‘Znam što spremaju Wagner i srpske paravojne formacije na Kosovu! Usporedite s Krimom‘

Plaćenici iz zloglasne ruske plaćeničke privatne vojske Wagner surađuju sa srpskim paravojnim postrojbama na krijumčarenju oružja i neoznačenih vojnih odora na Kosovo, tvrdi predsjednica Kosova Vjosa Osmani. Tajna operacija osmišljena je kako bi se postavili temelji za potencijalni hibridni napad Srbije kako bi osvojila teritorij Kosova, rekla je Osmani u razgovoru za britanski The Telegraph, koji donosi veliku reportažu s Kosova. Ove navodne akcije Srbije imaju paralele s ruskom nezakonitom aneksijom Krima 2014. godine, kada su ruski vojnici u uniformama bez oznaka, nazvani "mali zeleni", pripremili put za odcjepljenje poluotoka od Ukrajine i pripajanje Moskvi.

"Dovoze oružje i uniforme, ali formalno nisu dio srpske vojske. Srbija želi postići svoje ciljeve, a da se to ne naziva vojnom operacijom”, rekla je Osmani za tijekom razgovora u svom uredu u glavnom gradu Prištini, gdje su, kako primjećuje novinar britanskog lista, ulice nazvane po Billu Clintonu i Georgeu W. Bushu u znak zahvale na američkoj pomoći u osiguravanju neovisnosti Kosova. Srpski cilj je, dodaje Osmani, "pripremiti situacije za moguću aneksiju - ne kroz tradicionalnu vojnu operaciju, već kroz hibridnu vrstu napada".

‘Isti obrazac kao i za Krim‘

Granica između Kosova i Srbije, jedna od kritičnih točki na Balkanu, već mjesecima je mjesto visoke napetosti, isprva potaknute sporom oko vozačkih dozvola. Etnički Srbi, koji čine većinu stanovništva na sjevernu Kosova, bili su bijesni jer im je naloženo da se moraju odreći svojih vozačkih dozvola i registarskih tablica koje je izdala Srbija i usvoje one koje su izdale kosovske vlasti. Srbi su krenuli s blokadama cesta i podizanjem barikada diljem sjevernog dijela Kosova, a bilo je i pucnjave tijekom sukoba policije s prosvjednicima. Kriza je u prosincu toliko eskalirala da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zaprijetio slanjem srpskih snaga na sjever Kosova.

Predsjednica Kosova tvrdi da Beograd nastavlja raspirivati napetosti u regiji i to u sprezi s grupom Wagner, koja je nedavno počela oglasima mamiti srpske regrute sa ciljem da se pridruže ruskom ratu u Ukrajini. Tajna strategija krijumčarenja oružja za navodnu aneksiju Kosova odvija se najmanje šest mjeseci, kaže Osmani. Namjera je, kaže, upravo ista kao ona koju je imao ruski predsjednik Vladimir Putin kada je Krim bio u pitanju prije devet godina, ustvrdila je.

"Ako pogledate što je Putin napravio 2014., ovo je potpuna prekopirano, to je isti obrazac. U početku je instrumentalizirao Ruse koji su tamo živjeli, zatim je proveo razne vrste ‘operacija pod lažnom zastavom‘ i onda je poslao te paravojne skupine. Postoje jasni dokazi da su srpske paravojne skupine ovo planirale i organizirale (s Wagnerom). Koliko ih je bilo na granici ili unutar (teritorija Kosova), to je pitanje koje se još uvijek istražuje". Njihove su namjere, istaknula je, očito bile agresivne. "Kopaju rovove i grade barikade u vojnom stilu. Onakve kakve bi mogli koristiti za borbu".

Srbija demantira bilo kakvu ulogu Wagnera

Srbija je, pak, demantirala da su plaćenici iz skupine Wagner imali bilo kakvu ulogu u sukobu s Kosovom. Također, mnogi balkanski stručnjaci su skeptični po pitanju mogućnosti da bi se Srbija usudila pokušati pripojiti sjever Kosova jer bi ih to dovelo u izravan sukob s NATO-ovom misijom KFOR ili Sigurnosnim snagama Kosova, koje uključuju američke i britanske vojnike. "Sve dok je KFOR stacioniran na Kosovu, ne mislim da će Srbija poduzeti vojnu akciju", kaže Helena Ivanov, beogradska stručnjakinja za Balkan iz think tanka Henry Jackson Society. "Srbija neće ući u rat s NATO-om. Učinila je to jednom i izgubila. Neće to ponoviti. Prisutnost KFOR-a je faktor odvraćanja za obje strane, da ne dođe do pretjerane eskalacije", dodala je.

No, predsjednica Kosovo podsjeća na dobro poznati, rašireni skepticizam koji su iskazali svjetski čelnici početkom veljače prošle godine, iako se činilo vrlo vjerojatnim da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu. "Dva ili tri dana prije invazije na Ukrajinu, slušala sam toliko svjetskih čelnika kako govore ‘Putin nije toliko glup, neće to učiniti‘. Isto sada slušamo o Vučiću - ‘nije toliko glup, neće to učiniti‘". Samo zato što je KFOR na Kosovu, upozorava, "ne znači da Vučić to nikada ne bi pokušao. Ne kažem da hoće, ali uvijek moramo biti spremni da spriječimo takav scenarij".

