ŠEF SKUPINE WAGNER

Zloglasni ‘Putinov kuhar‘ osobno je stigao u Donbas s posebnim zadatkom iz Kremlja

Prigožin je bivši prodavač hot dogova koji se uzdigao u ruskom društvu nakon što je odležao devet godina u sovjetskom zatvoru

Jevgenij Prigožin i Vladimir Putin

 Alexey Druzhinin/AFP

Vjeruje se da je šef zloglasne skupine Wagner, koju čine ruski plaćenici, stigao u Donbas kako bi osobno nadgledao širenje terora ove paravojske u Ukrajini. Vjeruje se da je Jevgenij Prigožin (60), čovjek poznat kao "Putinov kuhar", otišao u istočnu ukrajinsku regiju prema naredbi iz Kremlja – piše "New York Times", a prenosi Slobodna Dalmacija.

Prižogin se našao na zajedničkoj fotografiji s ultrakonzervativnim članom ruske Dume za kojeg se zna da se uputio na prvu crtu borbe. Wagner grupa je skupina plaćenika od 5.000 ljudi, koju je Kremlj koristio tijekom sukoba u središnjoj Africi, na Bliskom istoku i Donbasu, a optužena je za višestruka kršenja ljudskih prava. Njihova oznaka je lubanja na crnoj pozadini, a moto: “Smrt je naš posao i posao je dobar”.

Od zatvora do milijardi

Zapadne obavještajne službe računaju da je tisuću Wagnerovih operativaca raspoređeno na istoku Ukrajine, ali, unatoč njihovoj "strašnoj reputaciji", ukrajinski dužnosnici su ranije ovog mjeseca doveli u sumnju njihovu učinkovitost na terenu, a jedan je čak rekao da je njihovo raspoređivanje pokazalo "blagi stupanj očaja ”.

Prigožin, bivši osuđenik s jakim vezama s Kremljom, fotografiran je u vojnoj odori zajedno s Vitalijem Milonovom, lojalnim Kremlju. Izvori iz grupe rekli su za Meduzu, neovisnu rusku agenciju, da je Prigožin dobio naredbu Kremlja da ode na bojišnicu sa zadatkom da uhvati istaknutog ukrajinskog političara ili zapovjednika.

Prigožin je bivši prodavač hot dogova koji se uzdigao u ruskom društvu nakon što je odležao devet godina u sovjetskom zatvoru pod optužbom za prijevaru, krađu i prostituciju. Poput predsjednika Putina, dolazi iz Sankt Petersburga, a nakon što je ruski čelnik počeo odlaziti u njegove restorane početkom 2000-ih dobio je unosne državne ugovore u ugostiteljstvu, vrijedne milijarde eura.

On je na FBI-jevom popisu najtraženijih kao predvodnik trinaestorice Rusa koje je američko pravosuđe optužilo za miješanje u njihove izbore 2016., zavjeru s ciljem prijevare SAD-a, bankovnu prijevaru i krađu identiteta. Institut za ratne studije, američki "think tank", zaključuje da njegovo pojavljivanje u Ukrajini ne mora znači da je osobno nadgledao vojne akcije.

“Prigožin, koji nema vojnog iskustva i koji je financijer i organizator Wagner grupe, a ne njezin vojni zapovjednik, vjerojatno će u Donbasu koordinirati novačenje i financiranje operacija Wagner grupe, a ne zapovijedati borbenim operacijama”, poručili su iz Instituta.

Spomenuta "farma trolova" zapošljavala je ljude za pisanje blogova, članaka i komentara na internetu u kojima se hvali ruski predsjednik Vladimir Putin, a napadaju američki ili drugi strani dužnosnici. Između 250 i 400 zaposlenika su u 12-satnim smjenama širili dezinformacije za plaće koje premašuju ruski prosjek.

Prigožin je bio sovjetski juniorski prvak u trčanju na skijama da bi kasnije završio u zatvoru zbog pljačke. Nakon raspada SSSR-a počeo se baviti prodajom hot dogova, da bi uskoro otvorio maloprodajni lanac dućana i restorane. Organizirao je katering za državne bankete, a u restoranima su mu jeli strani državnici poput Georgea W. Busha i Jacquesa Chiraca.

Veza s Hrvatskom

Prigožin i Wagner grupa imaju veze i s Hrvatskom, preko INA-inih bivših naftnih polja u Siriji. Ruski novinar Denis Korotkov otkrio je da četvrtina prihoda s naftnih polja koja su tada upravo oslobađale snage Sirijske vojske, a koja je prije rata u toj zemlji držala INA, trebaju pripasti ruskoj kompaniji "Euro polis". Ona je pak je u direktnom vlasništvu Prigožinove mreže kompanija.

"Za oslobođenje i stalnu zaštitu tih polja davat će 25% prihoda 'Euro polisu'. Posebno će Sirijci plaćati troškove vojnika", ispričao je 2017. Korotkov za hrvatski tjednik 'Express .

A za oslobađanje tih naftnih polja vjerojatno je bila zadužena skupina Wagner. Bila su u vlasništvu sirijske naftne kompanije te INA-e, Devon Energyja, Petro-Canade, IPR-a, Tatnefta, HBS-a, DNOS-a i Stratcoa. Bila su to najvrednija polja na kojima je Ina imala pravo na eksploataciju otkako je tamo 2012. godine otkrilia bogato nalazište nafte i plina. Postrojenje je bilo vrijedno nekoliko stotina milijuna eura, ali samo dva mjeseca kasnije uvedene su međunarodne sankcije protiv vlade Bašara al-Asada i Ina se povukla iz Sirije.

Sirijske su naftne kompanije tada preuzele postrojenje i cijeli Damask grijao se plinom odatle. To će prekinuti mineri ISIL-a koji su ekspolozivom uništili ta postrojenja. INA službeno potvrđuje da se tamo nalazi negdje oko 36 milijuna barela nafte, tada procjenjivanih na otprilike milijardu i osamsto milijuna dolara, javlja Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 02:54