Zašto je Krimski most toliko važan za Rusiju? ‘Ako se uništi, bio bi to jedan od najvećih udaraca za Moskvu‘

Most u Kerčkom tjesnacu koji povezuje Rusiju s Krimom, a u 6 sati ujutro u subotu je na njemu odjeknula eksplozija i digao se golemi požar, važan je za Rusiji strateški i politički.

Dužine 19 kilometara, gotovo deset puta duži od Pelješkog mosta, najduži je europski most izgrađen nakon ruske aneksije Krima i otvoren 2018. Čak je ponosni Vladimir Putin prilikom otvorenja mosta cijelom rutom odvezao kamion.

Nakon što je jutros na mostu zabilježena eksplozija, a na snimkama objavljenima na Twitteru vidi se kako gore brojni vagoni s gorivom na željezničkom dijelu mosta, Mihjalo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, napisao je na Twitteru "Krim, most, početak", dajući do znanja da bi Ukrajina mogla stajati iz eksplozije i požara na strateški ključnom Kerčkom most. Ipak, uzrok za sada još nije poznat.

Mjesecima se iz Ukrajine nagovještavalo da im je 19 kilometara dug most, koji je Rusija izgradila nakon aneksije Krima i koristi za cestovni promet, ali i transport vojne opreme, trn u oku. "Ovaj most je ilegalni objekt, čiju dozvolu za izgradnju Ukrajina nije dala", rekao je Podolyak prije mjesec dana za New York Times. "Mora se demontirati. Nije važno kako - dobrovoljno ili ne."

New York Times tada je pisao da bi uništenje mosta bio jedan od najznačajnijih udaraca koje bi Ukrajina mogla nanijeti Moskvi jer bi presjekla jedinstvenu kopnenu rutu za dopremanje vojnih zaliha iz Rusije u svoje baze na Krimu.

"Za Ruse, Kerčki je most glavna logistička komponenta. Ako je most onesposobljen, izravne prometne veze iz Rusija bit će poremećene. Krim će biti praktički izoliran. Rusiji će za transport robe ostati samo morski put, a to će dovesti do pogoršanja i poskupljenja logistike", procjena je vojnog analitičara Dmitra Snegirjova.

Most preko Kerčkog tjesnaca povezuje poluotok Kerč na Krimu u Ukrajini s poluotokom Taman u Krasnodarskom kraju u Rusiji. Ilustracije radi, 19 kilometara dug paralelni cestovno-željeznički deset je puta duži od Pelješkog mosta, a koštao je gotovo 15 puta više, oko 300 milijardi rublja ili četiri milijarde dolara nasuprot dvije milijarde kuna. Mostom dnevno prometuje nekoliko desetaka tisuća vozila i 47 parova vlakova.

Nakon eksplozija na aerodromu Saki na Krimu u kolovozu, most je bio i brza ruta za bijeg tamošnjeg stanovništva. Taj je dan most prešlo 38.000 automobila u jednom danu.

Nakon razorne eksplozije, vozači na Krimu masovno su krenuli na benzinske postaje u strahu od nestašice goriva.

Osim vojne i prometne vrijednosti, most ima duboko simboličko značenje za Kremlj, kao pokazatelj Putinove odlučnosti da taj teritorij fizički veže za Rusiju. Zato je nakon aneksije Krima 2014., Vladimir Putin obećao fizički spojiti poluotok s Rusijom. Kada je most napokon otvoren 2018. Putin je osobno vozio kamion duž raspona od 19 kilometara. U govoru u to vrijeme, pozdravio je to "izvanredno" postignuće koje "čini Krim i legendarni Sevastopolj još jačima, a sve nas još bližima jedni drugima".