Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden 17. je studenog ove godine dopustio ukrajinskoj vojsci da američkim dalekometnim projektilima napada mete u Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnicima na njima su dugo inzistirali, međutim jedan je službenik Bidenove administracije novinaru The New Yorkera Joshui Yaffi još u rujnu rekao da Ukrajina nema dovoljno resursa za organiziranje mnogobrojnih dalekometnih napada na mete u Rusiji. The New York Times napisao je krajem rujna da američki obavještajci smatraju da ti dalekometni projektili neće utjecati na tijek rata u Ukrajini.
Biden je s davanjem spomenutog odobrenja oklijevao jer nije znao kako će Putin reagirati. Ruskog je predsjednika zabrinulo to što se američke dalekometne rakete ATACMS oslanjaju na infrastrukturu Zapadnih sila i Sjevernoatlantskog saveza (NATO). "Ukrajinci ne mogu upravljati tim sustavima", rekao je Putin u rujnu. Ukrajinske dalekometne napade na ruske mete u Ukrajini i Rusiji Washington i Moskva evidentno vide kao dva različita pitanja, piše New Yorkerov Yaffa.
Bidenova je administracija Ukrajini zeleno svjetlo na koncu dala zato što je ruska vojska ove jeseni dobila pojačanje u vidu 10-ak tisuća sjevernokorejskih vojnika. Oni su za sada raspoređeni u Kurskoj oblasti, oblasti odmah do rusko-ukrajinske granice u koju su ukrajinske trupe upale u kolovozu. Ukrajinske snage trenutačno kontroliraju dio te oblasti, a Rusi je pokušavaju vratiti. Spomenuti službenik Bidenove administracije rekao je da Ameriku ne brine nekoliko tisuća sjevernokorejskih vojnika koji ne znaju ruski, nisu vidjeli rat i koje će ruska vojska teško integrirati u svoje redove. Međutim, Ameriku brine budućnost suradnje Moskve i Pjongjanga. Oružane snage Sjeverne Koreje raspolažu s otprilike dva milijuna vojnika. "U Ukrajini bismo uskoro mogli vidjeti 50, 70 tisuća ili još više sjevernokorejskih vojnika", ustvrdio je službenik Bidenove administracije.
Podaci s bojišnice u Ukrajini sugeriraju da ukrajinske snage gube korak te da nisu ni motivirane ni spremne. Michael Kofman, renomirani međunarodni stručnjak za ratovanje, rekao je da Ukrajina muku muči s osnovama ratovanja - mobilizacijom, obukom, stvaranjem novih formacija, upravljanjem i kontrolom. "Pozicija na bojištu ne može se popraviti raketama. To se radi pješaštvom. Tu imamo najviše problema", rekao je ukrajinski vojni izvor.
Unatoč tome što prevladava mišljenje da ukrajinski dalekometni napadi na mete u Rusiji neće promijeniti tijek rata, Putin se, čini se, opet pobojao eskalacije. "Ako ovo sad ne stane, zašto Zapad na bojište ne bi poslao vojne savjetnike. Nakon toga može uslijediti i mobilizacija redovnih vojnika", rekao je izvor iz ruskog obrambenog sektora. Zapad i Ukrajina već su toliko puta prešli preko Putinovih tzv. crvenih linija da se više ne zna koje su prave, a koje lažne. Znanstvenica Tatjana Stanovaja tvrdi da bi situacija ovaj puta mogla biti drukčija. Što se Putina tiče, Bidenova odluka znači da će Ukrajina postati baza iz koje će NATO napadati ruski teritorij, smatra Stanovaja. "Putin to vidi ovako: danas Kursk, sutra Moskva. Može se to dogoditi iduće godine, a može se dogoditi za 10 godina", dodala je Stanovaja. "Poanta je u tome da je počela nova paradigma", ustvrdila je znanstvenica.
Putin je na nove okolnosti odgovorio predvidljivo i tradicionalno - zveckanjem nuklearnim oružjem. Kremlj je promijenio rusku nuklearnu doktrinu kako bi si dao manevarskog prostora. Prag za upotrebu sad je niži, a situacija u kojima bi ga Rusija mogla koristiti osjetno više, rekao je izvor iz ruskog obrambenog sektora. Jaffa, međutim piše da je jedina doktrina koja zapravo vrijedi ona Putinova. Ako on procijeni da je nuklearno oružje potrebno, on će ga upotrijebiti. Ako procijeni da nije, onda neće. Rusija je 21. studenog balističkom raketom Orešnik napala ukrajinski grad Dnjipro kako bi pokazala da misli ozbiljno. Orešnik nosi više bojevih glava, leti brzinom koja je 10 puta veća od brzine zvuka, što znači da ga je teško srušiti. Istina, Rusija nema mnogo tih raketa i nije izgledno da će značajno povećati proizvodnju istih. "Dobila je što je htjela. Mnogo novinskih napisa", rekla je službenik Bidenove administracije. Stanovaja drži da je Putin tim napadom "predložio" dva scenarija razvoja rata u Ukrajini - jedan završava nuklearnim ratom, a drugi mirovnim pregovorima u kojima će Rusija voditi glavnu riječ.
Situacija bi se mogla promijeniti i kada novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump u siječnju 2025. godine uđe u Bijelu kuću. On je rekao da će brzo okončati rat u Ukrajini, međutim nije rekao kako će to napraviti i kome će biti naklonjeniji. Stanovaja tvrdi da se Putin ne treba nadati da će mu Trump ići niz dlaku. Novoizabrani bi mu američki predsjednik u međuvremenu mogao olakšati život tako što će prestati pomagati Ukrajini. Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz rekao je da se rat treba okončati, a govorio je i o primirju. Dok Trump čeka inauguraciju, Biden Ukrajini pokušava pomoći koliko god može.
Putin neće profitirati ako naljuti Trumpa prije nego što mu mandat počne. Jaffa piše da su posljednji mjeseci Bidenova mandata idealno vrijeme za eskalaciju. Kao prvo, omogućit će Trumpu da još jednom popljuje Bidenovu politiku prema Ukrajini. Kao drugo, ona je poruka europskim liderima da ne povećavaju pomoć koju šalju Kijevu ako i kad Amerika smanji svoju. Međutim, Putinove prijetnje nuklearnim oružjem postepeno gube na snazi, piše Jaffa. Nakon što su ukrajinski vojnici tijekom kontraofenzive koju su pokrenuli 2022. godine oslobodili dosta svog teritorija, američki su obavještajci čuli da ruski vojni vrh raspravlja o nuklearnom oružju. Zapad je tada malo ustuknuo. Danas prijetnja nuklearnim ratom više ne izaziva strahopoštovanje. "Putin smatra da će prijetnje nuklearnim oružjem i ucjene Zapad natjerati da se otrijezni i poželi potpuno drukčije odnose s Rusijom", rekla je znanstvenica Stanovaja. "To je njegova velika zabluda. To se ne događa sada i neće se nikad dogoditi. Što li on onda želi?", dodala je Stanovaja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....