ZNANSTVENICI U ŠOKU 'Probušili smo rupu na Glečeru sudnjeg dana i otkrili da se ispod njega događa nešto zbog čega bi neke države mogle nestati'

Jedan od najvećih glečera na svijetu, takozvani “glečer sudnjega dana”, topi se znatno brže nego što su znanstvenici očekivali, a njegov nestanak mogao bi podići svjetsku razinu mora za čak tri metra, pokazalo je novo istraživanje koje je provelo Sveučilište u New Yorku.

Bušenje

Tim britanskih i američkih znanstvenika izbušio je rupu kroz otprilike 600 metara debeli glečer Thwaites, na zapadu Antarktike, kako bi mjerili temperaturu na mjestu dodira leda i morske vode ispod njega, i otkrili kako je temperatura neposredno ispod glečera viša od nule.

Znanstvenici su već prije prozvali Thwaites glečerom sudnjega dana, zbog jezivih implikacija po svjetske razine mora ako dođe do njegovog ubrzanog otapanja. Činjenica da je voda ispod glečera sada dovoljno topla da pridonosi otapanju, ozbiljan je razlog za zabrinutost.

“Topla voda u ovom dijelu svijeta, koliko da se udaljen činio, trebala bi služiti kao upozorenje svima nama o potencijalnim drastičnim promjenama na planetu do kojih dovode klimatske promjene”, kazao je voditelj istraživanja, David Holland, koji strahuje da se radi o znaku nezaustavljivog otapanja.

Raseljavanje

Thwaites je jedan od dva glečera, uz glečer Pine Island, koji predstavljaju “meki trbuh” Antarktike, s obzirom na opasnost od potpunog povlačenja. Thwaites se pomiče brže od dva kilometra godišnje, svake godine sve brže, dok je istovremeno sve tanji i tanji.

Iako će za potpuno otapanje i podizanje razine mora trebati par desetljeća, potencijalan učinak podizanja razine mora i za samo jedan metar mogao bi potpuno devastirati brojna gusto naseljena područja u Africi, Aziji, SAD-u i Europi. Neke otočne države mogle bi potpuno nestati, a ugroženi su i brojni milijunski gradovi, od Šangaja do Venecije, Miamija, Rio de Janeira, Osake i mnogih drugih.

Deseci milijuna ljudi bit će prisiljeni napustiti svoje domove i potražiti utočište na višim nadmorskim visinama. Prema procjenama iz istraživanja objavljenog krajem prošle godine, do 2050., područja poplavljena za visoke plime obuhvatit će gradove i naselja u kojima danas živi oko 150 milijuna ljudi, dok će učestale poplave pogađati područja na kojima ih danas živi oko 300 milijuna.