Žena zbog koje je pao premijer: Školovala se na Oxfordu, nije joj naštetila ni ‘bugarska afera‘

Nakon velikog poraza socijaldemokrata premijera Zorana Zaeva i albanskog im partnera DUI na lokalnim izborima, Sjeverna Makedonija će najvjerojatnije uskoro i na nove parlamentarne izbore. Nakon što je Zaevljev SDSM izgubio Skoplje te još Ohrid, Bitolu i Gevgeliju (pobijedio samo u 7 općina), a albanska Demokratska unija za integraciju dva najveća albanska grada u Makedoniji, Tetovo i Gostivar, Zaev je podnio ostavku.

Ključan je bio poraz u glavnom gradu Skoplju, gdje je trijumfirala neovisna kandidatkinja, 42-godišnja Danela Arsovska, koju je podržala makedonska desničarska antieuropska oporbena stranka VMRO DPMNE (inače pobijedili u 20 općina) te njeni albanski partneri Alijansa za Albance i stranka Besa.

Danela Arsovska prva je žena na čelu makedonskoga glavnoga grada u povijesti, smatraju je proeuropskom političarkom, pa iako je na vlast došla uz pomoć makedonskih desnih radikala, mnogi se već sada pitaju kako će izgledati njihova neformalna koalicija te što je ona njima obećala, a što oni od nje traže. Doduše, ona je već obavila ono što je njima njena pobjeda značila - rušenje Zaeva i novi parlamentarni izbori.

Naime, Arsovska je članica Nacionalnog vijeća za eurointegracije te svojedobno prva žena predsjednica makedonske Privredne komore. Mlada pravica i ekonomistica osim u Makedoniji školovala se i na Oxfordu te na Sveučilištu Sheffield, a ima i impresivnu međunarodnu karijeru, od 2016. članica je komisije Svjetske banke ICSID u Washingtonu, a od 2017. članica suda OESS-a za pomirenje i arbitražu u Ženevi te predstavnica Sjeverne Makedonije u Međunarodnoj trgovačkoj komori (ICC).

Kampanja za izbor gradonačelnika Skoplja bila je prljava, ali je uspjela preživjeti tzv. bugarsku aferu. Naime, njezin konkurent iz vladajućeg SDSM-a Petre Šilegov optužio ju je (i njezina supruga) da su dobili, još 2011., bugarsko državljanstvo. Ona je to demantirala, ali sjena je ostala, no kako god, afera joj nije naudila na izborima. Govori engleski, njemački i bugarski.

Zaev je na vlast došao 2016., kada se Makedonija nalazila na velikoj prekretnici, odnosno u slijepoj ulici, daleko od bilo kakvih euroatlantskih procesa. Nakon toga, sklopio je povijesni Prespanski sporazum s Grčkom, kojim je promijenjeno ime države u Sjeverna Makedonija. Nakon toga Grčka je otvorila vrata njenim europskim ambicijama, jer je do tada, zbog imena države, sprječavala bilo kakav napredak susjedne zemlje na tom planu.

Makedonija je trebala postati članica NATO-a još 2008., zajedno s Hrvatskom i Albanijom, ali zbog veta Grčke to je morala odgoditi čak do pandemijske 2020. godine, a potom je konačno dobila i mogućnost da otvori pregovore o pristupanju EU. No, tada je uskočila Bugarska koja već više od godine dana sprječava početak pristupnih pregovora, a zadnji udarac Zaevu zadan je nedavno na summitu EU - Zapadni Balkan u Sloveniji gdje je zapravo poručeno da u sljedećih, najmanje deset godina, proširenja neće biti. To je bio zadnji čavao u Zaevljev politički lijes.

Oporbeni VMRO DPMNE stalno je napadao Zaeva zbog promjene imena države, a time nije polučio željeni rezultat. Podsjetimo, nekadašnji premijer i moćni lider VMRO-a Nikola Gruevski pobjegao je u Mađarsku (u automobilu mađarskih diplomatskih tablica) pod skute svog saveznika Viktora Orbana nakon presude za korupciju te, navodno, u svom budimpeštanskom utočištu čeka povratak svojih na vlast kako bi se trijumfalno vratio u zemlju.

Pred Sjevernom Makedonijom teški su dani, a sada je i pitanje hoće li Bruxelles i kako reagirati jer lokalni izbori najava su dolaska ultradesničarskog, antieuropskog i proruskog VMRO-a ponovno na vlast.

Pitanje je svakako hoće li se Arsovska sada na krilima ove pobjede zadovoljiti Skopljem ili će i ona pokušati nešto na nacionalnoj razini.