenja, uravnoteženjem proizvodnje i prometa te ukidanjem svih restriktivnih postupaka, propisivanjem pravila konkurencije i zajedničkom politikom investiranja, racionalizacije i specijalizacije potrošnje.” Cilj je bio da dvije ključne europske sile, Francuska i Njemačka, odustanu od nadmetanja koje se prečesto pretvaralo u ratni sukob.

Osnivači EU nisu razmišljali o federaciji, to se javlja kasnije, osobno sam snažni zagovornik federalizacije EU, zemalja koje to žele kako bi ojačale međusobne veze. Nisu sve članice EU dionici europodručja pa naša Unija i dalje funkcionira, uz euro sve bolje. Oci osnivači su vidjeli novu zajednicu posebnim međunarodnim entitetom koji bi olakšavao trgovinu i sve oblike suradnje što se zrcali u četiri temeljne slobode: kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Tomu se već dodaje znanje. U tom se aspektu razvijaju nadnacionalne strukture zadužene da se dogovori, koje su postigle države članice, provode i da ih se svi pridržavaju.

U srži naše Unije i dalje su nacionalne države, najmoćnije tijelo je Vijeće EU u kojem sjede šefice i šefovi država i vlada članica.

Kad glasamo za Sabor biramo zakonodavno tijelo koje će određivati politiku naše zemlje te formirati vladu čiji je zadatak, djelujući unutar EU, osiguravati zaštitu hrvatskih interesa na razini Unije, jamčiti da nam sklopljeni dogovori neće štetiti nego nam ići u korist. Vlada će se baviti i nizom pitanja kojima se ne bavi EU, primjerice našim bilateralnim odnosima s državama nečlanicama.

Kad glasamo za Europski parlament biramo zakonodavno tijelo koje će, temeljem unutarnjeg odnosa snaga, moći paneuropskih političkih skupina na osnovi izbornih rezultata, uspostaviti tijela EU čiji je zadatak, djelujući u suradnji s nacionalnim vladama, utvrđivati pravila koja će ići na korist cijelog bloka, braniti blok od vanjskih pritisaka, širiti globalni utjecaj bloka i skrbiti da vrijednosti, na koje smo sve članice pristale potpisivanjem Ugovora EU, zemlje i provode. Ovo potonje jako smeta korifeje iliberalne demokracije poput mađarskog premijera Viktora Orbána i stranke radikalne desnice i ljevice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2024 14:20