Zagrebački ured europskog tužiteljstva zbog obima posla u Hrvatskoj dobiva pojačanje

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u svom prvom godišnjem izvješću je objavio rezultate rada u prvih sedam mjeseci svoje operativne aktivnosti, od početka djelovanja 1. lipnja do 31. prosinca 2021. godine.

Laura Kövesi, europska glavna tužiteljica, među ostalim je izjavila: "Europski ne može značiti slab! EPPO je vrlo moćan alat za zaštitu rashoda, kao i prihoda proračuna EU putem instrumenata kaznenog prava. Ugrađen u nacionalna pravosuđa 22 države članice, EPPO je na prvoj liniji obrane vladavine prava u EU".

Prema objavljenim podacima, EPPO je tijekom posljednjih sedam mjeseci prošle godine obradio ukupno 2832 kaznene prijave. Otvoreno je 576 istraga, od čega je 515 aktivno, a u kojima je obuhvaćena šteta za financijske interese EU u iznosu od čak 5,4 milijardi eura. Zaplijenjeno je 147,3 milijuna eura ukupno, što je, kako se ističe, tri puta više od proračuna EPPO-a za 2021. godinu.

Od 576 istraga otvorenih 2021., 298 su bili novi predmeti koje je pokrenuo EPPO, a 278 su bili tzv. zaostali predmeti koje su prijavila nacionalna tijela država članica, a preuzeo ih je EPPO.

Najčešće vrste kaznenih djela na štetu proračuna EU povezane su s prevarama koje se odnose na nabavu - "korištenje ili predstavljanje lažnih, netočnih ili nepotpunih izjava ili dokumenata, uobičajenih u poljoprivrednim subvencijama" (31,8 posto). Slijede sa 17,6 posto prijevare s PDV-om, kao što su tzv. kružne prijevare i prijevare preko tzv. nestajućih trgovaca.

Oko 13,4 posto kaznenih djela odnosi se na prijevare s carinama i antidampinškim pristojbama, a 11,2 posto odnosi se na prijevare vezane uz troškove nabave, a na korumpiranost javnih službenika otpada četiri posto slučajeva.

Kad je riječ o Hrvatskoj, EPPO je do kraja prošle godine imao osam aktivnih istraga s inkriminiranom štetom od ukupno 30,6 milijuna kuna.

U izvješću se navodi i da u središnjem uredu EPPO-a u Luksemburgu rade 122 djelatnika te da je imenovano ukupno 95 europskih delegiranih tužitelja koji rade u 35 ureda EPPO-a u 22 države članice.

A zbog velikog obima posla, hrvatski ured EPPO-a u Zagrebu uskoro bi trebao dobiti "pojačanje". Državno odvjetništvo (DORH) objavilo je javni poziv za još dva delegirana europska tužitelja, čime bi se broj tužitelja u hrvatskom odjelu Ureda europskog javnog tužitelja trebao popeti na četiri. Do sada, naime, u novoosnovanom hrvatskom odjelu, uz Tamaru Laptoš kao hrvatsku europsku tužiteljicu u središnjem uredu EPPO-a u Luksemburgu, rade još dvoje tužitelja, zamjenica glavne državne odvjetnice Sani Ljubičić i zamjenik ravnateljice Uskoka Tomislav Kamber.

Premda je prvom sistematizacijom bilo predviđeno da hrvatski EPPO ima četiri tužitelja, kada se u lipnju 2021. ustrojavao ured u Hrvatskoj, ipak je zaključeno da će dvoje tužitelja "za početak" biti dovoljno. Međutim, nakon skoro godinu dana rada, preuzimanja nekoliko istraga od Uskoka, otvaranja dviju vlastitih istraga, te pogotovo provođenja niza aktivnih izvida zbog sumnje na zloporabe pri dodjelama sredstava iz fondova EU, po svemu sudeći zaključeno je da zagrebački ured treba hitno ojačati.

Natječaj za delegirane europske tužitelje u hrvatskom uredu raspisuje DORH, iz čijih redova ti tužitelji i dolaze, a nakon što je natječaj bio otvoren 15 dana, od 7. ožujka, sada je zaključen. Premda informacije o broju kandidata i njihove identitete nitko ne želi komentirati, neslužbeno doznajemo da se na natječaj javilo više kandidata, a većina njih navodno dolazi iz Uskoka, što je s obzirom na prirodu posla EPPO-a i logično. Da bi se netko prijavio na natječaj za delegiranog europskoga tužitelja, mora biti tužitelj u sustavu hrvatskog Državnog odvjetništva s minimalno 8 godina tužiteljskog iskustva. Treba imati iskustva u međunarodnom kaznenom pravu i iskustva na predmetima iz područja gospodarskoga kriminaliteta visoke složenosti.

Nakon zaključivanja natječaja odnosno prikupljanja prijava, slijedi selekcijski postupak u kojemu DORH utvrđuje tko ispunjava uvjete. Nakon toga se kandidati koji ispunjavaju uvjete pozivaju na razgovor, koji je neka vrsta usmenog ispita, na kojemu sudjeluju glavna državna odvjetnica, šef kaznenog odjela DORH-a i ravnateljica Uskoka. Nakon što se održe razgovori, DORH zakazuje kolegij na kojemu se uz glavnu državnu odvjetnicu i njezini zamjenici, i to kako oni iz kaznenog odjela tako i oni iz građanskoga. Svi oni zatim glasaju za kandidate te se sastavlja rang-lista kandidata prema dobivenom broju glasova. Konačni prijedlog na osnovi te liste donosi glavna državna odvjetnica odnosno sukladno traženom broju mjesta predlaže kandidate, te obično i nekoliko zamjena za te kandidate. Taj se prijedlog zatim preko Ministarstva pravosuđa upućuje u sjedište EPPO-a u Luksemburg, gdje o predloženim kandidatima odlučuje kolegij EPPO-a, koji čine predsjednica Laura Codruţa Kövesi i svi šefovi nacionalnih ureda zemalja u kojima djeluje EPPO. Ako kolegij prihvati kandidata, imenuje ga se na dužnost na razdoblje od pet godina.

Od svog osnivanja u lipnju prošle godine, hrvatski EPPO je pokrenuo tri veće istrage. Prvo je riječ o dvama predmetima koji su od Uskoka preuzeti iz tzv. afere Janaf, premda zapravo s Janafom nemaju veze. Naime, riječ je o postupcima koje je Uskok pokrenuo protiv poduzetnika Kreše Peteka zbog sumnji na namještanje natječaja za dobivanje poslova oko pročišćivača u Velikoj Gorici, za što je osumnjičen i bivši velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić, te namještanju poslova s gradonačelnikom Nove Gradiške Vinkom Grgićem oko izgradnje solarne elektrane. Riječ je o dijelovima spisa iz tzv. afere Janaf u kojima je zaključeno da su oštećeni europski fondovi. Nakon toga je EPPO samostalno proširio istragu protiv Peteka i Grgića za slučaj izgradnje reciklažnog dvorišta u Novoj Gradiški. EPPO je samostalno otvorio i istragu protiv bivše ministrice europskih fondova (MRRFEU) Gabrijele Žalac te ravantelja SAFU-a Tomislava Petrica zbog nabave softvera za MRRFEU.