Sat vremena vožnje sjeverno od Prištine, piše reporter Telegrapha, u dijelu Kosova kojim dominira srpsko stanovništvo, jasno se vidi utjecaj Srbije i Rusije. U gradu Mitrovici, koji rijeka Ibar dijeli na etnički srpski sjever i etnički albanski jug, na ulicama vijore srpske zastave. Trgovine radije primaju srpsku valutu dinar nego euro, koji je valuta u ostatku Kosova. Tu su i murali kojima se poručuje da je Kosovo zauvijek dio Srbije te kipovi nacionalističkih heroja.

Slovo Z - simbol ruske invazije na Ukrajinu - sprejem je ispisano na jednim vratima, zajedno s porukom "Nema predaje". Malo dalje, netko je na zidu nažvrljao "NATO go home". Prije nekoliko dana riječ "Wagner" ispisana je na zidovima škole u sjevernom, srpskom dijelu grada, a kosovska policija to je osudila kao "poticanje mržnje i međuetničkih podjela". Mostom preko Ibra, koji spaja dvije polovice grada, patroliraju talijanski karabinjeri, koji su već godinama raspoređeni na Kosovu. "#Za sada je mirno, ali možete osjetiti napetost u zraku. To se može promijeniti preko noći", kaže jedan časnik karabinjera.

Srbija kao ruski ‘trojanski konj‘

Ispod mosta, na albanskoj strani, ima više grafita, uključujući poruku "F*** Srbija" i grafit albanskog simbola - dvoglavog orla obojenog u crno. Na autocesti s dva kolnička traka, koja vodi od sjeverne Mitrovice do granice sa Srbijom, postavljen je golemi jumbo plakat koji Vladimira Putina, Aleksandra Vučića i srpsku tenisku zvijezdu Novaka Đokovića proglašava počasnim građanima ovog dijela Kosova. Transparent razapet preko glavne ceste poručuje - "Ovo je Srbija".

Spor između Kosova i Srbije, koji traje sve otkad je Kosovo pretrpjelo 13.000 žrtava u brutalnom ratu za kosovsku neovisnost 1998./1999., navodi reporter Telegrapha, može nekome na Zapadu izgledati kao još jedna daleka krvna osveta na Balkanu. No, ističe, taj spor ima daleko šire implikacije i dokaz je da Moskva koristi Srbiju kao posrednika u cilju destabilizacije Balkana, kako bi spriječila zemlje u regiji da krenu prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u i kako bi odvratila pozornost Zapada od rata u Ukrajini.

"Ruski interes je iskoristiti zapadni Balkan, preko Srbije kao ‘trojanskog konja‘, za napad na sustave temeljene na vrijednostima kao što su NATO i EU", kaže predsjednica Kosova. "Što više sigurnosnih tenzija stvaraju, manje su nam šanse za ulazak u EU. Nekada to rade u Crnoj Gori, nekada u BiH, nekada na Kosovu, a napravili su probleme i u Sjevernoj Makedoniji", dodaje Osmani.

Ona optužuje Srbiju da na Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu gleda kao na "privremene zemlje", koje Beograd želi ponovno prisvojiti. Srbija, sa svoje strane, optužuje vladu u Prištini da se nije pridržavala sporazuma iz 2013. godine o osiguranju veće autonomije za Srbe na sjeveru Kosova. Zlonamjerno uplitanje i propagandni napori Kremlja samo su se povećali od invazije na Ukrajinu, ističe Osmani. "Preko Srbije žele kreirati druga žarišta sukoba kako bi se zapadne demokracije morale nositi s mnogo kriza u isto vrijeme, umjesto da sav fokus usmjere na Ukrajinu".

Osmani, koja je sa svojih 40 godina najmlađa šefica države u Europi, ima teško osobno iskustvo iz ratova koji su 90-ih potresali podruje bivše Jugoslavije. Godine 1999., kao 16-godišnjakinja, bila je prisiljena pobjeći iz Mitrovice, srpski joj je vojnik gurnuo cijev svojeg ‘kalašnjikova‘ u usta. "Molila sam ih da ne pucaju u mog tatu. Vojnik me pokušavao ušutkati. Bio je to pakao. Tisuće nas bili smo prisiljeni pješačiti do Albanije. Ljudi su silovani i ubijani".

‘Ako ode KFOR, evo Srbije za nekoliko sati‘

Iako je na Kosovu trenutačno mirno, kamioni i kombiji koji su bili korišteni za stvaranje blokada cesta na sjeveru i dalje su parkirani uz rub, spremni za akciju u svakom trenutku. Unatoč tome, neki Albanci sumnjaju da bi Srbija mogla ikada razmišljati o vojnoj akciji. "Već postoji velik sukob u istočnoj Europi i međunarodna zajednica sigurno neće dozvoliti da se razvije drugi sukob. No, ako bi Srbi i napali, što mislite koliko bi izdržali protiv NATO-a?", kaže jedan Albanac iz Mitrovice.

Svaki pokušaj Srba da anektiraju sjeverno Kosovo mogao bi izazvati kaos u ostatku Balkana, gdje je nekoliko nacija nezadovoljno svojim trenutnim granicama. "Ako ovdje počnemo mijenjati granice, svi na Balkanu će željeti promjene granica. Bio bi to veliki nered", upozorava Ismail Latifi, albanski emigrant koji je posjetio Mitrovicu iz Vancouvera, gdje živi. Stojeći u sjeni novoizgrađene džamije s dva minareta, njegov prijatelj Behxhet Jashanica kaže da je NATO jamac stabilnosti Kosova. "No, kad bi KFOR napustio Kosovo, Srbija bi ušla za nekoliko sati. A Rusi bi im pomogli”, dodao je.