ZVUČNO UPOZORENJE

Znanstvenici: Prijeti scenarij iz 1815., ali će posljedice biti teže. Tada je stigla godina bez ljeta, ljudi su umirali od gladi...

Upozoravaju da bi dugoročni učinci mogli biti kataklizmični

Vulkanska erupcija, ilustracija

 Tim Wright/mega/the Mega Agency/profimedia/Tim Wright/mega/the Mega Agency/profimedia

Planina Tambora promijenila je svijet kad je 1815. godine indonezijski vulkan eruptirao. Radilo se o najsnažnijoj erupciji u zabilježenoj povijesti. Uslijedila je “godina bez ljeta” - globalne temperature su pale, usjevi propali, ljudi gladovali, pandemija kolere se proširila i deseci tisuća su preminuli, piše CNN.

Od tada su eruptirali mnogi vulkani, ali Tambora ostaje posljednja masivna erupcija. Više od 200 godina kasnije, znanstvenici upozoravaju da bi se mogla dogoditi još jedna. Markus Stoffel, profesor klime na Sveučilištu u Ženevi rekao je da nije pitanje hoće li se to dogoditi, nego kad. Sada je svijet gušće naseljen i već zagrijan klimatskim promjenama.

- Sljedeća masivna erupcija izazvat će klimatski kaos, čovječanstvo nema nikakav plan - upozorava Stoffel.

image

Planina Tambora

Nasa/sciencephoto/profimedia/Nasa/sciencephoto/profimedia

Tijekom erupcije izbacuje se mješavina lave, pepela i plinova, uključujući ugljični dioksid koji zagrijava planet. Kod utjecaja na klimu, znanstvenike više zanima sumporni dioksid, koji erupcija može podići kroz troposferu u stratosferu. Nakon toga nastaju sićušne čestice aerosola koje raspršuju sunčevu svjetlost, odbijaju je natrag u svemir i hlade planet ispod sebe.

Dok se svijet bori s globalnim zagrijavanjem, razdoblje zahlađenja moglo bi zvučati pozitivno, ali znanstvenici kažu da je istina upravo suprotna. Osim što bi erupcija mogla uništiti obližnje gradove, upozoravaju da bi dugoročni učinci mogli biti kataklizmični.

image

Vulkanska erupcija, ilustracija

Civil Protection In Iceland/hand/afp/profimedia/Civil Protection In Iceland/hand/afp/profimedia

Hladnije vrijeme, manje sunčeve svjetlosti i promjene padalina mogle bi utjecati na globalnu proizvodnju hrane i potencijalno dovesti do političkih napetosti, pa čak i rata, ističe CNN. Ljudski i ekonomski danak bio bi golem, napominju znanstvenici. U ekstremnom scenariju, sličnom Tambori, ekonomski gubici mogli bi doseći više od 3,6 trilijuna dolara samo u prvoj godini.

Hlađenje ne bi ponudilo nikakvo olakšanje od klimatskih promjena jer bi se u roku od nekoliko godina planet vratio na stanje kakvo je bilo prije, a sljedeća erupcija mogla bi se dogoditi bilo gdje. Postoje područja koja znanstvenici promatraju, iako ih je nemoguće točno predvidjeti, uključujući Indoneziju, jednu od vulkanski najaktivnijih regija na planetu i Yellowstone u zapadnom dijelu SAD-a, koji nije doživio veliku erupciju stotinama tisuća godina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. prosinac 2024 04:30