Zašto su farmaceutski giganti odabrali Belgiju: U pandemiji je postala europska ‘Dolina cjepiva‘

Belgija, mala zemlja s velikim ugledom u znanstvenim istraživanjima i farmaciji ima stratešku ulogu u svjetskoj borbi protiv pandemije covida-19.

Farmaceutski divovi natječu se u razvoju i proizvodnji novih cjepiva u rekordnom vremenu, a mnogima se njihovi globalni opskrbni lanci isprepliću upravo u toj zemlji.

U godini prije pandemije na Belgiju je otpadalo 13 posto biofarmaceutskog izvoza u EU i 10 posto investicija u istraživanja, a zemlja ima samo 2,5 posto stanovništva EU.

Mnoga cjepiva koje nacionalne vlasti nastoje nabaviti temelje se na biološkim supstancama.

U Wavreu, nedaleko od Bruxellesa, britanska multinacionalna kompanija GSK već proizvodi adjuvanse, pomoćne tvari za pojačavanje imunosnog odgovora koji će se koristiti u budućim cjepivima koje razvijaju francuski Sanofi i kanadski Medicago.

Sada se upustila i u proizvodnju obećavajućeg cjepiva njemačkog startupa Curevaca, koji je u fazi kliničkih ispitivanja i EU bi ga mogao odobriti do svibnja.

„Stavili smo dio naših proizvodnih kapaciteta na raspolaganje drugim kompanijama kako bi se brže napredovalo”, rekao je Patrick Florent, direktor GSK Vaccinesa za AFP.

Plan je da se u belgijskoj tvornici ove godine proizvede 100 milijuna doza Curevacova cjepiva, četvrtina količine koju je naručila Europska komisija.

Komisija, koja koordinira nabavu cjepiva za 27 država članica i koja je obećala da će pomoći siromašnijim susjednim zemljama, sklopila je ugovore o kupnji cjepiva s još pet kompanija.

Njih nekoliko također ima tvornice u Belgiji. Deset najvećih privatnih farmaceutskih kompanija na svijetu posjeduje tvornice u toj zemlji ili druge tamošnje tvornice rade za njih.

Američki div Pfizer proizvodi cjepivo razvijeno u suradnji s njemačkom tvrtkom BioNTech u tvornici u Puursu, flamanskom gradu koji je prije bio dobro poznat po pivu Duvel.

A kad je britansko-švedska tvrtka AstraZeneca trebala pokrenuti proizvodnju cjepiva razvijenog u suradnji s Oxfordom obratila se tvornici u Seneffeu, na frankofonom jugu Belgije.

Europska inspekcija

Tvornicu u Seneffeu, kojom je prije upravljao Novasep, kupio je u siječnju američki Thermo Fisher plativši 725 milijuna eura, ali time si je zadao i glavobolje u odnosima s javnošću.

AstraZeneca je prošli mjesec upozorila Komisiju da neće moći isporučiti obećane količine cjepiva zbog čega je optužena da je izigrala Europu dok istodobno cjepiva isporučuje Britaniji.

Belgijska tvornica okrivljena je u izvješćima kao mjesto zastoja u proizvodnji i belgijske vlasti provele su inspekciju na zahtjev Europske komisije.

Biofarmaceutici bili su strateški industrijski izbor za Belgiju i prije pandemije koronavirusa, podržavajući 30.000 radnih mjesta, od čega je 8000 otvoreno u zadnjih deset godina.

Sektorsko trgovačko tijelo, Essenscia, tvrdi da je tajna u korištenju javnog novca kako bi se potaknula suradnja između sveučilišta i privatnog sektora.

Glavni tajnik Essenscije Frederic Druck rekao je da zajednički napori potiču primijenjena istraživanja koja dovode do lijekova spremnih za tržište.

Belgijske tvrtke kao što su Galapagos, Biocartis i Sequana Medical čine dvije trećine vrijednosti europskog biotehnološkog sektora.

Istraživanje se obično provodi na sveučilištu u Louvainu ili u Gentu i potom nastavlja u laboratoriju koji može privući privatna ulaganja kako bi se iskoristio novi patent.

Tako je počela belgijska tvrtka Henogen. Znanstvenici Slobodnog sveučilišta u Bruxellesu udružili su se s GSK-om i osnovali tvornicu u Seneffeu.

Postala je srce belgijske biofarmaceutske doline, prije nego ju je otkupio Novasep te potom Thermo Fisher.

„To je dobar primjer te vrste industrijskog razvoja u Belgiji. Većina takvih primjera uspije jer je okruženje povoljno”, rekao je Florent.

Raskrižje Europe

Belgija je poznata po velikodušnim poreznim olakšicama za tvrtke koje reinvestiraju profit u istraživanja te za znanstvenike koji registriraju patente u zemlji.

Glasnogovornik medicinskog lobija Pharma.be David Gering istaknuo je i izvrsne prometne veze te belgijsku središnju poziciju na raskrižju Europe.

Obje belgijske međunarodne zračne luke licencirane su za izvoz lijekova, a ona koja pokriva glavni grad, Bruxelles-Zavantem, hvali se da je od početka krize isporučila 15 milijuna doza cjepiva.