QUAD

Zaboravite Francusku i AUKUS, Biden povlači potez ključan za američku vanjsku politiku!

Priča o QUAD-u počela je 2007. kada je predloženo osnivanje jedne takve organizacije, ali ideja je bila na čekanju čitavo desetljeće
 Brendan Smialowski

U sjeni previranja oko AUKUS-a i francuskih nuklearnih podmornica događa se jedan od najvažnijih trenutaka za budućnost američkog utjecaja u Aziji. Američki predsjednik Joe Biden u petak u Washingtonu održava prvi sastanak Kvadritelarnog sigurnosnog dijaloga, poznatijeg i kao QUAD. Riječ je o neformalnoj strateškoj grupi koja uključuje SAD, Australiju, Japan i Indiju, zemlje koje imaju zajednički interes nositi se s jačanjem Kine u Aziji. Točnije, obuzdati Kinu, što je jedan od ključnih strateških ciljeva SAD-a.

Kako javlja CNN, Biden u Washingtonu prima japanskog premijerija Yoshihida Suga, indijskog lidera Narendru Modija i australskog Scotta Morissona, a prema informacijama iz Bijele Kuće, tema razgovora bit će "promocija slobodnog i otvorenog Indo-pacifika"

Sastanak se održava u vrijeme velikih promjena američke politike prema Aziji. Bidenova administracija povlači poteze kako bi ojačala svoje diplomatske veze na tom području, Japan je vrlo zabrinut oko jačanja kineske vojne moći, a australsko sudjelovanje u vojnom paktu AUKUS sa SAD-om i Velikom Britanijom također se gleda u svjetlu ojačavanja Zapada radi smanjenja utjecaja Kine u tom dijelu svijeta.

Sljedeći postupci skupine unutar QUAD-a izuzetno su važni. Australski analitičar Malcolm Davis s Instituta za strateške politike objašnjava kako je QUAD, koji je nastao u vrijeme administracije Georgea W. Busha, od gotovo beznačajnog političko-ekonomskog foruma prerastao u velikog "igrača" po pitanju Azije.

- QUAD nije azijski NATO, ali...Može se reći da ide u smjeru zajedničkog pristupa sigurnosti regije - kaže Davis.

Priča o QUAD-u počela je 2007. kada je predloženo osnivanje jedne takve organizacije, ali ideja je bila na čekanju čitavo desetljeće, sve dok je u život nije vratio bivši predsjednik SAD-a Donald Trump i to u trenutku kada je bilo sve jasnije da Kina postaje ekonomska i vojna supersila. U travnju prošle godine zaoštrili su se, pak, odnosi između Kine i Australije koja je tražila istragu o ishodištu pandemije. Peking je odgovorio restrikcijama za uvoz robe iz Australije. U međuvremenu, dodatno su narušeni odnosi Kine i SAD-a, a i Bidenova administracija nastavila je Trumpovu politiku prema Kini, gledajući ju kao geopolitičku i ekonomsku opasnost.

Australci su s oduševljenjem dočekali Bidenove stavove te su se pridružili vojnom paktu AUKUS u kojem će tri nacije razmjenjivati vojne informacije i tehnologiju s ciljem obrane i bolje suradnje. Japan je također pozdravio veće uključenje SAD-a u regiji. U rano vrijeme vladavine Xi Jinpinga u Kini, Japan je pokušao zatopliti odnose s tom zemljom, no čini se kako im je sve više dosta njihove politike, piše CNN.

CNN ističe kako je prošlog listopada japanski ministar obrane Nobuo Kishi dao neobično snažan intervju rekavši kako će Japan "rezolutno braniti" svoj teritorij na Istočnom kineskom moru.

Bonnie Glaser, ravnatelj azijskog programa u Fondu German Marshall, rekao je da je Indija trenutno najoprezniji član QUAD grupacije, kao i da će stavovi službenog Delhija uvelike utjecati na to kako će se oni dalje postaviti prema Kini. Podsjeća na prošlogodišnji incident na indijsko-kineskoj granici u kojem je smrtno stradalo najmanje 20 indijskih vojnika.

Prema nekim izvorima, Indija se vojno približava SAD-u, kroz nabavku novih oružja, tehnologije i znanja te vojne vježbe.

Dio suradnje uključuje napredne tehnologije praćenja i ciljanja mete.

Glaser ističe kako je glavni faktor za ovakvo okupljanje velikih zemalja kinesko ponašanje.

- Što će Kina više postajati prijetnja drugim zemljama, njihovim interesima i ekonomiji, sve više zemalja će se htjeti obraniti - ističe.

Jedna od važnijih tema današnjeg sastanka bit će svakako pitanje Tajvana. Proteklih godina Peking je poduzimao vojne akcije uokolo otoka koji je već sedam desetljeća neovisan o Kini, barem na papiru. No, kineske vlasti smatraju Tajvan, na kojem živi oko 24 milijuna ljudi, neodvojivim dijelom kineskog teritorija, iako na otoku nemaju nikakvu kontrolu. Xija se moglo čuti kako Peking "ne može isključiti" upotrebu sile kako bi Tajvan pripojio Kini.

Trump, a sada i Biden, ojačavaju veze s Tajvanom proteklih godina. Australija se pridružila tim naporima, a japanske vlasti također su poručile da će ujediniti snage sa SAD-om kako bi se spriječila bilo kakva invazija na otok.

QUAD je ranije ove godine poslao priopćenje u kojem upozorava na važnost mira i sigurnosti u tom području.

Glaser vjeruje kako je ta izjava bila uvertira u sastanak lidera grupe, a posebno važnim smatra što se u priču intenzivno uključila Indija.

- Mislim da će ovo biti otrježnjenje za Kinu. Dosad su slušali upozorenja Australije i Japana, ali nikada iz Indije - ističe analitičar.

Ben Scott sa Lowy Institute u Sidneyu kaže kako bi ujedinjeni QUAD mogao pomoći spriječiti agresiju Kine prema Tajvanu. No, upozorava i da tu treba biti vrlo oprezan.

- Uvijek postoji rizik od toga da se ode korak predaleko i uđe u sferu provokacije - kaže. Dodaje kako sastanak grupe dolazi u vrijeme kada Americi to sjajno odgovara, kako bi pokazala kohezivnu politiku prema Aziji. Dok je AUKUS sporazum doživljen kao "anglosferski", QUAD uključuje i Japan te Indiju, što šalje dodatnu poruku, piše CNN.

AUKUS je izazvao dosta prijepora. Indonezija je poručila da su duboko zabrinuti, a Malezija da bi taj sporazum mogao isprovocirati druge sile da postanu agresivnije. Scott kaže kako je SAD kroz suradnju s Japanom i Indijom pokazao diverzificiranu ekonomsku i političku kooperaciju koja nije zasnovana samo na vojnoj snazi. Peking se ne slaže s tim, vjeruju da je QUAD kao i AUKUS primjer kako Washington želi ojačati svoju vojnu prijetnju prema Aziji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 12:39