Zbog Kosova intervenirali u Jugoslaviji, za Ukrajinu ne žele ni čuti: ‘Sjećanja su svježa...‘

Odbijanje Njemačke da pošalje oružje Ukrajini zbunilo je i razbjesnilo neke saveznike u NATO-u. No, razlozi zašto najmoćnija europska država stoji po strani sukoba s Rusijom vrlo su složeni i sežu duboko u povijest, piše BBC u velikoj analizi.

Naime, istočno od Berlina velika travnata ravnica priča strašne priče.

Dok farmeri oru zemlju u njihovom poslu ometaju ih ljudske kosti i oružje, ostaci jedne od najbrutalnijih bitaka Drugog svjetskog rata.

Bilo je proljeće 1945. kada su snage Crvene armije pod zapovjedništvom generala Georgija Žukova izbile u predgrađe Berlina. Hitler se u tom trenutku skrivao u bunkeru u Berlinu, a njegove trupe su se povlačile. Sovjetske snage napredovale su s istoka preko ravnice, ali iznad njih na brdu zvanom Seelower Höhen, na oko 90 kilometara od središta grada, nacisti su zauzeli obrambeni položaj i žestoko im se suprotstavile.

Sovjetima se žurilo ne samo da okončaju iscrpljujući rat i ispune Staljinovu zapovijed da se Berlin mora zauzeti po svaku cijenu, nego da ipak u središte nacističke nemani stignu prije svojih zapadnih saveznika, Britanaca i Amerikanaca, iako su oni, unatoč zahtjevima američkih generala, prije svega Georgea Pattona, tada već bili odustali od te namjere.

Bilo je to kaotično krvoproliće. Iako su Sovjeti na kraju pobijedili, procjenjuje se da je ubijeno do 30.000 njihovih vojnika.

Groblje na Seelower Höhenu pokazuje koliko je duboko ukorijenjena povijest ove zemlje ostala u glavama mnogih Nijemaca - i kako užasi dvadesetog stoljeća i danas utječu na njezinu vanjsku politiku.

To je jedan od razloga zašto je Njemačka odbila poslati oružje Ukrajini, što je izazvalo bijesan odgovor tamošnjih političara.

'Nacija pacifista'

Nijemci su danas, piše BBC, uglavnom nacija pacifista.

Godišnje istraživanje otkriva da većina Nijemaca vjeruje da su diplomatski pregovori najbolji način za rješavanje sukoba. Njemačke trupe rijetko sudjeluju u bilo čemu osim u mirovnim misijama; postoji nekoliko iznimaka - i one su bile kontroverzne - uključujući Balkan 90-ih (intervencija u Jugoslaviji zbog Kosova) i, u novije vrijeme, Afganistan.

Njemačka je ujedno, ironično, i jedan od najvećih svjetskih izvoznika oružja (iako je njegova proizvodnja manja od proizvodnje SAD-a i Rusije). I ima strogu kontrolu nad time gdje se šalje oružje, iako je vlada Angele Merkel ponekad optuživana da se ne pridržava tih pravila.

Njemačka ima dugogodišnju politiku suzdržanosti kada su u pitanju vojni sukobi svih vrsta, a dugogodišnja politika kaže da ne izvoze oružje u zone sukoba.

- Njemačka je odstupila od tog principa kako bi naoružala Pešmerge koji se bore protiv IS-a u sjevernom Iraku. Ali situacija u Ukrajini je drugačija, kaže Thomas Kleine-Brockhoff iz organizacije German Marshall Fund.

Razlog je povijest - nacistička ubojstva milijuna ljudi u Ukrajini i Rusiji.

- Izvoziti oružje u zemlje koje je Njemačka pomogla stvoriti tabu je u njemačkoj političkoj raspravi.

Umjesto oružja - kacige

Situacija na ukrajinskoj granici stavlja na kušnju novu njemačku koalicijsku vladu.

Kancelar Olaf Scholz - koji je vjerojatno mislio da će mu pandemija koronavirusa biti najveći izazov - sada je pod pritiskom svojih međunarodnih saveznika.

Njegova vlada - koalicija socijaldemokrata, zelenih i slobodnih demokrata - došla je na vlast krajem prošle godine obećavajući vanjsku politiku utemeljenu na vrijednostima i još stroža ograničenja izvoza oružja.

Scholz se odupro pozivima da pošalje oružje u Kijev, a umjesto toga poslao je u Ukrajinu pet tisuća kaciga te je ponudio liječenje ranjenih vojnika u Njemačkoj.

Mnogi u Njemačkoj jednostavno ne vjeruju da će slanje oružja riješiti krizu.

Scholzova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, ističe da su financijske donacije Ukrajini učinkovitije od slanja oružja.

- Najbolja zaštita je spriječiti daljnju agresiju. Najjače oružje je da mi, ujedinjeni kao članice NATO-a, kao države EU, kao G7, jasno damo do znanja da će svaka nova agresija imati ogromne posljedice.

Kancelar Scholz daje prednost pristupu koji se temelji na diplomatskom rješenju sukoba i dijalogu kojeg je slijedila njegova prethodnica Angela Merkel, koja je zajedno s francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom pokušavala uspostaviti primirje u istočnoj Ukrajini.

Odnos s Rusijom

Scholz možda nema utjecaj kakav je imala Merkel kod Putina. No, zahvaljujući povijesti, odnos Njemačke prema Rusiji je drugačiji od mnogih drugih zapadnih zemalja.

Tu posluje na tisuće njemačkih tvrtki, a mnogi Nijemci - uključujući Angelu Merkel - odrasli su iza željezne zavjese, učeći ruski u školi. Njezina sposobnost da redovito komunicira s Vladimirom Putinom kada drugi čelnici nisu mogli, često se pripisivala njihovom zajedničkom iskustvu života na komunističkom istoku.

Gospodarske veze dviju zemalja možda su najkontroverznije utjelovljene u plinovodu Sjeverni tok 2, koji bi trebao udvostručiti količinu ruskog plina koji preko Njemačke dolazi u Europu.

Kancelar Scholz je pod pritiskom da odustane od projekta uvođenjem sankcija Rusiji. To što to još nije učinio je, tvrde kritičari, simbol njemačkog vlastitog interesa.

Scholz je naglasio da će, ako Rusija napadne Ukrajinu, sve opcije biti na stolu, uključujući i plinovod.

- Mudro je imati određenu razinu strateške nejasnoće kako Putin ne bi mogao početi kalkulirati o cijeni koju će platiti u slučaju da učini nešto. Zato je toliko važno imati sve ove opcije na stolu - kazao je Nils Schmidt iz Socijaldemokratske stranke Njemačke.