ZAŠTO KINEZI ŽELE OSVOJITI MJESEC 'Malim količinama helija 3 osigurali bismo energiju za svakog čovjeka na Zemlji'

Dok čitate ovaj tekst, srebrni robot sa satelitskom antenom umjesto glave istražuje područja na koja ljudska noga još nije kročila.

Nazvan po kućnom ljubimcu zecu koji je pripadao mitološkoj kineskoj božici Mjeseca Chang’e, rover Yutu 2 od prošlog četvrtka stvara povijest dok šalje fotografije i informacije na Zemlju s tamne strane Mjeseca. Početak istraživačke misije na suprotnoj strani Mjeseca nevjerojatno je velik uspjeh impresivnog kineskog svemirskog programa.

Prvi satelit

- Otvorili smo novo poglavlje u ljudskom istraživanju Mjeseca - pohvalila se Kina.

A riječ je o državi koja se relativno kasno uključila u svemirsku utrku. Svoj prvi satelit Kinezi su lansirali tek 1970., kad su Amerikanci već imali čovjeka na mjesecu (1969.), ali su zato jako brzo napredovali. Od 2003. godine Kinezi su poslali šest ljudskih posada u svemir i lansirali dva svemirska laboratorija u Zemljinu orbitu. Godine 2013. uspješno su prizemljili rover Yutu 1 na Mjesec i tako postali treća zemlja kojoj je to pošlo za rukom.

- Svemirski program dio je sna da Kinu učinimo još snažnijom, a naš narod će u budućnosti još snažnije krenuti u istraživanje svemira - poručio je prije pet godina kineski predsjednik Xi Jinping pod čijim je vodstvom država uložila milijarde u nacionalni svemirski program.

Svemirska postaja

Prvi dio kineskog svemirskog sna u najvećem se dijelu odnosi na naše planetarno susjedstvo.

Prema kineskom planu, 2020. godine predviđeno je slijetanje lunarne misije Chang’e 5 na Mjesec, gdje će pokupiti željene uzorke i zatim se s njima vratiti na Zemlju. Drugi, još ambiciozniji dio tog plana jest slanje čovjeka na Mjesec do 2030. godine. Ako bi im to pošlo za rukom, postali bi druga država na svijetu, nakon Amerike, kojoj je to uspjelo.

Peking također radi na Tiangong programu, preteči stalne svemirske postaje koju planiraju lansirati ove ili sljedeće godine. Svemirski laboratorij Tiangong 2 kruži orbitom dulje od dvije godine i njegova bi misija trebala završiti u srpnju 2019. godine kontroliranim uništenjem.

- Krajnji nam je cilj da oko 2030. godine postanemo najjača svemirska sila na svijetu - izjavio je Wu Yanhua, zamjenik ravnatelja Nacionalne svemirske uprave.

Jednom bi misijom svakako zadali težak udarac SAD-u - slanjem čovjeka na Mars. Kina planira krajem sljedeće godine poslati prvu sondu na Mars, a nakon nje bi poslala još jednu, čiji bi zadatak bio prikupiti uzorke s Marsa i dovesti ih na Zemlju.

Izvor minerala

No Kinezi pritišću svoje rivale i na drugim poljima. Prije dvije godine završili su najveći svjetski teleskop, čiji će zadatak biti detektiranje radiosignala i otkrivanje potencijalnih znakova života na udaljenim planetima. No kineski program ima puno važnije značenje od samog hvalisanja uspjesima.

Mjesec je, naime, bogati izvor minerala, uključujući i rijetke zemne metale (REM) koji se koriste u proizvodnji pametnih telefona i ostale suvremene elektronike. Kina već ima dominantu poziciju u opskrbi svijeta REM-om, a ekskluzivni pristup zalihama na Mjesecu donio bi im kao državi nevjerojatne ekonomske prednosti. Na Mjesecu su i velike količine helija 3, rijetkog elementa koji se koristi u nuklearnim fuzijama. Prema Europskoj svemirskoj agenciji, “vjeruje se da taj izotop može omogućiti sigurniju nuklearnu energiju u fuzijskom reaktoru s obzirom na to da nije radioaktivan i ne stvara opasan otpad”:

Ugledni kineski znanstvenik Ouyang Ziyang već dugo navija za iskorištavanje helija 3 na Mjesecu.

- Svake bi godine tri space shuttle misije mogle donijeti dovoljno goriva za svakog stanovnika svijeta - izjavio je u medijima.