Zbog lovca na Osamin DNK ubijene Pakistanke koje su dijelile cjepivo

Može li čovječanstvo zbog ubojstva Osame bin Ladena izgubiti bitku protiv dječje paralize? Takav nevjerojatan scenarij jučer je dobio krvavu potvrdu. Prije nego što je slavni američki Team Six krenuo u napad, CIA je tražila definitivan dokaz o skrovištu najtraženijeg svjetskog terorista i za to su u Abbottabad poslali pakistanskog liječnika Shakeela Afridija. On je pod krinkom voditelja programa cijepljenja uzeo i dostavio DNK uzorak jednog od Bin Ladenovih sinova. Tu je akciju jučer, više od godinu dana nakon Osamina ubojstva, pet Pakistanki platilo glavom.

Napadači su bili dobro organizirani: u manje od 20 minuta smaknuli su četiri žene na različitim lokacijama u Karachiju, a peta je ubijena u Peshawaru. Sve su si smrtnu presudu potpisale time što su se uključile u borbu protiv endemične pošasti. Pakistan je danas jedan od rijetkih dijelova svijeta u kojem dječja paraliza još uvijek uzima živote i ostavlja teške posljedice onima koji je prežive. Cjepivo je tu bolest potpuno protjeralo iz Europe, a jedini grijeh ubijenih žena bio je to što su pristale cjepivo dijeliti i pakistanskoj djeci. Iako nije službeno preuzeo odgovornost za njihovo ubojstvo, talibanske skupine zaprijetile su svima koji pristanu sudjelovati u kampanji cijepljenja. Uvjereni su da je to tek još jedan način kojim strane službe prikupljaju obavještajne podatke na temelju kojih Amerikanci poslije navode svoje bespilotne letjelice. Zbog toga su i prije često otimali i ubijali djelatnike organizacija koje su provodile cijepljenje.

Posljednja žarišta

Tijekom ove kampanje planirano je da se pakistanskoj djeci podijeli gotovo šest milijuna doza cjepiva. Nakon jučerašnjih ubojstava potpuno je zaustavljeno cijepljenje u Karachiju, drugom najvećem pakistanskom gradu.

Globalna inicijativa za iskorjenjivanje dječje paralize, zajednički projekt UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), već je prije upozorila kako je Pakistan, uz Afganistan i Nigeriju, jedna od jedine tri preostale države u kojima se dječja paraliza javlja u epidemijskim razmjerima. Ove je godine WHO upozorio kako se bitka za potpuno iskorjenjivanje dječje paralize nalazi na prijelomnoj točki: u nekim zemljama Afrike, Tadžikistanu i Kini lani su zabilježeni prvi slučajevi dječje paralize nakon niza godina u kojima se ta bolest nije javljala. To je upozorilo stručnjake kako bi se mutirani virus, ako se borba protiv njega uspori, mogao vratiti i u one dijelove svijeta u kojima ga odavno nema.

Povratak bolesti

Bitka protiv dječje paralize proteklih je desetljeća davala odlične rezultate. Prosječan broj od oko 350 tisuća oboljelih u 80-im godinama prošlog stoljeća u cijelom svijetu, lani je pao na samo 600 slučajeva. No, povremene epidemije upozoravaju da bitka još nije dobivena. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija zatražila dodatnih milijardu dolara za borbu protiv te bolesti, a Pakistan je postao jedno od najvažnijih žarišta gdje bi taj novac trebao biti utrošen.

Prve posljedice pobune protiv cijepljenja i onih koji ga provode u Pakistanu su se osjetile još lani. Nakon širenja zaraze 2011. više od 200 djece ostalo je paralizirano, što je najveća brojka u posljednjih 15 godina. Nije pomogla ni kampanja kojom se objašnjavalo da cijepljenje protiv dječje paralize ne može poslužiti za prikupljanje DNK uzoraka.

Kapi i injekcije

Naime, cjepivo protiv dječje paralize daje se djeci oralno u obliku kapi. Zbog toga su Afridi i njegovi pomoćnici potragu za Osamom bin Ladenom maskirali kampanjom cijepljenja protiv hepatitisa B. To se cjepivo djeci i dalje daje injekcijama. Uz to, dio zadrtih protivnika cijepljenja u Pakistanu propovjeda da “zle kapi” zapravo skrivaju kampanju steriliziranja muslimanskih djevojčica ili da preko njih Zapad širi virus HIV. Dr. Afridi je odmah nakon ubojstva Osame bin Ladena strpan u pritvor pakistanske tajne službe ISI, iz kojega do danas nije izašao, a plemenski sud mu je odrezao 33 godine zatvora zbog suradnje sa stranim službama.

Uz pomoć međunarodne zajednice Pakistan je ove godine planirao cijepiti 33 milijuna djece, a u tom je projektu trebalo sudjelovati 88.000 zdravstvenih djelatnika.