ZATVARANJE SUDA U HAAGU Svečanost počela minutom šutnje, a pri kraju svečanosti slavna srpska glumica čitala najpotresnija svjedočanstva žrtava

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pokazao je da je moguće boriti se i prevladati nekažnjivost zločina, on je podigao ljestvicu koju sada treba podizati još više, istaknuto je u četvrtak u Den Haag na svečanosti zatvaranja toga suda.

Nakon 24 godine, ICTY službeno prestaje s radom 31. prosinca, a neriješene predmete preuzet će tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.

Svečanosti zatvaranja u prestižnoj dvorani vitezova u nizozemskom parlamentu u Den Haagu prisustvovali su, nizozemski kralj Vilim Aleksandar, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres te bivši i dosadašnji suci i tužitelji. Među nazočnima su bili predstavnici žrtava ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, Visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko, jedan od njegovih prethodnika Paddy Ashdown, povjerenik Europske komisije za proširenje Johannes Hahn. Nitko od visokih dužnosnika iz zemalja bivše Jugoslavije nije bio nazočan.

Svečanost je počela minutom šutnje za sve žrtve ratnih sukoba, a pri kraju svečanosti glumica Mirjana Karanović čitala je neka od najpotresnijih svjedočenja žrtava koja su se mogla čuti na Sudu, uključujući i iskaze silovanih žena, ljudi koji su izgubili svoju djecu i najbliže članove obitelji.

"Osnivanje ICTY-a bilo je izraz zajedničke odlučnosti za borbu protiv nekažnjivosti zločina. Njegova postignuća u ovih 24 godine pokazala su univerzalnost našeg suda te da nekažnjivost može biti prevladana. Naslijeđe Suda preživjet će sve nas", rekao je predsjednik ICTY Carmel Agius.

"ICTY je podigao ljestvicu. Sada je na svima nama da zbog žrtava i cijelog čovječanstva podignemo tu ljesticu više", rekao je tajnik ICTY-a John Hocking.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da je ICTY, pred kojim je saslušano oko pet tisuća svjedoka i koji odradio deset tisuća radnih dana, pružio priliku žrtvama da kažu kroz što su prošli. "Stvorena je golema arhiva onoga što se dogodilo na ratnim stratištima u Sarajevu, Srebrenici, Vukovaru, Foči itd", rekao je Gutteres.

Glavni tužitelj Serge Brammertz istaknuo je da je najveće postignuće ICTY-a to što su pred Sud izvedeni najviši dužnosnici zaraćenih strana, generali, zapovjednici logora, predsjednici i da je to nadmašilo i najopmističnija očekivanja s početka rada Suda.

Dodao je da prestanak rada ICTY ne znači da je završio posao, da još tisuće ljudi ne znaju za sudbinu svojih najbližih, da ih još tisuće treba biti istraženo i procesuirano tako da nitko ne izbjegne pravdi.

Osudio je politike čelnike u zemljama za koje je ICTY zadužen "jer odbacuju presude i na osuđene gledaju kao na heroje", kao i zato što su potezali suverenost država kao argument za ometanje istraga te ih je pozvao da se prestanu kriti iza kolektivne krivnje, jer je Sud sudio pojedincima i ne postoji kolektivna krivnja.

Za razliku od poruka koje su se čule na svečanosti zatvaranja, u zemljama bivše Jugoslavije prevladava mišljenje da ICTY nije pridonio ni pravdi, ni pomirenju, niti je približio različite interpretacije ratnih zbivanja.

ICTY je osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a 25. svibnja 1993. godine radi progona počinitelja ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. Tijekom više od 24 godine rada Haški sud procesuirao je 161 optuženog.

Posljednji postupak pred ICTY-ijem bilo je izricanje pravomoćne presude šestorici vojnih i civilnih čelnika Herceg Bosne, a objavljivanje te odluke ostat će zapamćeno po samoubojstvu generala Slobodana Praljka koji je, kad je čuo da mu je potvrđena kazna od 20 godina zatvora za zločine nad muslimanima u Bosni i Hercegovini, ispio otrov u sudnici.

Žalbene postupke u predmetima protiv ICTY-a bivših čelnika Republike Srpske Radovana Karadžića i Ratka Mladića, osuđenih za genocid u BiH, te protiv vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata završit će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.

Pred Mehanizmom će se održati i ponovljeno suđenje čelnicima srbijanske službe državne sigurnosti Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, optuženima za zločine u Hrvatskoj i BiH.