ZNANSTVENICI UPOZORAVAJU: ŠESTO MASOVNO IZUMIRANJE UBRZAVA! Životinjske vrste nestaju stopom za koju bi bez utjecaja čovjeka trebale tisuće godina

Šesto masovno izumiranje divljih životinja na Zemlji ubrzava, upozoravaju znanstvenici te naglašavaju da bi to možda mogao biti prijelomni trenutak i za propast civilizacije, piše Guardian.

Više od 500 vrsta kopnenih životinja na rubu su izumiranja i vjerojatno će nestati u idućih 20 godina. Za usporedbu, isti broj životinaj izgubljen je tijekom čitavog prošlog stoljeća. Bez ljudskog uništavanja prirode, za ovakvu stopu izumiranja bile bi potrebne tisuće godina, kažu znanstvenici.

Kopneni kralješnjaci na rubu izumiranja, što znači da u divljini živi još manje od 1000 primjeraka, uključuju sumatranskog nosoroga, španjolsku divovsku kornjaču, žabu harlekina i Clarión wren, ptičicu iz roda vrapčarki.

Povijesni podaci dostupni su za 77 vrsta, a sada je ustanovljeno da je izgubljeno 94 posto njihove populacije.

Stručnjaci također upozoravaju na domino efekt pri čemu gubitak jedne vrste poguruje i druge vrste prema izumiranju.

'Izumiranje potiče izumiranje', kazali su znanstvenici i upozorili da je, za razliku od nekih drugih ekoloških problema, izumiranje nepovratno.

Čovječanstvo ovisi o bioraznolikosti zbog svog vlastitog zdravlja i dobrobiti, kažu znanstvenici i dodaju kako je novi koronavirus tek mala naznaka toga što bi se moglo dogoditi nastavi li se s uništavanjem prirodnog svijeta.

Povećanje ljudske populacije, uništavanje prirodnih staništa, trgovina divljim životinjama, zagađivanje i klimatske promjene problemi su kojima se moramo hitno posvetiti, kažu znanstvenici.

'Kad ljudi istrjebljuju druga stvorenja, zapravo režu granu na kojoj sjede, uništavaju dijelove vlastitog sistema potpore', rekao je jedan od članova istraživačkog tima, profesor Paul Ehrlich sa Sveučilišta Stanford.

'Zaštita ugroženih životinja trebala bi se za sve vlade i institucije podići na globalnu razinu, jednako kao što se dogodilo s klimatskim promjenama s kojima je, uostalom, i povezana.'

'Ovo nam je možda posljednja šansa da osiguramo da mnoge usluge koje nam pruža priroda ne budu nepovratno sabotirane', rekao je voditelj studije, profesor Gerardo Caballos sa Nacionalnog autonomnog sveučilišta Meksika.

Analiza objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, ispitala je podatke o 29.400 vrsta kopnenih kralješnjaka koje su prikupili IUCN Crveni popis ugroženih vrsta i BirdLife International. Znanstvenici su identificirali 515 vrsta s populacijom manjom od 1.000, a otprilike polovina vrsta ima manje od 250 jedinki. Uglavnom se radi o sisavcima, pticama, reptilima i vodozemcima koji žive u tropskim u suptropskim regijama.

Znanstvenici su otkrili i 388 vrsta kopnenih kralješnjaka s populacijom manjomm od 5.000, a velika većina živi u istom području kao i one vrste čija je populacija manja od 1.000, čime se stvaraju uvjeti za spomenuti domino efekt.

Poznati primjeri uključuju izlovljavanje morskih vidri, glavnog predatora morskih ježeva koji jedu alge. Povećanje broja ježeva devastiralo je podmorsku šumu u Beringovu moru što je dovelo do izumiranja Stellerove morske krave.

Znanstvenici kažu i da bi njihova saznanja moga doprinijeti zaštiti tako što će više pažnje biti pridano onim područjima u kojima je stanje alarmantno.

Profesor Andy Purvis iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, koji nije sudjelovao u ovoj analizi, kaže: 'Ovo istraživanje još je jedan dokaz da kriza bioraznolikosti ubrzava. Najveći problem s kojim su istraživači suočeni je taj što ne znamo više o povijesti zemljopisne distribucije vrsta. Postoje podaci za 77 vrsta pred izumiranjem i ne možemo znati koliko su te vrste tipične za određeno područje.'

'No to ne mijenja zaključak, a taj je da je kriza bioraznolikosti stvarna i vrlo hitna. Ali – u ovom ključno trenutku – još nije prekasno. Da bismo prešli u održivi svijet, planetom moramo koračati mnogo lakše. Sve do tada, mi zapravo pljačkamo buduće generacije za njihovo naslijeđe.'

Profesorica Georgina Mace sa University Collega u Londonu, kaže: 'Ova analiza ponovno naglašava neke poznate činjenice o izumiranju kralješnjaka zbog ljudske aktivnosti.' No dodala je da nije siguna kako je samo to što je broj jedinki neke vrste pao na 1.000, znak da je vrsta pred izumiranjem. Trend opadanja je također važan, a te obje vrijednosti uključene su na Crvenu listu IUCN-a.

'Hitna akcija je potrebna iz više razloga, pa i zbog toga što mi sami, direktno ili indirektno, ovisimo o ostatku života na Zemlji. Uništavanje prirode vodi do skupih i često nepovratnih učinaka. Covid-19 je tek ekstremni primjer toga, no postoje i mnogi drugi.

Mark Wright, direktor znanosti u WWF-u kaže: 'Brojke u ovom istraživanju su šokantne. Međutim, još ima nade. Ako prestanemo otimati zemlju i uništavati šume u zemljama poput Brazila, možemo početi savijati krivulju gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena. No potrebna je globalna ambicija da bismo to učinili.'