Zapad udario na Putina tamo gdje najviše boli: ‘Pojavio se prvi znak da problemi počinju...‘

Ograničenje cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu koje su dogovorile zemlje članice skupine G7 i EU-a, neće biti dovoljno da se Kremlju oduzme velik dio prihoda iduće godine. Ekonomisti tvrde da, čak i ako bi došlo do pada proizvodnje sirove nafte, ruski čelnik Vladimir Putin imao bi dovoljno novca za ratovanje, barem za sada, piše Bloomberg.

- Gornja granica od 60 dolara po barelu izgleda velikodušno. To je blizu razine koju je tržište procijenilo za 2023. godinu i razine predložene u ruskom proračunu, rekla je ekonomistica Renaissance Capitala Sofya Donets.

Europski dužnosnici pohvalili su gornju granicu, koja je dogovorena prošloga tjedna nakon višemjesečnih pregovora između SAD-a i saveznika, kao metoda za financijsko iscrpljivanje ruskog ratnog stroja.

Zapravo, vodilo se računa o tome da se ograničenjem ne natjera režim u Moskvi na značajno smanjenje proizvodnje, što bi pak moglo dovesti do povećanja cijena na svjetskom tržištu.

Rusija zasad nije odgovorila na određivanje gornje granice, ali ruski najviši dužnosnici kažu kako planiraju nastaviti preusmjeravati tokove plina i nafte u zemlje poput Kine i Indije koje ne prihvaćaju ograničenje cijena.

Proračunski manjak pokriven s lakoćom

Čak i bez gornje granice za naftu i plin, a zajedno s ograničenjima zbog nametnutih sankcija, Kremlj je očekivao pad poreznih prihoda u iznosu od gotovo 25% od nafte i plina, u skladu s padom proizvodnje i cijena.

Čak i uz povećanu potrošnju zbog rata, Rusija je uspjela s lakoćom pokriti proračunski manjak koristeći fond nacionalnog bogatstva i zadužujući se na domaćem tržištu obveznica, gdje sankcije ulagačima ne ostavljaju puno alternative.

Pad cijene nafte za 10 dolara mogao bi značiti pad u prihodima za 16 milijardi dolara (1 bilijun rubalja), ocjenjuje ekonomistica Finama Olga Belenkaja.

U stvarnosti, razlika je manja, budući da cijena u proračunu uključuje troškove poput trošarine i osiguranja, koji se ne računaju u cijenu.

Zapravo, ako dogovoreno ograničenje cijena smanji zaradu od izvoza iduće godine, to bi moglo rezultirati oslabljenom rubljom iduće godine, što bi pružilo dodatni poticaj proračunu. Budući da porezi na energiju dolaze uglavnom u dolarima ili eurima, njihova vrijednost u rubljama, što je Kremlju važno, raste kada ruska valuta slabi.

Natalia Lavrova iz financijske skupine BCS rekla je da bi učinak mogao biti dovoljan da omogući vladi da ispuni ciljeve u uvjetima smanjenja prihoda od energije za sljedeću godinu, čak i ako gornja granica zadrži cijene ispod 70 dolara u proračunu.

Jedna stvar je sigurna - udar na izvoz energenata na rusko najveće tržište za Kremlj predstavlja najbolniju točku.

Aktualna prognoza ruske vlade o padu proizvodnje nafte od gotovo 9% iduće godine, značit će oko 1 do 1,4 bilijuna rubalja (22 milijarde dolara) izgubljenog prihoda, ocjenjuje Bloomberg.

Niže cijene diktirane sankcijama i drugim ograničenjima na izvoz mogle bi smanjiti prihod Kremlja za dodatnih 500 milijardi rubalja (gotovo 8 milijardi dolara).

Fiskalni pritisak će rasti

- Sve u svemu, BDP će pasti 1%. Vjerujemo da će manjak prihoda pritisnuti vladu na fiskalnu štednju. To bi dovelo do jačeg pada BDP-a od 3%, ocjenjuje ruski ekononist Aleksandar Isakov.

Rusija je ušla u rat s jakim financijskim zaleđem pripremajući se godinama za sankcije koje bi donijela ratna agresija. No, očekuje se da će deficit ove godine dosegnuti 3,7 bruto domaćeg proizvoda, najveći nakon dosegnutog vrhunca za vrijeme pandemije 2020. godine.

Kremlj je nametnuo Gazpromu jednokratno povećanje poreza kako bi nadoknadio pad prihoda ove godine, budući da je energetski gigant imao koristi od naglog porasta cijena, iako je obujam izvoza pao usred rata. No, naftni sektor ostaje najveći izvor prihoda.

Kremlj je dosad bio u mogućnosti pokriti širi deficit bez većih problema, koristeći fond nacionalnog bogatstva i većim zaduživanjem na domaćem tržištu, gdje su lokalni ulagači vidjeli da su im alternative ograničene zbog sankcija.

Međutim, Oleg Vjugin, bivši visoki dužnosnik ministarstva financija Ruske Federacije, upozorava da će fiskalni pritisak samo rasti.

- Glavni problem ruskog proračuna je taj što žele potrošiti puno više nego što si stvarno mogu priuštiti. Činjenica da moraju zagrabiti u fond nacionalnog bogatstva kako bi pokrili deficit jasan je znak da počinju problemi - smatra Vjugin.