Zapad gubi živce zbog Ukrajinaca: ‘Ljudi, trošite projektile od 150.000$ na jeftine dronove...‘

S ratom u Ukrajini u Europu se vratio klasičan topnički i tenkovski rat, koji se po NATO-ovoj procjeni više tu nije mogao dogoditi, pa su posvuda bile smanjene zalihe oružja. Dok obje strane ispaljuju oružje i streljivo tempom kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata, opskrba naoružanjem mogla bi se pokazati odlučujućom za ukrajinsku obranu, upozorava New York Times.

Prošlog ljeta tijekom ofenzive u Donbasu Ukrajinci su ispalijivali po 6000 do 7000 granata dnevno, a rusi 40.000 do 50.000. Količina je golema zna li se da u mjesec dana SAD uspije proizvesti 15.000 granata.

Zapanjujuće je koliko se koristi topništvo, kažu dužnosnici NATO-a. U Afganistanu su snage NATO-a ispaljivale 300 granata dnevno i nisu se morale puno brinuti oko protuzračne obrane. Ali, Ukrajina ispaljuje tisuće granata dnevno i očajnički traži od Zapada sustave protuzračne obrane od ruskih projektila i bespilotnih letjelica iranske proizvodnje.

Jedan dan u Ukrajini je kao mjesec ili više u Afganistanu, kaže Camille Grand, stručnjakinja za obranu i donedavna pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. Zato saveznici grozničavo traže oružje i streljivo iz sovjetske ere, uključujući rakete protuzračne obrane S-300, tenkove T-72 i posebno artiljerijske granate sovjetskog kalibra. Pokušavaju kupiti streljivo iz zemalja poput Južne Koreje, a raspravlja se i o ulaganju NATO-a u stare tvornice u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj kako bi se ponovno pokrenula proizvodnja granata sovjetskog kalibra 152 i 122 milimetra.

Zemlje NATO-a opskrbile su Ukrajinu nekim naprednim zapadnim topništvom koje koristi granate od 155 mm prema NATO-ovim standardima. Ali NATO-ovi sustavi rijetko su certificirani za korištenje granata proizvedenih u drugim zemljama, što je način na koji proizvođači oružja mogu osigurati dodatnu zaradu. Najveći je problem s granatama od 155 mm, ističe NYT: američka vojska ima ih još malo na skladištu, a četiri do pet godina trebalo bi da profunkcionira nova proizvodnja.

Ukupno su zemlje NATO-a za Ukrajinu do sada osigurale oružja u vrijednosti od oko 40 milijardi dolara, što je otprilike veličina francuskog godišnjeg vojnog proračuna. Francuzi su stvorili fond od 200 milijuna eura za kupnju oružja proizvedenog u Francuskoj. Dali su Ukrajincima najmanje 18 modernih haubica Caesar - oko 20 posto svojeg postojećeg topništva - i oklijevaju dati više. Europska unija odobrila je 3,1 milijardu eura za odštetu državama članicama za ono što daju Ukrajini, ali već je 90 posto iznosa potrošeno, navodi NYT.

Amerikanci guraju Francusku, Njemačku, Italiju i Nizozemsku da šalju više u Ukrajinu. No, Njemačka i Francuska, kao i SAD, žele kontrolirati oružje koje Ukrajina dobiva kako bi spriječile eskalaciju i izravne napade na Rusiju. Mark F. Cancian, bivši strateg Bijele kuće za oružje, kaže da Ukrajinci neuspješno traže od Zapada dalekometne projektile zemlja-zemlja ATACMS koji bi mogli pogoditi Rusiju i Krim, zapadne borbene zrakoplove, moderne zapadne tenkove i puno napredniju protuzračnu obranu.

No, službeno američki dužnosnici negiraju da postoji problem i ističu da imaju sve što im je potrebno da nastave opskrbljivati ​​Ukrajinu. "Predani smo pružanju Ukrajini onoga što joj je potrebno na bojnom polju", izjavila je Sabrina Singh, zamjenica glasnogovornika Pentagona, nakon što je najavila više raketa Stinger za Ukrajinu.

Washington razmatra jeftinije alternative, poput toga da u Ukrajinu umjesto skupih Javelina šalje protutenkovske TOW projektile kojih ima u izobilju, kao i Hawk projektile zemlja-zrak umjesto novijih verzija. Ali dužnosnici sve više pritišću ukrajinsku vojsku da se ponaša racionalnije, a ne da, na primjer, ispaljuje projektil koji košta 150.000 dolara na dron koji stoji 20.000 dolara.