Zapad traži ostatke sovjetskog oružja za Kijev, ‘zlatna koka‘ krije se na Mediteranu: ‘Imaju sve‘

Ukrajinske trupe troše oružje brže nego što im ga saveznici mogu nabaviti, pa su njihove zalihe oružja sovjetskog tipa, kojeg ukrajinski vojnici većinom znaju koristiti, na opasno niskoj razini. Ukrajina treba oružje više nego ikad prije. No i globalne zalihe ruskog oružja su pri kraju, upozorava New York Times, pa je u pravo vrijeme došlo ukidanje američkog embarga na izvoz oružja na Cipar.

SAD pretražuje svijet u potrazi za oružjem ruskog tipa koje bi poslali Ukrajini. Državni tajnik Anthony Blinken obišao je Kambodžu, Demokratsku Republiku Kongo, Ruandu, Meksiko, Kolumbiju i Peru, tražeći da i oni šalju svoje zalihe u Ukrajinu. Imali su ponešto uspjeha: Finska je dugo oklijevala, ali sada šalje Ukrajini oružje sovjetskog tipa, uključujući streljivo kompatibilno s jurišnom puškom AK-47. Južna Koreja isporučuje balističke prsluke, kacige i medicinsku opremu.

Poljska ne da više

Cipar je bio pod američkim embargom na oružje 35 godina, nakon sukoba koji je otok ostavio podijeljen na grčki i turski dio, pa je oružje nabavljao u SSSR-u i zatim u Rusiji. Imaju najmanje 10 raketnih sustava Tor i Buk koji mogu oboriti ruske zrakoplove, bespilotne letjelice i krstareće rakete, piše NYT. Ukidanje embarga Cipar bi mogao iskoristiti za modernizaciju vojske. Američki dužnosnici kažu da su ukidanje embarga pripremali nekoliko godina i da mu je glavni cilj bio odvući Cipar od ruskog utjecaja. Ali NYT prenosi da SAD sada vide Cipar kao potencijalni izvor oružja za Ukrajinu.

Od veljače je Ukrajina dobila puno oružja sovjetskog tipa iz novih članica NATO-a: tenkove i topničko streljivo iz Češke, haubice iz Estonije, helikoptere iz Latvije i Slovačka, a amfibijska borbena vozila i tisuće raketa Grad kalibra 122 mm iz Poljske. Poljska je četvrta po vojnoj pomoći Ukrajine, nakon SAD-a, Velike Britanije i EU. Još imaju oružja sovjetskog tipa, no ne mogu sve to poslati Ukrajini, da ne riskiraju vlastitu obranu. Tako razmišljaju i druge istočnoeuropske zemlje, piše NYT.

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, rekao je u utorak da će od ministara obrane zemalja članica tražiti da odluče kako je najbolje brzo popuniti vojne zalihe, a da se Ukrajinu i dalje opskrbljuje oružjem - ne samo sustavima protuzračne obrane, rekao je, nego i topništvom, tenkovima i streljivom.

Zaklada za obranu demokracija, think-tank iz Washingtona, identificirala je 23 zemlje nečlanice NATO-a koje imaju više od 6300 komada oružanih sustava i municije ruskog standarda, a pritom su osudili rusku invaziju na Ukrajinu.

Iznimna potražnja

Cipar raspolaže raketnim bacačima ruske proizvodnje, projektilima zemlja-zrak, helikopterima, tenkovima i oklopnim vozilima, što bi moglo biti dragocjeno za podršku Ukrajincima u protuofenzivama, ističe Bradley Bowman, bivši časnik američke vojske i vojni analitičar. U potrazi za oružjem "moramo pogledati ispod svakog kamena", kaže Bowman. On predlaže da zapadne zemlje pošalju Cipru modernije oružje zapadne proizvodnje, u zamjenu za sovjetsko i rusko koje bi poslali Ukrajini.

Ciparska vlada jasno je dala do znanja da želi obnoviti vojne snage, što bi moglo naljutiti Tursku i obnoviti utrku u naoružanju u još uvijek neriješenom sukobu. Unatoč tome, 1. listopada Bidenova je administracija službeno ukinula embargo, dopuštajući Cipru da kupuje američko oružje. Cipar bi "bio spreman razmotriti" prebacivanje dijela svog oružja i streljiva u Ukrajinu ako bi bili "zamijenjeni drugom opremom jednake snage i sposobnosti", rekao je glasnogovornik vlade Marios Pelekanos za NYT.

Zbog rata u Ukrajini, piše list, trgovci i proizvođači oružja u SAD i Europi već imaju problema odgovoriti na naglo poraslu potražnju, što bi moglo potrajati godinama.