Znanstvenici sad ozbiljno misle da bi zbog cijena moglo umrijeti milijun ljudi, stvari izmiču kontroli

Ukoliko tijekom 2023. godine zbog rasta cijena energenata i gnojiva nastave rasti troškovi poljoprivredne proizvodnje, to bi u kombinaciji sa restrikcijama uvoza hrane iz Rusije i Ukrajine moglo značiti da će hrana biti 60 do 100 posto skuplja nego 2021. godine, zaključuju britanski i njemački znanstvenici u radu objavljenom u prosincu prošle godine u časopisu Nature Food.

Dapače, njihove su procjene kako će drastične cijene hrane potencijalno stvoriti između 61 i 107 milijuna ljudi u svijetu koji su službeno pothranjeni, ali i nešto puno gore - između 416 tisuća i milijun i 100 tisuća dodatnih smrti povezanih s lošim prehrambenim navikama.

Era jeftine hrane, zaključuje se u ovom radu, tako je gotova i to bi moglo imati nesagledive posljedice na sve one u lancu koji imaju manje mogućnosti osigurati si prehranu, a posebno će biti ugroženi stanovnici sub-saharske Afrike gdje će se povećavati razlike među ljudima i državama.

U radu se ističe kako je znanost dosad rijetko analizirala na koji način rastuće cijene energije i ograničenja uvoza utječu na inflaciju niti kakve posljedice mogu imati na ljude u nutritivnom smislu, a da bi došli do finalnih brojeva, znanstvenici su predvidjeli četiri različita scenarija krenuvši od onog gdje u kojem cijene ostaju na razini 2020/2021. godine pa sve do scenarija u kojemu se događa i drastičan rast cijena energenata kombiniran s nastavkom restrikcija uvoza.

Istraživanje je pokazalo kako rast cijena energenata, a time i rast cijena poljoprivredne proizvodnje imaju daleko veće posljedice na rast cijena hrane od ograničenja uvoza. Ovo prvo, pojašnjava se, poljoprivrednu proizvodnju čini iznimno skupom jer ona ovisi o gorivu, grijanju, mehanizaciji i gnojivu dok se važnost restrikcija uvoza pšenice iz Rusije i Ukrajine, tvrde, nerijetko precjenjuje.

Naime, u radu se tvrdi kako službena statistika pokazuje da ruski i ukrajinski izvoz pšenice u globalnoj proizvodnji pšenice i žitarica općenito sudjeluje tek sa 7.6 odnosno 3.6 posto te da je kompletna trenutna globalna zaliha pšenice jednaka petogodišnjoj količini ruskog i ukrajinskog izvoza što svijetu daje dosta vremena kako bi se pripremio te napravio krucijalne promjene u načinu proizvodnje hrane.

Osim toga, era jeftine hrane, upozorava se, imala je brojne mane - velik broj pretilih osoba i značajan negativni utjecaj na klimatske promjene pa se razdoblje inflacije može promatrati kao šansu za napredak kroz reducirano korištenje štetnih gnojiva, smanjenje otpada od hrane, ali i priliku za inovaciju.

"Svi oni koji teže za što skorijem povratku na model iz 2021. godine propuštaju priliku za napredak", napominje se u radu u kojem se predlažu koordinirane i organizirane akcije kako bi svijet što lakše i što brže prebrodio krizu te iznašao nove modele proizvodnje hrane.

"Na svijetu ima dovoljno hrane, no ono što je upitno jest koliko će si je ljudi moći priuštiti", zaključuje se u radu.