SITUACIJA SE MIJENJA

Život na idiličnom švedskom otoku gdje bi mogao početi 3. svjetski rat: Rusiji su trn u oku

Tko kontrolira Gotland, kontrolira i sav promet vezan uz Botnički zaljev i Sankt Peterburg

Vježba BALTOPS 22 na Gotlandu

 Apfootage/Alamy/Alamy/Profimedia/Apfootage/Alamy/Alamy/Profimedia

Novinaru The Financial Timesa, dok se vozio taksijem, rekli su da lokalni restaurant nudi besplatnu hranu ukrajinskim izbjeglicama. Na Gotlandu, sada švedskom otoku u središtu Baltičkog mora koji pripada skupini strateških "nepotopivih nosača zrakoplova". Stoga je razumljivo da su se ondje smjestili Vikinzi i da su se oko otoka sporile Švedska i Danska. Jer, tko kontrolira Gotland, kontrolira i sav promet vezan uz Botnički zaljev i Sankt Peterburg.

Ali i Königsberg, koji od Drugoga svjetskog rata postaje Kalinjingrad. S današnje pozicije, nakon što je Švedska dobila pozivnicu za ulazak u članstvo NATO-a, Gotland postaje trn u oku Rusiji koja je ionako na Baltiku bila stiješnjena, a sada gubi bilo kakvu stratešku komparativnu prednost. Osim projektila Iskander koji mogu nositi i nuklearne bojeve glave, a razmješteni su u Königsbergu/Kalinjingradu.

image

Vježba BALTOPS 22

Jonathan Nackstrand/AFP

Na otoku koji, prenosi nam novinar FT-a, živi uobičajeni turistički početak ljeta s turistima iz Švedske, stalno boravi 61.000 ljudi. Najveći je grad Visby koji je bio dio Hanzeatskog saveza, a ima i zračnu luku. Na kraju Hladnog rata ondje je bilo razmješteno 25.000 vojnika, a zatim je nastupila demilitarizacija. Rusija je postala partner i nije bilo straha da bi itko mogao napasti otok. Na kojem postoji bar Ryska Gården kao podsjetnik na doba kad se ovdje trgovalo s Rusima.

Situacija se strateški mijenja nakon 2014. godine kada Švedska, tada još neutralna, počinje mijenjati obrambene planove (mnoge neutralne zemlje imaju velike obrambene proračune jer samo sposobna vojska jamči neutralnost) jačanjem kapaciteta. I zatim je 2020. godine Švedska počela vraćati vojnike i opremu na otok. Strateški razumljivo jer bi pad u tuđe ruke predstavljao noćnu moru za obranu zemlje. Početak lipnja pokazao je da Gotland nije samo švedski interes, NATO je ondje održao vježbu BALTOPS 22 u kojoj je sudjelovalo 14 članica NATO-a (interesantno, i Turska, što potvrđuje da je protivljenje članstvu samo politički igrokaz) i, razumljivo, Švedska i Finska. Razmjeri vježbe mogu se iščitati iz 45 brodova, 75 zrakoplova i 7500 vojnika koji su sudjelovali. Poruka Moskvi da niti ne pomišlja napasti Gotland jer ne bi pao kao Zmijski otok u Crnome moru (koji sada ionako opet kontroliraju ukrajinske snage).

image

Vježba BALTOPS 22

Jonathan Nackstrand/AFP

Vojni planeri moraju već imati razrađene opcije mogućeg ruskog napada koji bi, što bi bilo najopasnije, mogao biti sastavni dio udara preko procijepa Suwałki na kopnu kako bi se od kopnene veze s Poljskom odsjekle baltičke države. Gotland bi se mogao naći pod snažnim raketnim udarom iz Rusije, možda i iz Bjelorusije, a vjerojatno i s Königsberga/Kalinjingrada. S mogućim padobranskim desantom. Osvajanjem otoka Rusija bi došla iza leđa baltičkim zemljama. I zato je to scenarij koji se ne smije ostvariti. Zato i BALTOPS 22 ovog lipnja.

Najveći strah s kojim se analitičari trenutačno suočavaju prijetnja je da bi Rusija, ako se odluči na vojni odgovor ulasku Finske i Švedske u NATO (dosad nije pokazivala sklonost takvim avanturama, ali je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio da bi Rusija mogla dovesti vojne instalacije bliže tim zemljama), mogla na prostoru koridora Suwałki, možda i Gotlanda upotrijebiti taktičku nuklearnu bombu. Na tim bi se lokacijama savezničke snage morale držati u skupinama koje bi taktički nuklearni udar mogao doslovce izbrisati.

Rusija dosad nije rekla ništa o Gotlandu, iako je neupitno da se intenzivno bavi jačanjem vojnih potencijala na tom području. Ipak, zaprijetila je Norveškoj nespecificiranim "mjerama odmazde zbog restrikcija, koje je nametnula, onemogućavajući prijevoz robe do ruskih naselja na arktičkom otočju Svalbard". Svalbard, otočje između norveške sjeverne obale i Sjevernog pola, pripada Norveškoj, no Rusija ima pravo na iskorištavanje prirodnih resursa temeljem sporazuma potpisanog 1920., a neki su dijelovi otočja naseljeni pretežno ruskim stanovništvom. Norveška ne blokira ruski pristup arktičkom arhipelagu Svalbard, nego samo primjenjuje međunarodne sankcije, a Rusija ima druge načine da dođe do svojih naselja, obznanilo je norveško Ministarstvo vanjskih poslova.

image

Poljska strana procijepa Suwalki

Dominika Zarzycka/Nurphoto Via AFP

Realni pogled na stratešku situaciju dovodi do zaključka da Moskva nema sposobnosti djelovati bilo prema Gotlandu, bilo prema Svalbardu. Ali, treba imati na umu prijetnju taktičkog nuklearnog udara ako bi Rusija osjetila da počinje gubiti u Ukrajini. Jer, Suwałki i Gotland su strateški neprocjenjivi, a raste i strateška važnost Svalbarda. Na kojem se nalazi globalna zaliha sveg sjemena, zaliha presudna za budućnost poljoprivrede.

Kaže novinar FT-a da su toga na otoku svjesni, ali ni turisti, ni domaće stanovništvo ne daju da im to pokvari nordijsko ljeto.

image

Vojna vozila na prometnicama na Gotlandu

Narciso Contreras/Anadolu Agency Via AFP
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 19:53