Zašto sve više Ukrajinaca slavi Božić 25. prosinca?

U Ukrajini će ove godine i vjernici iz redova autokefalne Pravoslavne crkve u Ukrajini slaviti Božić istodobno kad i njihovi sunarodnjaci iz Ukrajinske grkokatoličke crkve, a i malobrojni rimokatolici - ali 13 dana prije onih Ukrajinaca, odnosno ukrajinskih Rusa, koji su u sastavu Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije. Povod: rat koji Rusi vode protiv Ukrajine, brutalnom agresijom na njezinu ozemlju.

Pravoslavna crkva Ukrajine ostavila je svojim vjernicima slobodu u odabiru datuma. Ipak, nedavna anketa pokazuje da je broj Ukrajinaca voljnih prihvatiti zapadni datum porastao u ovoj godini sa 26 posto na 44 posto.

"Mnogi su Ukrajinci sada skloni slaviti Božić 25 prosinca. I to je sasvim prirodno, jer je to dio našega evropskog izbora", rekao je Christianu Carylu, komentatoru Washington Posta, Serhij Prytula, ukrajinski filantrop i televizijska ličnost. "Uvijek smo bili dio Evrope prije sovjetske vladavine, stoga je očito i logično da su ljudi u Ukrajini spremni i voljni slaviti Božić zajedno s evropskom obitelji naroda kojoj povijesno pripadamo."

Prvobitna Crkva

Božić je 25 prosinca gotovo svim kršćanima. Ne i svima: Armenska crkva ga i danas slavi 6 siječnja, kada ga je slavila i prvobitna Kršćanska crkva, do pape Liberija.

Razlika među Rusima i Ukrajincima nije, dakle, u u nadnevku, on se ne mijenja, nego u kalendaru, jer julijanski u prošlom i ovom stoljeću kasni 13 dana za gregorijanskim. Pa zato onima koji nisu prihvatili gregorijansku reformu kalendara - uvedenu u Katoličkoj crkvi 1582 za Grgura XIII, po kojemu se zove - i koji još opserviraju julijanski kalendar, po tome julijanskom kalendaru 25 prosinca stiže kada je po gregorijanskome 7 siječnja sljedeće godine.

Katolička odluka o uvođenju gregorijanskog kalendara i računanju godine (ponovo) od prvog dana siječnja zahvatila je, malo po malo, sav službeni svijet. Škotska je popustila 1660, njemačke zemlje i Danska oko 1700, Engleska 1752, Švedska 1753, Rusija i Srbija 1918... Redovi letenja te, još više, Internet prisilili su sve države da prihvate gregorijanski kalendar, paralelno sa svojima tradicionalnim vjerskim kalendarima ako ih imaju, poput židovskoga, muslimanskoga, kineskoga itd. Ali julijanski nije poseban kalendar, on samo u različit dan pozicionira istovrsne datume.

Pa su tako postupno i sve pravoslavne crkve prešle s julijanskoga na gregorijanski kalendar - osim Ruske i Srpske. Tim dvjema je kalendar poslužio za akcentiranje jaza kako s katolicima, tako i s državom. Odluka autokefalne Pravoslavne crkve Ukrajine, nastale ujedinjenjem triju ukrajinskih pravoslavnih crkava pod pokroviteljstvom pravoslavne carigradske Ekumenske patrijaršije, da dopusti da se Božić obilježava kada i na Zapadu stoga je shvaćena kao nov iskaz političkog razdora s Ruskom pravoslavnom crkvom, ideološkom i ekonomskom saveznicom Putinova režima u Rusiji, koja zločinački ratuje i protiv njezinih pravoslavnih civila.

Zajednički Uskrs? Ne

Božić, uostalom, nije jedini blagdan koji kršćani nisu kadri slaviti istodobno. Ista je priča i s njihovim najvećim blagdanom, Uskrsom. Utvrđeno je da je Isus iz Nazareta smaknut na križu u petak 14 Nissana, uoči Pesaha. Po našemu današnjem kalendaru bilo je to 7 travnja godine 30. Vjeruje se da je uskrsnuo u nedjelju 9 travnja.

Katolička crkva je predložila ostalima da sve slave Uskrs u drugu nedjelju travnja. Neće.