S krunicama oko vrata, odjevena u bijelo, proteklih tjedana obilazila je Venezuelu obećavajući gospodarski oporavak, privatizaciju naftne industrije, školstva i zdravstva.
Pozirala je fotografima moleći se u bazilici Nacionalnog svetišta Gospe od Coromota, zaštitnice Venezuele, u Guanareu.
S Gospinom pomoći protiv vladavine socijalista: bivša konzervativna zastupnica u nacionalnom parlamentu María Corina Machado (56) glavna je politička suparnica moćnom Nicolasu Maduru - iako se sama ne natječe na izborima jer joj je sud u siječnju zabranio kandidaturu, zbog manjkavosti u imovinskoj kartici. Obećala je "zauvijek pokopati socijalizam", oživjeti gospodarstvo i spojiti obitelji razdvojene migracijom.
Venezuela ima 29,4 milijuna stanovnika, a u proteklih deset godina 7,8 milijuna stanovnika napustilo je zemlju zbog ekonomske i političke krize.
Nakon 25 godina, konzervativna opozicija nada se na izborima ove nedjelje preuzeti vlast u Venezueli od socijalista.
Južnoameričkom zemljom s najvećim rezervama nafte na svijetu od smrti Huga Cháveza 2013. vlada njegov nekadašnji šef diplomacije Nicolás Maduro.
Oporba vjeruje da ima realne šanse doći na vlast, no strahuje od izborne krađe, a Maduro je u završnici kampanje upozorio na moguće krvoproliće, odnosno "bratoubilački građanski rat".
Maduro vlada s velikom većinom: koalicija na čelu sa socijalističkom strankom PSUV ima 256 od 277 mjesta u parlamentu, pa on kontrolira i vrhovni sud i državnu izbornu komisiju, navodi BBC. Njegov režim optužuje se za uhićenje disidenata i gušenje oporbe. Od početka godine uhićeno je više od 100 oporbenih aktivista, navodi BBC.
María Corina Machado zaslužna je za najveću mobilizaciju opozicije još od dolaska na vlast Huga Chaveza. U samo nekoliko mjeseci izgradila je snažan društveni pokret koji je sposoban izvesti na tisuće ljudi na ulice, a možda i onemogućiti Maduru osvajanje trećeg mandata, piše The New York Times.
Kći bogatih industrijalaca glavna je pokretačka snaga oporbenog pokreta koji je kao zajedničkog kandidata glavnih oporbenih stranaka istaknuo malo poznatog diplomata Edmunda Gonzáleza.
María Corina Machado politički je aktivna od 2002., bila je miljenica Washingtona, ali u Venezueli je imala puno kritičara. I u oporbi su je često smatrali previše konzervativnom, navodi NYT: zamjerali su joj da je previše polarizirajuća kandidatkinja elite. Izjavljuje da se divi Margaret Thatcher, zbog ohole retorike novinari je nazivaju "Željeznom Lady Venezuele".
Ona bi privatizirala ono najvažnije što Venezuela ima: naftu. María Corina Machado dugo se zauzima za privatizaciju državne naftne kompanije PDVSA. U intervjuu za BBC 2019. zapadne je demokracije pozvala da shvate da će Maduro otići s vlasti samo "suočen s vjerodostojnom, neposrednom i ozbiljnom prijetnjom upotrebe sile".
Machado je u međuvremenu ublažila ton, trudeći se biti prihvatljivija širim slojevima. Podijeljena opozicija dosad nije imala šanse ugroziti Madura: no, nakon godina bojkota izbora i međusobnih svađa, glavne oporbene stranke sada su se okupile podržavajući bivšeg diplomata Gonzáleza. Ovo je sada za Madura najteži izborni test u više desetljeća, analizira Associated Press.
Oporba se nada iskoristiti nezadovoljstvo stanovništva teškom ekonomskom krizom. Pod Madurom su iskusili gospodarski kolaps, iseljavanje oko trećine stanovništva i naglo pogoršanje međunarodnih odnosa, što je kulminiralo sankcijama SAD-a i EU. SAD je ponovno uveo sankcije na venezuelansku naftu u travnju, optuživši Madura da je prekršio sporazum s oporbom kako bi se osigurali demokratski izbori.
Ekonomski pad najveći je mirnodopski u najmanje 50 godina, piše NYT. Dok se gospodarstvo lagano oporavljalo posljednjih godina, milijuni ljudi još si uvijek ne mogu priuštiti dovoljno hrane ili lijekova. Maduro, pak, za ekonomske probleme krivi američke sankcije. Njegovi pristaše vide ga kao uspješnog nasljednika Huga Chaveza i borca za siromašne.
Pobjeda oporbe donijela bi okretanje Sjedinjenim Državama, a Maduro se okreće Kini, Iranu i Rusiji. U njegova dva mandata proizvodnja nafte jako je pala, kao posljedica sankcija, nedostatka ulaganja i lošeg upravljanja, navodi BBC. Izbori su bitni jer bi ukidanje američkih sankcija moglo imati posljedice po cijenu nafte na globalnoj razini. SAD je uveo sankcije kao pritisak na Madura nakon predsjedničkih izbora 2018., za koje se smatra da nisu bili slobodni ni pošteni.
Maduro je prošli tjedan upozorio na moguće krvoproliće ako izgubi, zbog čega ga je kritizirao brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva. Brazilska izborna komisija i bivši argentinski predsjednik Alberto Fernandez objavili su u srijedu da odustaju od uloge promatrača izbora.
U četvrtak je Bijela kuća izrazila zabrinutost zbog prijetnje nasiljem, upozorivši Madura da glasovanje mora biti pošteno i bez represije. Oporbeni lider Edmundo González poručio je da vjeruje da će vojska osigurati poštovanje rezultata glasovanja. Ministar obrane general Vladimir Padrino rekao da će oružane snage poštovati ishod izbora.
Prema anketama, González ima veliku prednost nad Madurom, tvrdi BBC.
U Venezueli se glasa elektronički. Birači na glasačkom stroju pritisnu gumb dodijeljen njihovu kandidatu. Stroj ispisuje papirnatu potvrdu koja se zatim stavlja u glasačku kutiju. Oporba je najavila da je angažirala tisuće promatrača koji će nadgledati prebrojavanje listića. "Režim će pokušati ukrasti izbore", ustvrdila je María Corina Machado u intervjuu za CNN. "Ali imam puno povjerenje u izbor venezuelanskog naroda, izgradili smo platformu za obranu naših izbornih rezultata kao nikad dosad", poručila je.