Vlada Kraljevine Švedske blokirala je u studenom ove godine izgradnju 13 plutajućih vjetroelektrana u Baltičkom moru zbog straha da će ometati njezine obrambene radare, piše DefenseNews. Naime, vjetroelektrane mogu ometati radarske signale te smanjiti kvalitetu slike neba. Mogu čak dovesti do toga da neki dijelovi neba postanu potpuno nevidljivi.
Ministar obrane Švedske Pål Jonson rekao je da bi prisutnost vjetroelektrana vrijeme za reakciju na raketni napad mogla sa 120 sekundi smanjiti na 60. Na društvenoj mreži X objavio je i shematske prikaze koji ilustriraju kako vjetroelektrane bacaju "sjene" koje smanjuju vidljivost neba.
Ova je odluka još jedan primjer utjecaja ruskog invazije na Ukrajinu i brige za nacionalnu sigurnost na političke odluke koje su prije tog napada bile u domeni civilnog.
Stručnjaci su portalu DefenseNews rekli da se zna da vjetroelektrane ometaju radare, a neki su rekli da ih brine to što se gradi sve više i više vjetroelektrana. Ako se ne poduzmu prikladne mjere, situacija bi mogla postati još gora. Nadzor neba, prognoza vremena, domovinska sigurnost i obrambeni zadaci trpe ako se ometaju radari, rekao je glasnogovornik Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država DefenseNewsu. Istovremeno, dodao je da velika većina vjetroelektrana ne smeta radarima.
DefenseNews navodi da vjetroturbine, a posebice velike grupe istih, radarske sustave mogu ometati na više načina. Mogu se pojaviti na ekranima rada jer odbijaju elektromagnetske valove na koje se radari temelje. Radaristima posao otežavaju i zato što se njihove elise vrte (370 km/h), a one okreću oko svoje osi. Stručnjaci su DefenseNewsu rekli da su premazi za apsorpciju valova skupi, a da gašenje turbina kako bi se oni nanijeli mogu skupo koštati njihove vlasnike.
Benjamin Karlson, voditelj programa za ublažavanje radarskih smetnji vjetroturbina u istraživačkom laboratoriju Sandija, jednom od tri laboratorija Nacionalne administracije za nuklearnu sigurnost SAD-a, savezne agencije koja djeluje u sklopu Ministarstva energetike SAD-a, rekao je da ne zna da je ijedan prijedlog za izgradnju vjetroelektrane naprosto odbijen. S druge strane, dodao je da se pozicije i površine vjetroelektrana nerijetko modificiraju kako bi se doskočilo potencijalnim problemima.
Ministar obrane Švedske Pål Jonson rekao je i da vjetroelektrane mogu smanjiti količinu obavještajnih podataka koji se u određenim trenucima i određenim situacijama mogu prikupiti te da mogu ometati senzore za detekciju podmornica. Dodao je da izgradnja tih 13 vjetroelektrana ne može odobriti jer bi imale "neprihvatljive posljedice za švedsku sigurnost".
Istovremeno, vjetroelektrane omogućavaju prelazak s "prljave" energije na "čistu". Europa je prije od Rusije nabavljala velike količine energije, odnosno nafte i plina. To se promijenilo nakon što je Vladimir Putin krajem veljače 2022. naredio invaziju na Ukrajinu. Rusija je ovisnost Europe o svojoj energiji koristila u pregovorima i kao oružje u hibridnim sukobima. Europa je nakon ruskog napada na Ukrajinu požurila s tzv. zelenom tranzicijom kako bi se odvikla od ruske energije.
Švedska energetska agencija rekla je da Švedska ima stabilan priliv struje, ali da će cijena te struje narasti zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Iako je blokirala izgradnju 13 vjetroelektrana u Baltiku, DefenseNews navodi da je Vlada Kraljevine Švedske odobrila gradnju vjetroelektrane "Poseidon" nedaleko od njezine zapadne obale - one koja je okrenuta prema Sjevernoatlantskom savezu. Poseidon će sadržavati možda čak i 81 vjetroturbinu i godišnje proizvoditi 5,5 teravatsati energije.
Švedska se vlada obvezala da će u idućih 20 godina udvostručiti svoju godišnju proizvodnju struje. Očekuje se da će dio te struje proizvoditi i nuklearne elektrane. Kritičari vlade kažu da će potražnja jako brzo porasti te da elektrane neće na vrijeme proraditi kako bi namirile potrebe za strujom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....